Kontaktirajte nas na:

Preporuka

ZVONIMIR HODAK: ‘Svi trebaju metnuti svoja jaja u Škorinu košaru i ako košara padne, ostali su svi bez jaja’

Punih deset godina ugledni zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak svojim kolumnama izaziva polemike u javnom prostoru, analizirajući društveno-političku scenu u svojem osebujnom i sarkastičnom stilu s primjesom humora, a opet iznimno realno i nepokolebljivo. Dugogodišnji Hodakov rad prepoznat je do te mjere da je iz njegovih kolumni proizišla knjiga, a zatim i kazališna predstava “Lijevom našom”.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zvonimir Hodak

No, na tome nije i ne misli stati pa ovih dana čitatelji imaju prilike prolistati Hodakovu novu knjigu “Lijevom našom”. “To je anegdotalna situacija. Ja se volim često praviti duhovit, iako nisam duhovit niti sam rođen na Duhove. Na tribinama na koje me često pozivaju dobivao sam pitanja kako to da je moja knjiga “Lijevom našom” rasprodana u roku od 28 dana, a ja, da bih se pokazao kako imam duha, odgovarao sam: “Odat ću vam tajnu zašto je rasprodana samo za 28 dana, to je zbog toga što je izašla u nakladi od samo deset primjeraka”.

Onda bi se svi na to nasmijali! Zatim se javila gospođa Petra Peter i rekla mi da bi jedan nakladnik izdao još jednu knjigu. Rekao sam: “Nema nikakvih problema, to me ništa ne košta”, u
svome stilu objašnjava Hodak, dodajući da se sve njegove kolumne objavljuju na nekoliko portala te ih je bilo lako presnimiti i uobličiti u knjigu.

“Kriptokomunisti” i ja

“Tako razmišljaju lijenčine, a ja sam jedna velika lijenčina pa sam rekao da nemam ništa protiv, a onda je ona pitala kako bi se knjiga zvala, a ja sam rekao da bi se knjiga trebala zvati “Još uvijek Lijevom našom, na što je ona rekla dobro. Ona je shvatila ono “još uvijek”, da se knjiga još uvijek treba zvati Lijevom našom, tako da se knjiga opet zove Lijevom našom;. Već sada taj nakladnik iz Varaždina planira izdati još jednu knjigu pa sam htio da se treća knjiga zove “Još uvijek, uvijek Lijevom našom”. Tako da je sada ispalo da imamo isti naslov, a različite knjige. To su moje kolumne
negdje od 2018., jedan dio iz 2017., posljednjih par mjeseci, dok 2019. upravo spremam”, nabraja Hodak, priznajući da je zapravo u knjizi koju predstavlja objedinjen pregled društveno -političkih zbivanja u posljednjih nekoliko godina, ali iz njegova kuta gledišta. “Ja društveno-politička događanja pratim, rekao bih, na dnevnoj bazi, o svemu onome što se u tjednu događa pišem u subotu navečer, dobronamjerno, naravno, želeći svima koje spominjem sve najbolje, pa makar to bilo u Remetincu, ali uvijek sve najbolje”, šali se Hodak, svjestan da njegove kolumne nerijetko izazivaju buru u javnosti. No, kao svaki profesionalac s godinama iskustva, on se s time uspijeva nositi.

“S time se nosim rutinirano, pišem već deset godina, na početku sam padao u jednu klasičnu pogrešku – čitao bih komentare ispod tekstova. Kad se netko potpiše imenom i prezimenom i kaže: to što ste napisali nije činjenično točno, niste u pravu i tako dalje, to je sve u redu. To je poželjno. Međutim, imate tih ljudi… Moja kolumna u ponedjeljak ujutro izlazi na pet portala, ja ponedjeljkom ujutro na pet portala čitam pseudonime, recimo, tip se zove Hrvoje Hrvatić i vrijeđa me na sve moguće načine., da sam glup, da sam neznalica, da sam bivša komunjara… Tada sam ja padao na taj lijepak pa bih mu odgovarao još gore nego što je on pisao meni, a onda sam shvatio da je jedini pravi lijek uopće se ne javljati. Ništa”, naglašava odvjetnik te se prisjeća da je na početku zahtijevao da se ispod njegovih kolumni isključe komentari, ali je s vremenom uvidio da to nema smisla. “Zašto? Neka ljudi pljuju, neka pljuckaju i tako dalje. Važno je da se piše o meni, pa makar i dobro”, uz smijeh priča Hodak koji se naučio nositi s kritikama, ali i s “kriptokomunistima”.

“To su oni koji su zaostali u ovoj državi, ima ih toliko da je Tuđman napravio kardinalnu grešku kada je rekao da ih ima 20 posto, ja kažem da ih ima 40 posto. Razmnožavaju se kao komarci u ljeto u Slavoniji i najbolje ih je ignorirati. Naravno da me zanimaju komentari koji su činjenični, utemeljeni i komentari ljudi koji se s punim demokratskim pravom ne slažu sa mnom. Onih koji se slažu sa mnom ima, rekao bih, 90 posto, ako ne i više, a ovima koji se ne slažu svaka čast, samo nemojte vrijeđati, pljuckati, sami sebe dovesti u fazu shizofrenije. Ja sam uvijek nastojao biti činjenično
utemeljen, to mi je bit svega", otkriva.

Stranke-lišajevi

“Kada sam počeo pisati, inspiracija su mi bile dnevne novine koje još svaki dan kupujem – da se razumijemo, svaka luda ima svoje veselje. Netko puši, netko pije, ja kupujem dnevne novine. Ali u zadnje dvije, tri godine glavni su mi izvor društvene mreže Facebook, Twitter. Otvorim svoj Facebook i vidim što se sve događa, ali i kako ljudi komentiraju. To je za kolumnista pravi raj, od ljudske gluposti do vrlo pametnih članaka, do vrlo pametnih reagiranja i komentara, od određenih shvaćanja onoga gdje se mi danas nalazimo do krajnje vulgarnih, primitivnih, partizanskih – dok je bio drug Tito, imali smo svega, dok je bio drug Tito, svi smo išli na more, osobito na Goli otok. To su ovi zaostali kriptokomunisti koje može istrijebiti samo protok vremena, nekakva vremenska distanca, pa što se ide dalje, to ih ima manje", smatra Hodak pa napominje da u svijetu danas ima 17 tisuća ljudi koji su bili aktivni sudionici Drugog svjetskog rata.

“Od toga je samo u Hrvatskoj 50 tisuća, to je točno, samo Hrvatska ima 50 tisuća antifašista, imamo čak i predsjednika Antifašističkog saveza boraca koji je rođen 1950. godine. Drug Habulin”, ironičan je Hodak s kojim smo se, dakako, dotaknuli i aktualne politike te nadolazećih parlamentarnih izbora. Naš se sugovornik osvrnuo na Domovinski pokret Miroslava Škore, o kojemu je ponudio originalno stajalište ” Ono što mislim o Škori to znamo samo ja i moja supruga. Međutim, ja kao svaki pravi muškarac uvijek imam mišljenje svoje supruge, što ona misli, to i ja mislim. To je irelevantno. To je potpuno nevažno. Gospodin Škoro i sve ono što se o njemu piše, i što znamo o njemu kao o svakoj drugoj javnoj osobi, ima jedan veliki kapital, to je gotovo 500 tisuća ljudi s predsjedničkih izbora koji su dali glas njemu. Ja ne vidim nikoga ni sa sto tisuća iz tih predsjedničkih izbora koji se danas kandidira. Prema tome, moj je stav da, što god ja mislio o njemu, što god ljudi mislili o njemu, svi ostali trebaju metnuti svoja jaja u njegovu košaru, i ako košara padne, ostali su svi bez jaja, ali je činjenica da jedini on ulazi u parlamentarne izbore s nekakvim kapitalom.

Pa nećete mi reći da ovi iz Restart koalicije nešto predstavljaju u ovome društvu heterogenome gdje svatko vuče na svoju stranu. Anka Mrak-Taritaš i Beljak, to je sve smiješno.
Bitno je da Škoro sa svojih 500 tisuća i vjerojatno po mojoj mprocjeni još 200 tisuća, napravi jednu kritičnu masu desnice koja može napokon razbiti ovaj duopol između SDP-a i HDZ-a”.
kaže Hodak. Plenkovićevu poruku da je glas za Škoru zapravo glas za SDP naš sugovornik naziva predizbornom porukom. “U uređenim zemljama na zapadu ne postoje predizborne koalicije, svatko na izbore izlazi sam, za sebe i svoju stranku, i nakon toga se stvaraju postizborne koalicije prema afinitetima, ideologiji i prema karizmatici određenih ličnosti, kao što imate u Njemačkoj koaliciju između kršćana i socijaldemokrata. To sve štima bez obzira na njihove ideološke razlike, kod nas koaliraju jedni s drugima jer imate ove “velike” stranke kao što je Hrvatska narodna stranka, HSS, HSLS koje uvijek izlaze iz Sabora na velika vrata, a u Sabor ne mogu ući. Oni su kao lišaj, prikrpaju se nekoj velikoj stranci i odjednom imaju pet, šest saborskih zastupnika, a da
sami izađu na izbore, ne bi imali ni jednog”, ocjenjuje odvjetnik koji se referirao na lik i djelo hrvatskog premijera.

Plenković najsposobniji

“Plenković je bez konkurencije najsposobniji političar u Hrvatskoj. Bez ikakve konkurencije! Nitko mu nije ni do koljena ni po elokvenciji ni po znanju jezika ni po diplomaciji. Ima samo jedan jedini feler – nije hrvatski orijentiran. Da je hrvatski orijentiran, on bi sad već bio na nivou Stipe Mesića, ali on je tako odgojen, to je njegovo shvaćanje, međutim, on ima sve elemente, osnovne postulate koje političar mora imati, osim nacionalne osviještenosti koja je kod njega vrlo slaba. Ali zamislite sad da recimo predsjednikom Vlade postane ni kriv ni dužan Bernardić sa svojim talentom za politiku, kako bi to izgledalo”, kaže naš sugovornik, dodajući da je taj scenarij realan jer je rascjep u društvu ogroman.

“Nekad je bilo SDP, HDZ, ovi drugi su se švercali, osim 2002. godine, kad je HSLS imao 26 zastupnika, i onda je to sve propalo s Budišom i njegovim predsjedničkim izborima. Kandidat SDP-a na predsjedničkim izborima bio je Budiša, a svi SDP-ovci su glasali za Stipu Mesića. I to je taj nož u leđa, i od onda je ta jedna zbilja respektabilna stranka nestala. Danas je na nivou statističke pogreške, ali uopće ne bih pao u nesvijest da se stvori određena koalicija kojoj će prijeći Pupovac i manjinci i da oni u jednom trenutku sastave sa SDP-om hrvatsku Vladu umjesto HDZ-a. I to je moguće”, smatra Hodak te napominje da bi se princip s predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Zoran Milanović mogao preliti i na parlamentarne izbore.

“Lako se može dogoditi da cijela ova ekipa koja je vladala uz pomoć Sauche, Pupovca, Ivana Vrdoljaka, svih tih ljudi koji se ne bi smjeli ni približiti Tuđmanovu HDZ-u, zbog negativne percepcije u javnosti i toga načina sklapanja Vlade, da se sve to okrene i vrati HDZ-u kao bumerang. To je taj bumerang koji bi nas sve mogao iznenaditi, a onda ćemo imati Beljaka kao ministra znanosti, Marasa kao ministra kulture i tako dalje”, šali se Hodak.

Poznatog odvjetnika nije previše impresionirao ni predsjednik Zoran Milanović. “U predsjedničkoj kampanji analizirao sam kandidate i došao sam do njega, rekao sam sve što mislim o njemu u svojoj kolumni, ali sam između ostaloga rekao i to da je on jedini predsjednik Vlade u Hrvatskoj koji je Srbima rekao da su šaka jada, jedini predsjednik Vlade u Hrvatskoj koji je otišao u BiH kada se “narod” tamo pobunio pa krenuo na hrvatske kuće, on je otišao u Mostar, gdje mu je ona čuvena redateljica rekla: “Marš u Hrvatsku! Naveo sam neke stvari koje sam smatrao da su plus, nakon toga me je jedna poznata gospođa koja ima svoj portal i na njemu objavljuje javno prozvala na Facebooku i rekla: Gospodine Hodak, hvala vam što ste doveli Milanovića na vlast, dobro ste se trudili i uspio vam je trud. Znači, nisam smio spomenuti čak ni dvije stvari koje kod njega smatram potpuno pozitivnima. On je takav, s nizom gafova, i percepcija javnosti je takva kakva je. Činjenica je da predsjednik države poziva građane da ne idu na izbore jer on neće ići, činjenica je da je potpuno smetnuo s uma da je HOS-ov pozdrav “Za dom spremni” legalizirao Ivica Račan pa i
njegovo ministarstvo uprave. Zaboravio je, kao što zaboravljaju manje-više svi ljevičari, da se pozdrav “Za dom spremni” upotrebljavao u borbi s onima koji su klali po Vukovaru, na Ovčari, ubijali djecu, granatirali Dubrovnik, Škabrnju. Ovi drugi su imali crvenu zvijezdu na kapama i ramenima, ali nikada se nitko nije sjetio zabraniti crvenu zvijezdu, no čim čuju “Za dom spremni”, grakću kao vrane. Milanović je onda, prema jednoj ekipi, jednoj formaciji iz Domovinskog rata, postupio potpuno neprijateljski kao da su na nišanu puške. Tražio je da se ta ploča negdje baci, a onda su
se pojavila i ta dvojica s legalnim znakom HOS-a… On kao predsjednik države mora imati pravne savjetnike. Netko mu je morao iščitati je li taj znak zabranjen, postoji li negdje zabrana. Nema u hrvatskim zakonima nigdje ni propisa ni iz prekršajne ni iz kaznenopravne sfere u kojem bi pisalo da je ZDS zabranjen i da je za taj znak zapriječena novčana ili zatvorska kazna. Imamo onaj Plenkovićev savjet mudraca s akademikom Kusićem na čelu koji su rekli da se u određenim momentima, proslavama, evociranjem nekakvih epopeja može upotrijebiti, ali to nije zakon. A kao u svakoj normalnoj zemlji, ali i abnormalnoj poput Hrvatske, ono što nije zakonom zabranjeno – dopušteno je", iscrpno tumači Hodak, dodajući da je Milanović tu činjenicu posve zanemario, postupivši diletantski te povrijedivši mnoge ljude. “On je nizom gafova doveo sebe u poziciju da je danas popularan kao Mesić u najboljim vremenima”, šali se Hodak.

Vrijeđanje predsjednika

Premda politički analitičar Žarko Puhovski smatra da Milanović svojim istupima koristi Plenkovićevu HDZ-u u kampanji, naš sugovornik je prema tim analizama rezerviran. “Puhovski je doživotni politički komentator, a rekao je, uz ostalo, da je vidio puno idiota u hrvatskoj politici, ali da takvog kao Milanović nije vidio. Međutim, on time nije nikoga uvrijedio jer je Ustavni sud još prije par mjeseci potpuno legalizirao naziv idiot, misleći valjda na Dostojevskog koji je napisao”Idiota”. Ja sam u jednoj kolumni predložio našoj vladi da Puhovskog imenuje doživotnim svjedokom, on je još 1971. svjedočio protiv studenata, pa i protiv moje supruge koja je tada imala 18 godina, ali je proglašena državnim neprijateljem. Već je tada Puhovski bio visokokvalificirani svjedok koji je poslije s Čičkom Haškom sudu poslao neku knjigu koja im je trebala služiti kao podložak za ispitivanje svjedoka, opisujući činjenično stanje kakvo je bilo za vrijeme Domovinskog rata. Haški sud, ozbiljan i studiozan kakav je pod navodnicima bio, tu je knjigu odmah bacio u smeće i rekao da je potpuno neupotrebljiva, njegove analize su na nivou Kreše Beljaka koji bi mogao biti ministar elektrotehnike s obzirom na to da je stručnjak za elektrotehniku i kazetofone. Ali njegove analize Milanovića govore o njemu: bez obzira na sve, nikad se ne bih usudio predsjednika svoje države nazvati idiotom iz respekta prema toj državi. Država je država, predsjednik je predsjednik, ali u Hrvatskoj je to malo drugačije, Hrvatska je jedina država na svijetu koja je surađivala s Hitlerom i zbog toga prestala biti država, s njim su surađivali Japanci, Rumunji, Talijani, Srbi. Svi, ali jedino je Hrvatska prestala biti država. Zlatno je pravilo: sve prolazi, vlade, političari, ali država ostaje i kad netko kaže: “Je… ti ovu državu&”, govori gluposti. Prema tome, suzdržao sam se od reakcija na Puhovskog o Milanoviću i bolje da sam se suzdržao”, zaključuje Hodak.

Izvor: dnevno.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Aktualna politička bagra želi izazvati “koronizaciju” kako bi uz što manje izlaznosti ostvarila pobjedu!

U Bosni i Hercegovini u petak je i službeno započela predizborna kampanje za sve lokalne sredine osim za Grad Mostar, u kojem će se izbori održati naknadno, odnosno 20.12. 2020. godine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

politička bagra

Početak izborne utrke obilježava niz problema od kojih su mnogi već bezbroj puta već viđeni, a u međuvremenu su se pjavili i novi koji čak prijete da ugroze čitav izborni proces, a možda čak u najtežoj situaciju pod silom prilika prouzroče njihovo odgađanje.

Iako to nitko javno neće reći potpuno je jasno da su susjedne zemlje poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, za razliku od BiH, napravile pravi potez kada su svoje izbore održali ranije od predviđenog roka. Odnosno, smjestili su ih u ‘ljetnje’ vremenske prilike i tako smanjili rizik da epidemija koronavirusa dramatično pohara stanovništvo.

Doktori – političari bez jasnog stava o izborima u ‘koroni’

Za razliku od njih, BiH je, zbog političkih razloga, učinila upravo suprotno – pomakla ih u duboku jesen, a kada je riječ o Mostaru faktički čak u zimu. Sama ta činjenica dovoljno govori koliko je vladajućim političkim elitama stalo do mišljenja struke i realne brige za stanovništvo.

Tako, primjerice, ovih dana imamo apsurdne i kontradiktorne izjave i intervjue pojedinih doktora koji su predstavljeni kandidatima za gradonačelnike Mostara (iako se ta funkcija ne bira na izborima) koji između ostalog pozivaju na oprez, smanjivanje distance i kontakata, zalažu se za različite zabrane, okrivljuju građane za širenje virusa zbog nepoštivanja mjera, a da se s druge strane uopće ne očituju o opasnostima koje će donijeti izborni dan 20.12., nego bez obzira na to, već sada pozivaju svoje glasače da izađu na izbore kako bi baš njima dali glas.

Još jedan dokaz da su stranački interesi, čak kada se politikom bave doktori, ipak ispred zdravlja građana.

No, iako to nitko javno neće reći, s obzirom na svakodnevni rast broja zaraženih i sudeći po onome što se događa u okolnim zemljama nije nemoguć ni scenarij da se izbori ipak ne održe, odnosno da silom prilika u zadnji tren budu još jednom odgođeni.

Ukoliko se to ne dogodi, prijeti opasnost da malim odazivom zbog epidemioloških razloga, legitimitet izbora bude ugrožen. Oni bi bili u tom slučaju potpuno zakoniti, ali bi legitimitet izabranih vijećnika, načelnika i gradonačelnika u budućnosti sigurno bio jako poljuljan i duboko preispitivan.

(Pred)izborne manipulacije

Osim, epidemioloških razloga, niz je drugih problema koji ugrožavaju legalnost izbora a vezani su uglavnom za već naširoko opisivane pokušaje raznih izbornih manipulacija. Lažno prijavljivanje glasača za izbore, ‘trgovanje’ biračkim odborima, podmićivanje, ‘kupovina’ glasova proračunskim sredstvima, stotine dokazanih primjera zloupotrebe javnog novca u svrhu promocije političkih kandidata čak i prije formalnog početka izborne kampanje dovode već sada u sumnju regularnost izbora. Kao i svaki put dosada evidentno je da će neki iskoristiti svaku mogućnost, čak i one nezakonite kako bi dobili koji glas više.

No, unatoč svemu, izbori koji slijede jako su bitni jer rezultati u pojedinim sredinama, pogotovo većim gradovima mogli bi promijeniti i širu političku sliku, pa čak dovesti i do promjene vlasti u županijama, a možda i u Federaciji BiH. Već uoči izbora, potpuno je jasno da se na političkoj sceni BiH događa novo preslagivanje karata pa će ishodi izbora, pogotovo u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Zenici, Tuzli, a možda i u manjim sredinama poput Livna, Tomislavgrada, Jablanice debelo utjecati na formiranje novih parlamentarnih većina u raznim županijama, a možda i na višim razinama.

Ujedno, ovi izbori, iako lokalnog karaktera, utvrdit će startne pozicije glavnih političkih subjekata kada su u pitanju Opći izbori 2022. godine, te će biti svojevrsni test za trenutnu vladajuću koaliciju koja funkcionira samo u momentima kada im to treba. Zbog toga, potrebno je da se svi relevantni faktori, kako domaće institucije tako i međunarodna zajednica pobrinu da nakon održanih izbora bude što manje ‘repova’ i sumnji u regularnost predstojećih lokalnih izbora.

Kako će izgledati kampanja?

U cijeloj situaciji, za očekivati je da će se političke stranke u vođenju ove kampanje susresti sa nizom izazova s kojima se do sada nisu susretale. Zbog opasnosti povezane sa epidemijom koronavirusa, pitanje je na koji način će se voditi stranačke kampanje, jer od nekih tradicionalnih metoda, poput velikih stranačkih skupova, morat će se odstupiti.

Zbog toga, za očekivati je tešku, prljavu i bespoštednu bitku putem medija na ‘nacionalnim’ temama, a koju su već odavno na sebe preuzeli lideri nacionalnih stranaka, dok će se s druge strane veliki dio kampanje preseliti na društvene mreže jer će to biti najsigurniji način komunikacije s biračima.

Ako ništa drugo, ako se ovi izbori održe i završe, možda će nakon svega najveći dobitak izbora biti svjesnost da je u Bosni i Hercegovini potrebno uvesti i mogućnost elektronskog glasovanja koje bi barem dijelom smanjilo mogućnost izbornih manipulacija i osiguralo veći odaziv građana na izbore. Nažalost, ako se to dogodi – bit će to zasluga ‘korone’ a ne vizije vladajućih političara.

Izvor: Dnevni.ba

Nastavi čitati

Preporuka

Hrvati pred novom seobom u Njemačku

Analiza digitalnih tragova pokazuje kako se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao koji na njemačkom jeziku glasi „Bewerbung“ pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

autobus za Njemačku

To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku, a iz podataka se također može iščitati kako se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u tim dvjema zemljama. Osobito se u iduće dvije godine očekuje ubrzano iseljavanje u Austriju.

Pretraživanje posla u toj zemlji najviše raste u sjevernim hrvatskim županijama poput Međimurske, Varaždinske i Karlovačke, standardno i u Slavoniji, ali pojavljuje se i Split odnosno Splitsko-dalmatinska županija i to vjerojatno zbog izgubljenih radnih mjesta u turizmu zbog Covida 19 u proteklih godinu dana.

To su neki od preliminarnih rezultata iz najnovije inovativne studije „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“ koju je autor doc. dr. sc. Tado Jurić s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu predstavio u četvrtak na HKS-u suradnji sa Zakladom Konrada Adenauera u Zagrebu.

Digitalna demografija grana je znanosti u nastajanju, a studija je u osnovnim rezultatima pokazala kako su digitalni alati poput Facebooka, Google Trendsa, Instagrama i Linkedina validni instrumenti praćenja migracija, kaže profesor Jurić.

– U studiji koju predstavljamo razvijamo model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristimo analitičke alate, prije svega Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je ponajprije predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija kao i generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika – navodi Tado Jurić, ističući kako ovakvi alati omogućuju da prvi put možemo predvidjeti migracije, a ne samo ustanoviti da su se one dogodile.

Nakon što je Njemačka 2015. godine ukinula restrikcije, iz Hrvatske se u tu zemlju iseljava oko 50 tisuća Hrvata godišnje, dok ih je još 2010. bilo oko pet tisuća godišnje. Osobe iz Hrvatske koje pretražuju pojmove iz kategorije „posao u Njemačkoj“ najvjerojatnije su zaposlene, jer je vrijeme pretraživanja obično prije 6.30 ujutro i iza 15 sati popodne, a ne u periodu radnog dana.

Nova studija pokazala je također, a tu se podudaraju službeni podaci i oni dobiveni putem FB-a, kako je dobna struktura novih hrvatskih iseljenika od 22 do 40 godina. I ostali alati poput Linkedina otkrivaju kako se iseljavaju visokoobrazovani mladi ljudi iz STEM područja, ekonomisti i liječnici.

– Ukupan broj aktivnih korisnika Facebooka na hrvatskom jeziku samo u njemačkom gradu Muenchenu, prema procjeni FB-a, u 2019.-oj godini iznosio je između 60 i 70 tisuća, a u 2020. između 70 i 80 tisuća, što znači da je njihov broj samo u godinu dana skočio za deset tisuća – ističe profesor Jurić.

U prilog tome da se u Hrvatsku ne namjeravaju vratiti te da je njihova želja integrirati se što prije u njemačko društvo govori nekoliko podataka: jedan od najčešće pretraživanih pojmova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je „odjava hrvatskog državljanstva“ kao i pojmovi vezani za učenje njemačkog jezika. Pojam koji se traži je i “misa na hrvatskom”.

– Osobno, najzanimljiviji mi je dio studije koji pokazuje što hrvatski iseljenici najviše, a što nikako ne pretražuju. Tako su među najtraženijim pojmovima još i Severina, Thompson, Oliver Dragojević, ali i „razvod braka“. To je indicija da dolazi do većeg broja razvoda brakova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj ali i da će taj trend rasti – ocjenjuje profesor Jurić.

Međutim, indikativno je također da pojmovi koje naši iseljenici uopće ne pretražuju jesu „investiranje u Hrvatsku“, “povratak u Hrvatsku”, imena velikana poput Stjepana Radića, Krleže, Tina Ujevića, kao ni bilo što drugo vezano za hrvatsku kulturu.

Kao zanimljivost dodajmo i to da Nijemci o Hrvatima (na njemačkom jeziku) najčešće pretražuju pitanja poput onoga jesu li Hrvati muslimanske vjeroispovijesti i uzimaju li socijalnu pomoć.

– Uzimaju najmanje od svih etničkih skupina što je još jedan pokazatelj kako će se vrlo brzo integrirati u njemačko društvo – zaključuje profesor Jurić.

Opada interes i za posao u Švedskoj

– Nova studija pokazala je kako će trend iseljavanja u Irsku znatno oslabiti, jer će novi iseljenici birati lokacije bliže domovini – ističe doc. dr. sc. Tado Jurić, navodeći kako opada interes i za posao u Švedskoj.

Zanimanje za Irsku još donekle postoji u Slavoniji čiji su stanovnici i dalje općenito najviše zainteresirani za iseljavanje. Kao jednu od zanimljivosti vezanih za tu regiju, studija je pokazala da je u Slavoniji od 2013. godine potrošnja vode u svim općinama pala između pet do 20 posto što ukazuje na depopulaciju.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Nastavi čitati

Preporuka

HRVATSKI ANALITIČAR POTOPIO ČOVIĆA: “Odlaskom na noge Vučiću, Čović je opalio šamar Plenkoviću. To neće proći bez posljedica posljedica”

“Mislim da Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći”, rekao je u razgovoru za Vijesti.ba zagrebački politički analitičar Davor Gjenero, istakavši kako je ostao zaprepašten odlaskom lidera SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića u Beograd i njihovim sastankom s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Naime, privevši ga na razgovor s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je Draganu Čoviću uputio jasnu poruku: “Hrvati moraju rješavati svoje probleme u Sarajevu, koje je i njihov glavni grad, i to u dogovoru i uz kompromise s Bošnjacima”, a ne petljanjem sa lokalnom balkanskom ruskom agenturom koja izaziva nestabilnost u BiH i koja radi na njenom rastakanju – govori Gjenero.

Prema njegovim riječima, Čović je na ovaj način izravno opalio šamar premijeru Plenkoviću, ali to neće ostati bez posljedica.

– Nažalost, službena reakcija Zagreba bit će “gromoglasno ignoriranje”, dakle neće biti verbalne osude neprihvatljivih poteza Dragana Čovića, ali prvi puta kad on osobno bude trebao pomoć Vlade RH, ona će izostati – mišljenja je naš sagovornik.

Nakon Čovićeve “beogradske avanture” s Aleksandrom Vučićem, nastavlja Gjenero, jasno je da “ona opasna Dodikova izjava o tome kako će, i to bez oružanih sukoba, entitet pod njegovom okupacijom izaći iz BiH, a kako će ga pritom pratiti i Hrvati, nije bila izrečena bez Čovićeva znanja”.

– Objašnjenje o tome da su s Aleksandrom Vučićem, pazite – Vučićem koji je svoju državu doveo u blokadu pristupnog dijaloga i koji je ove godine dobio najgore izvješće Europske komisije o napretku njegove zemlje u pristupanju EU ikada, koji već nekoliko semestara nije otvorio niti jedno pristupno poglavlje, išli razgovarati o EU integraciji BiH, naprosto je groteskno – ocjenjuje Gjenero.

Ipak, kako navodi, možda se govorilo o nekoj drugoj integraciji, na primjer onoj euroazijskoj, čiji je okvir “Русский мир”, što je samo širi okvir “Srpskog sveta” ili Vučićevog Schengena, zone u kojoj bi on htio uspostaviti dominaciju Srbije.

– Malo je vjerojatno da njegovo biračko tijelo odobrava ovakvu politiku Čovića, koji se sam proglasio “liderom europeizacije” u BiH – poručuje Gjenero.

Potom se kratko osvrnuo i na negodovanje Izetbegovića što nije pozvan na sastanak u Beograd.

– Mislim da gospodin Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći, jer mu je radijus kretanja vrlo ograničen – naglašava Gjenero.

Napominje da predsjednik HDZ-a BiH ugrožava hrvatsko-bošnjačke odnose, a konsolidacija tih odnosa ključ je stabilizacije Federacije, te stvara pretpostavku za drukčiji razgovor s manjim entitetom o uvjetima očuvanja suvereniteta, jedinstva i nedodirljivosti BiH.

– Nadam se da će Zagreb naći načina da službenom Sarajevu pošalje poruku kako Čović ne uživa niti potporu za svoje poteze, niti naklonost hrvatske oficijelne vanjske politike – ističe Gjenero.

O susretu Dodik-Čović-Vučić oglasio se i član Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić, koji je rekao da se u stvari iza tog sastanka kriju motivi koji ugrožavaju evropske perspektive BiH.

– Nemoguće je ne složiti se s gospodinom Komšićem. U Beogradu se o europskoj perspektivi ne razgovara, jer Beograd nije faktor na putu BiH prema članstvu u EU. Kao što je trenutni hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao neke druge, a ne europske ili prema Hrvatima u BiH zaštitničke političke interese, kad je pozivao Dodika u svoje odaje, tako niti Čovića europejstvo ne vodi pod noge Vučiću. Vjerojatno se doista radi o prizemnim ekonomskim interesima, zbog kojih se ugrožava pozicija Hrvata u BiH i njihov odnos s Bošnjacima – zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x