Slijedite nas:
Prof. Čičin-Šain rad potpisuje kao voditelj Grupe za istraživanje starenja imunološkog sustava i kroničnih zaraza na HZI, čiji je znanstvenik dr. Ulfert Rand imao u radu ključnu ulogu.
Tim je koristio bakteriofage, klonirane gene koji odgovaraju širokom dijapazonu protutijela, a kojima su omogućili masovnu proizvodnju i stvaranje biblioteka antitijela na kojima se potom testiraju protutijela koja prepoznaju ciljne molekule na virusima ili bakterijama.
Biblioteka antitijela HAL9/10 bila je stvorena još prije pandemije i bila je dostupna prije nego što se ijedan čovjek zarazio virusom korone, a poslužila je za odabir najučinkovitijih antitijela.
Znanstvenici su mapirali mjesto vezanja virusa te oblikovali odgovarajuću strukturu molekularne interakcije. Prikazana metoda je dokaz da koncept funkcionira, a u skladu s idejom pripravnosti za buduće pandemije.
Dr. Rand razvio je metode mjerenja aktivnosti antitijela protiv virusa i primijenio ih u rekordnom vremenu.
Glavni znanstvenik istraživanja, dr. Michael Hust s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu rekao je kako ova studija nije samo poslužila da prepoznamo određena monoklonska antitijela protiv SARS-CoV-2 nego i demonstrira metodu jako brzog dobivanja aktivnih agensa protiv novih virusa.
Posebno se to odnosi na patogene koji se pojavljuju u udaljenim dijelovima svijeta, što može značiti odlučujuću početnu prednost u borbi protiv pandemije pa onda znanstvenici mogu početi raditi na traženju aktivne tvari prije nego što se prvi slučajevi pojave u Europi.
Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu u suradnji s Helmhotz Institutom za infektivna istraživanja i drugim partnerima predlažu gradnju infrastrukture za prevenciju budućih pandemija.
Svakako ovo nije kraj istraživanja antitijela koja radi s kolegama na Helmholtz Centru za infektivna istraživanja.
“Prijašnje istraživanje je bilo o kapacitetu virusa za evoluciju i objavili smo ga na preprint serveru, a ne u recenziranom časopisu. Taj rad je još u recenziji i pripremamo znatne nove informacije kako bi ga konačno objavili”, kaže naš znanstvenik.
“Ne radi se o cjepivu, nego o strategiji koja u osnovi djeluje kao lijek, tako da se protutijela mogu davati ljudima koji su oboljeli od COVID-a, a ne preventivno kao cjepivo da se ljudi ne bi razboljeli “, objasnio je za Dnevnik HTV-a dr. Luka Čičin-Šain.
U osnovi ono što je napravljeno, kaže, protutijela su kakva tijelo inače razvija, uzimaju se od pojedinaca koji ih imaju, unose u epruvetu i onda se mogu davati drugim ljudima koji takva protutijela još nisu stigli razviti kako bi neutralizirala virus i tako omogućila organizmu da se obrani od infekcije.
Protutijelo je protiv koronavirusa, ali isti princip bi trebao biti valjan i kod drugih infekcija
“Sigurno nismo prvi koji su razvili protutijelo, ima i drugih timova. Poznato je da je i Donald Trump dobio terapiju protutijelima kada se razbolio i to mu je vjerojatno pomoglo, no novost je da smo mi ta protutijela dobili od seruma pojedinaca još puno prije nego što se pandemija pojavila. Radi se o serumima koji su dobiveni 2018. – 2019., kada taj virus nije ni postojao. Iz njih smo uspjeli izdvojiti ona protutijela koja prepoznaju virus, koja su ga u stanju neutralizirati, i to je vrijednost naše ideje. Ne treba se čekati da netko napravi protutijela kako bismo ih izolirali iz već zaraženih ljudi, nego možemo čim se neka pandemija pojavi, koristeći ovu metodu, izolirati protutijela iz dobrovoljaca koji nikad nisu ni bili inficirani i vrlo brzo početi razvijati lijek koji može kontrolirati virus. Poanta je u brzini djelovanja protiv novih pandemija”, naglasio je prof. Čičin-Šain.
Izvor: dnevno.hr