Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Živjeli kantoni, dok ne umre država!

Inicijative za gašenje kantona kao mini državica pojavljivale su se sporadično u proteklih deceniju i nešto malo više. Međutim, iako su inicijatori bili različiti, rezultat je bio isti.

Online:

/ Datum objave:

Kantoni su ostali, a većina tih inicijatora sada je van političke scene Bosne i Hercegovine, a njihove inicijative negdje u zapećku ionako kratkog pamćenja naše javnosti.

Događaji koji se kao na filmskom platnu smjenu od kantona do kantona definitivno determinišu sve razloge za gašenje mini državica.

Jer, kantoni, kao regionalno određena, zakonom oformljena i ograničena forma vlasti sve su češće problem, a stvoreni su da bi bili rješenje u uređenju postratne Bosne i Hercegovine.

Neki, oni bogatiji poput Kantona Sarajevo postali su jači od većeg dijela države Bosne i Hercegovine, a politička borba za rezanje budžeta ovog kantona veća nego za Predsjedništvo ili Parlament države. S druge strane, u onim manjim, bez para sve su rigidnije i radikalnije situacije bezvlašća, bezakonja i institucionalne anarhije zarad sitnog ćara lokalnih moćnika.

Deset kantona, s isto toliko vlada i skupština, sa cijelom regatom ministara, savjetnika, pomoćnika, pa hijerarhijski ka naniže predstavlja najmoćniju antibudžetsku i antigrađansku aždahu u cijelom političkom sistemu BiH.

Ta aždaha prema ekonomskim procjenama i analizama uduplala bi budžet Federacije BiH, a to bi, uz domaćinsko upravljanje sredstvima u mnogome vratilo nadu u bolji život građanima ovog entiteta ali i cijele države.

Prijedlozi za ukidanje kantona nisu bili sam u okviru domaćih institucija, a u vremenu kada su ti prijedlozi bili najžešći, nekada u 2017. godini, podržala ga je i bivše izvjestiteljice Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu Doris Pack, kazavši: ““Ne mora biti deset kantona sa deset premijera, ministara svake vrste… Uvijek sam bila za – da imate općine, iznad njih Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, a iznad nje Vladu Bosne i Hercegovine. Kao što je u bh. entitetu Republici Srpskoj”.

Ali umjesto da poslušaju konstruktivne ideje i savjete, domaće političke kabadahije odlučile su udruženo množiti s nulom svaki prijedlog za rekonstrukcijom ustroja Federacije BiH.

Jedan od osnovnih razloga zašto su oni koji se pitaju, a od vajkada su to SDA i HDZ, odbijali ukidanje kantona ogleda se u činjenici da bi tako bezdanu budžetsku rupu u koju mogu uljebljavati stranačku vojski, a istovremeno iz nje crpiti svoje bogatstvo.

Tako smo došli u situaciju, da na dnevnom nivou u svakom kantonu gledamo proteste zdravstvenih radnika, policije, prosvjete i raznih drugih. Jer, politička elita brzo guta novac, a radnici, ti koji protestuju, ponajmanje glasaju za tu elitu.

Drugi razlog zašto im ne odgovara gašenje kantona je kontrola moći u untrašnjim političkim i drugim procesima. Tako imamo slučaj da Federalni nivo vlasti kaže jedno, a neki od kantona odluči sasvim drugo.

Imali smo prvih godina migrantske krize izvjesnu opciju da između dva kantona dođe do građansko-policijskog rata. Ko se sjeća, bijaše to na Bradini kod Konjica su cijev u cijev gledali se policajci iz HNK i kolege iz Sarajeva.

I tako bismo mogi u nedogled. Ali nema vajde. Unutrašnja politika, ona u Federaciji posebno, odavno se ne temelji na zdravom razumu.

Jer, kako da objasniš strancu koji putuje od Baščaršije do Banja Luke da je prošao Sarajevski, Zeničko – dobojski, Srednjo – bosanski i Unsko – sanski kanton i da je prešao iz jednog u drugi entitet, a sve to u jednoj državi.

I lud bi poludio.

Ipak, samo naivni će očekivati da će taj strani turista od Banjaluke do Sarajeva brojati gradove i općine, ne gledajući svako nekoliko kilometara potpuno različite zastave i nazive, kao da prolazi kroz cijeli kotinent.

Jer, u ovoj državi pozicija i opozicija od vajkada imaju jedan zajednički interes – uhljebiti na budžet, stranačke činovnike i poslušnike.

Zato se sve manje i priča o gašenju kantona, jer to očito nikome na bosanskohercegovačkoj političkoj ploči ne odgovara.

Svi imaju svoje kraljeve, kraljice i pijune. Svi su negdje ljuti neprijatelji, negdje čvrsta koalicija. Jer, svi su negdje vlast, negdje opozicija. Od kantona do kantona, politička kompozicija!

Živjeli kantoni, dok ne umre država!

Izvor: NAP.ba

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
1 Komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
1 Komentar
Najstarije
Najnovije Najbolje
Uredne povratne informacije
View all comments
Zdravko Međimurec
Gost
Zdravko Međimurec
12. veljače 2021. 14:39

Za Bih je jedino rješenje ukidanje republike srpske, ukidanje federacije. Nakon toga BiH treba formirati sa nekoliko kantona (najviše 6), po nacionalnom i ekonomskom principu gdje bi sva tri naroda bila ravnopravna. To mora provesti međunarodna zajednica sa novim Daytonom, jer su sa starim stvorili rasulo. Agresor je dobio pola BiH. Nikako treći entitet, jer to koristi samo nacionalnim liderima, a ne narodu.

Preporuka

LATINKA PEROVIĆ: U Srbiji je na dijelu pritisak “užasnog primitivizma”

Mi smo jedno autokratsko društvo, po tradiciji, društvo koje je uvijek računalo sa vojnom silom, društvo koje je imalo pretenziju da se širi… Srbija nema duboku liberalnu tradiciju, ona nije htjela Evropu, ona neće kapitalizam, neće liberalizam pa morate onda da birate neke patrijarhalne varijante nekakve zadružne države

Online:

/ Datum objave:

“Šta je još potrebno da kvalifikujete taj zločin onako kako ga kvalifikuje cijeli civilizovani svijet!? Nakon toliko sudskih presuda, toliko napisanih knjiga, toliko naučnih radova, dokumentarnih i umjetničkih filmova… vi i dalje negirate očigledne činjenice”, kazala je povijesničarka Latinka Perović u intervjuu za portal građanske Srbije Forum.

“Također, ovdje se ne postavlja pitanje uzroka ratova. Došla su na dnevni red pitanja bilansa, šta se dogodilo, kakva je naša odgovornost. Izbjegavanje odgovora na ta pitanja nam se vraća na način koiji vodi našem daljem propadanju”, kazala je Latinka Perović.

Dodala je da ne vjeruje da neko ko je prosječne građanske pameti i kulture može da kaže da nije bio genocid, već “strašan zločin”.

“Ali, šta znači strašan zločin? Vi imate tamo ogromnu grobnicu zasijanu maloljetnicima… Pa ko je to proizveo? Pa kako mi možemo da se zaklanjamo iza toga? Niko neće da prihvati odgovornost za takve zločine, ali to je neizbježno ako želimo da opstanemo kao civilizovan i demokratski narod, i kao humani ljudi”, kazala je Latinka Perović.

Prema njenim riječima, odavde se šalju poruke kojima se ne daju uvjerenja da je Srbija spremna na mirno susjedstvo i da se može koncentrisati na sebe i sopstveni razvoj.

“Jer, pazite, ako su Srbi van Srbije bili razlog za promjenu etničkih granica, pa oprostite, ali kakva je sudbina tih Srba van Srbije bila u ratu u Hrvatskoj, u Bosni… To su bila ogromna demografska pomjeranja koja su se polako slivala u Srbiju a iz Srbije dalje. To je jedna ozbiljna historijska regresija”, navela je Latinka Perović.

“Šešeljizacija” Srbije

Ocijenila je da je u Srbiji na dijelu pritisak “tog užasnog primitivizma”.

“Prije neki dan je govorio bivši predsjednik Demokratske stranke i Srbije Boris Tadić i govorio je o ‘šešeljizaciji’ Srbije. I to je tačno. Ako imate osnivača Radikalne stranke koji je govorio užasne stvari, učestvovao u zaista krvavim sukobima, osuđen u Hagu, vratio se, pojavljuje se na ključnim medijima. Pa gdje smo mi onda? Ovde se ne toleriše nikakva primjedba niti pritisak na vlast. Ako ste građanin koji plaća porez, glasa, stiče penziju – po kojoj onda osnovi nemate pravo da utječete na politiku”, upitala je Latinka Perović.

Ocijenila je da je zabluda dobronamjernih ljudi koji očekuju nekog Mesiju, jednog čovjeka koji će da napravi neki kopernikanski obrt.

“Ja to ne očekujem jer imam uvide u ono što je naša tradicija. Mi smo jedno autokratsko društvo, po tradiciji, društvo koje je uvijek računalo sa vojnom silom, društvo koje je imalo pretenziju da se širi… Srbija nema duboku liberalnu tradiciju, ona nije htjela Evropu, ona neće kapitalizam, neće liberalizam pa morate onda da birate neke patrijarhalne varijante nekakve zadružne države, sa nekim autokratom koji u vaše ime govori, i to je ono što parališe Srbiju”, ocijenila je ona.

“Srbija i dalje ima tu nahijsku dušu, imala je to i u vrijeme socijalističkog perioda, svaki region je imao svog čovjeka, on je kadrirao, utjecao na investicije… Ali, ona danas to također ima. To nisu samoupravne jedinice, to su feudi, u kojima jedan čovjek može sve da radi: da obezbjeđuje sredstva, da razvija jedan grad kao državu… To su neka dubinska sistemska pitanja o kojima treba govoriti”, istakla je Latinka Perović.

Dominacija autokratije

Prema njenim riječima, u Srbiji imamo dominaciju autokratije, ali konkurencija autokratiji nije bitno različita.

“Ona opet traži nekog novog čovjeka, novog vođu koji bi personalizovao njenu struju. Ja ne kažem da to može da se promjeni preko noći, ali je važno da – za promjenu – to bude jasno i da društvo o tome razgovara”, poručila je Latinka Perović.

Ocijenila je da je poslije američkih izbora jasno da će se SAD sve više angažovati ovdje i dodala da je to važno, ali da mi moramo maksimalno angažovati sopstvene potencijale.

“Ne treba imati prevelika očekivanja od Zapada, takva očekivanja su umrtvila naše društvo. I mislim da ovde ima ljudi koji razmišljaju, koji postavljaju sebi pitanja. Postoji dijalog, izlaze vrlo važne knjige, naučni poduhvati. To je jedan proces”, kazala je Latinka Perović.

Ona je dodala da srpska historiografija nije unisona, već je jako podijeljena.

“Jedan dio ima državnu pomoć, i to nije tako naivno. Ipak mislim da je istovremeno prisutna generacija koja radi temeljnije i postavlja pitanja. Mislim da je tako i u drugim strukama. Ima ljudi koji su visoko dorasli svojim profesionalnim dužnostima, ali se žale da ne mogu da utječu na donošenje odluka”, navela je Latinka Perović.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

Karolina Vidović Krišto poručila Plenkoviću: Žulja vas izmišljeni hrvatski ekstremizam, a prešućujete majke svih afera

Zastupnica Karolina Vidović Krišto komentirala je izvješće Europske komisije u stanju u hrvatskom pravosuđu. Njezinu izjavu prenosimo u cijelosti.

Online:

/ Datum objave:

“Europska komisija je 20. srpnja 2021. objavila izvješće o vladavini prava u svim članicama Europske unije.Hrvatska je zauzela čvrsto zadnje mjesto po neovisnosti pravosuđa, a po svim segmentima koji su analizirani, stanje se pogoršava, a ne popravlja. Ovo jest trenutak u kojem svi u Hrvatskoj, koji misle demokratski, moraju dignuti glas protiv vladajućih struktura s jasnim pozivom na korjenite promjene. I umjesto da se Vlada i Plenković o tome očituju, on jučer daje sugestiju – možemo reći naredbu – DORH-u da utvrdi motive zašto je pokojni Danijel Bezuk pucao na zgradu Vlade.

Taj Plenković je očito u nekom posebnom duhovnom stanju, ili se potpuno pogubio. Jer, kad predsjednik Vlade daje jasan naputak pravosudnom tijelu, onda je to javna demonstracija zlouporabe i utjecaja na pravosuđe.Nejednakost koja proizlazi iz utjecaja na pravosuđe vidljiva je, kao što vidimo, cijeloj Europi, ali nije vidljiva Plenkoviću i drugim političkim čimbenicima u Hrvatskoj.Jer, posljedice nefunkcionalnog pravosuđa jesu korupcija i nepotizam, a posljedice korupcije i nepotizma jesu siromaštvo i iseljavanje hrvatskih građana iz svoje Domovine.

U pet godina vladavine Andreja Plenkovića (suho zlato Milorada Pupovca), hrvatski pravni poredak se dodatno srozao – bogati su postali bogatiji, a tisuće su postale siromašniji.Plenković i njegovi suradnici, osim što njihova Vlada sudjeluje u korupciji i štiti ju, oni u zadnje vrijeme i otvoreno po starom jugo-udbaškom modelu vrijeđaju hrvatski narod.Jer, spominjanje Danijela Bezuka i navodnih organizatora tog bezumnog čina jest svojevrsna kolektivna optužba protiv hrvatskog naroda koji se stalno mora braniti od nekakvog nacionalizma i velikih grijeha.Jer, Plenković ne spominje slučaj kada je abolirani četnik bacio bombu na trojicu djelatnika HEP-a – tu po Plenkoviću nema organizatora, i djelatnici HEP-a su očito za njega nebitni i nemaju svoja prava.Plenković nije pozvao DORH da istraži kriminal u slučaju Krš-Pađene, u slučaju Tesla Banke, ni u slučaju Borg-grupe, već Plenkovića očito „žulja“ izmišljeni i nepostojeći hrvatski ekstremizam.

Gospodin se ponaša kao da je reinkarnacija Vladimira Bakarića. Svaki predsjednik Vlade bilo koje države pokušava poboljšati imidž vlastitog naroda i pridonijeti napretku vlastite države. Sada imamo potvrdu Europske komisije da je Plenković u proteklih pet godina radio protiv interesa vlastite države, jer onaj koji utječe na pravosuđe, a to Plenković radi, na taj način devastira pravni poredak i radi protiv vlastite države.Ovo je još jedan dokaz da vladajuća struktura, koju u velikoj većini čine djeca komunističkih funkcionera, jest – gledajući u operativnom smislu – u potpunosti nesposobna. Osim ovih vidljivih, negativnih rezultata, Plenković je posljednjih dana ušao u polemiku – ni manje ni više – nego s guvernerkom Narodne banke Srbije.Kad ulazite s nekim u polemiku, podrazumijeva se da mu dajete i na važnosti. Realno gledajući, guvernerka tamošnje Narodne banke je za Hrvatsku bitna kao i sudar dvaju bicikala u Pekingu.

Ali kada je premijer komentira, time joj daje na važnosti, ali isto tako srozava i derogira funkciju hrvatskog premijera.To navodim samo kao ilustraciju deficitarnosti u pogledu upravljanja i reprezentiranja države. Zamislite da je Franjo Tuđman polemizirao s nekakvim dužnosnikom Miloševićevog režima – nemoguće. Postoje norme ponašanja u međunarodnoj politici, i zna se tko koga demantira, komentira ili kritizira.Ova Vlada ima stalnu potrebu vrijeđati hrvatski narod i umanjivati njegov utjecaj. Odličnu vijest o odluci Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, po kojem je zabranjeno negiranje genocida u Srebrenici, Plenković nije pozdravio.

Zar se Plenković ne usudi osuditi genocid kojega su počinili srpski vojnici? Za koga on radi? Koji su njegovi moralni kriteriji?Doista, hrvatski građani od ove Vlade ne mogu očekivati ništa dobro.Hrvatskoj trebaju korijenite promjene, Hrvatska treba europske standarde, vladavinu prava i jednakost svih svojih građana.To pravo smo dobili od Svemogućeg Boga svojim rođenjem, i zato ćemo uspjeti. A Plenković i vladajuća garnitura u Hrvatskoj će završiti onako kako završavaju svi koji nacionalne interese podrede svojim osobnim – neslavno i jadno”, zaključuje Karolina Vidović Krišto.

Izvor: teleskop.hr

3 1 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

Čović kao i Izetbegović uopće ne želi izmjene Izbornog zakona

Dragan Čović se još prije nekoliko godina pred svjedocima povjerio tadašnjoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović da mu je misija promijeniti Izborni zakon i da će se tada povući iz politike. Ponuđeni prijedlog je produženje njegovog političkog vijeka.

Online:

/ Datum objave:

Izetbegović Čović

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović još dugo se ne namjerava povući iz stresnog političkog života. Jer, da to namjerava ponudio bi izbalansirane promjene Izbornog zakona koje bi imale kakvu takvu šansu dobiti potrebnu parlamentarnu potporu.

Ponuđeni prijedlog izmjena sudbonosnog dokumenta za HDZ BiH, barem što se  tiče sarajevskih stranaka, je unaprijed osuđen na propast, a to onda dalje znači nastavak kontroverzne stožernikove karijere utemeljene na hrvatskom nacionalnom homogeniziranju i zbijanju redova pred vrlo mogućim, za Čovića i poželjnim, novim pohodom Željka Komšića na Predsjedništvio BiH.

Čovićev i Komšić

Podsjećamo, Dragan Čović se još prije nekoliko godina pred svjedocima povjerio tadašnjoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović da mu je misija promijeniti Izborni zakon i da će se tada povući iz politike. Ponuđeni prijedlog  je produženje njegovog političkog vijeka.

Interresorna radna skupina Parlamenta BiH je dobila na uvid od ranije poznati dokument izmjena Izbornog zakona u kojem HDZ BiH predlaže uvođenje novih tzv. Ad hoc izbornih područja za izbor članova državnog Predsjedništva i izaslanika u federalni Dom naroda utemljen dominantno na nacionalnoj odrednici.

Dakle, Dragan Čović zagovara idalje izravni model izbora članova Predsjedništva BiH i odbacuje svaku opciju neposrednog  izbora u državnim parlamentarnim domovima što je nekada zagovarao Božo Ljubić dok je vodio HDZ 1990.

-Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C, navodi se.

-Za izborno područje C, HDZ je namijenio ćoravu kutiju, gdje 400 tisuća glasača glasa tek formalno, a njihovi glasovi ne utječu na ishod, što je sumrak demokracije. Rješenje je u ukidanju etničkog prefiksa kako to sugeriraju i presude Europskog suda, a ne u dodatnoj etničkoj diskriminaciji, žustro i očekivano je reagirao šef DF-a Željko Komšić.

-Dojma sam da njima nije do rješenja i da ni sami nisu ozbiljni s ovim prijedlogom, jer imaju namjeru blokirati sljedeće izbore, prepoznaje zavjeru famozni politički parazit.

Brojke i reakcije

Hrvata u Sarajevu ili primjerice u Zenici nema na Čovićevoj mapi, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, Busovača, Žepče, Tuzla su u fantomskoj izbornoj jedinici “C”.  Jesu li se možda Hrvati u tim sredinama otrijeznili i promislili kakva im je to dugoročno i ustavna pozicija namjenjena od nacionalnog poglavice ako je za  pretpostaviti da su nova izborna područja probni balon i mogući uvod u  ustavne promjene.

U kom bi to entitetu živjeli i kakva bi prava imali? Brojke su neumoljive. Ako bi se ostvario Čovićev plan, izvan hrvatskog entiteta bi ostalo više od 400 tisuća živućih Hrvata s osobnim iskaznicama BiH. A, sve samo da bi on bio hrvatski član Predsjedništva BiH.

-HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH je za SDP BiH neprihvatljiv jer je suprotan presudama Europskog suda za ljudska prava i europskoj demokratskoj praksi pošto se opet svodi na ‘brojanje krvnih zrnca’, antidemokratsku praksu etničkog ekskluziviteta, a uz to uvodi nove podjele, odnosno ad hoc treći entitet, poručio je šef SDP-a Nermin Nikšić.

I HNV će dati prijedlog

Novi predsjednik Hrvatskoga narodnog vijeća Stipe Prlić vrlo jasno otkriva kako  se njegove zamjerke odnose na izračune od strane HDZ-a po kojima pravo na izbor u domove naroda nemaju Hrvati u izbornim jedinicama u kojima je njihov udio u ukupnoj strukturi stanovništva ispod 5.8%. Poglavito je ogorčen činjenicom da prijedlog ne spominje Hrvate u Republici Srpskoj koji ne postoje u računicama HDZ-a i odavno su žrtvovani.

-Moje osobno stajalište je da se ne smije narušavati princip po kojem se uskraćuje temeljno pravo da svaki građanin ima pravo da bira i da bude biran, a s druge strane ne smije se narušiti ni princip proporcionalne zastupljenosti koja se navodi u presudi Ustavnog suda po apelaciji Ljubić. Prijedlozi za izbor članova Predsjedništva bi po mom mišljenju trebala ići u smjeru relaksacije odnosa na način da bi se izbor vršio kroz parlamentarnu proceduru jer se taj izbor onda ne bi negativno koristio kao sredstvo podizanja nacionalnih tenzija, poručio je Prlić i najavio kako će HNV imati svoj prijedlog koji će uskoro biti proslijeđen svim političkim strankama ali i međunarodnim organizacijama i veleposlanstvima najznačajnijih zemalja sa željom pomoći u pravljenju balansa između nacionalnog i građanskog.

Dragan Čović i najjača hrvatska stranka su formalnu i reduciranu raspravu obavili unutar kontroliranog HNS-a. Ozbiljnijih primjedbi nije niti bilo i upravo je glavna zamjerka mnogih neutralnih hrvatskih intelektualaca pa i crkvenih velikodostojnika ignoriranje mišljenja i stajališta obrazovanih i iskusnih ljudi izvan političkih stranaka iz velikih sredina poput Sarajeva, Zenice, Tuzle, Banja luke, Mostara.

Pojedinci idu toliko daleko u sumornim kritikama i ocjenama pa smatraju kako je prijedlog izmjena Izbornog Zakona bestidan i hrvatosuicidan, jer pokopava politička, ustavna i demokratska prava Hrvata u RS-u, ali i sve više u  mješovitim sredinama u Bosni i u onim područjima gdje su Hrvati manjina.

Bakirova politika

Političkom avanturizmu HDZ-a BiH svakako doprinosi i smutljiva politika Bakira Izetbegovića i njegove nacionalističke SDA. Ta stranka ispod stola šuruje s HDZ-om BIH i svojim isključivo nacionalnih prohtijevima hrani Čovićevu stranku, a onda preko tzv. građanskih stranaka izigrava očigledne dogovore.

Podsjećamo, SDA je predložila da se problem izbora članova Predsjedništva BiH riješi tako što će se iz ustava i odrednica izbornog zakona jednostavno brisati etnički prefiks, odnosno odredba po kojoj se iz Republike Srpske u državni vrh bira Srbin a iz Federacije BiH Hrvat i Bošnjak. Ostavili su mogućnost da se izbor članova Predsjedništva BiH ubuduće obavlja izravno kao do sada ili neizravno, odnosno imenovanjem u parlamentu BiH, ali da to bude rješenje koje će vrijediti za oba entiteta.
S tim se pak ne slažu u Republici Srpskoj jer žele isključivo izravan način biranja, a za HDZ BiH bitno je jedino da model jamči legitimnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH.
SDA je predložila i da se u Dom naroda državnog parlamenta uvede klub zastupnika pripadnika ostalih, odnosno nacionalnih manjina, ukoliko će to tijelo imati zakonodavnu ulogu kao i sada ili da se njegova uloga reducira isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, a onda ne bi bilo potrebe za uvođenjem novog kluba. Slično rješenje predlažu i za Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Predsjednik HDZ BiH Čović otvorenim pismom Izetbegoviću potvrdio je kako je dobio prijedloge iz središnjice SDA, istaknuvši kako su ga oni neugodno iznenadili jer sve ukazuje na plan da se od Federacije BiH napravi “bošnjački entitet”.

Ne žele rješenje

Nakon iznesenih prijedloga i HDZ BIH i SDA nemoguće je drugačije zaključiti  nego da niti Dragan Čović, a niti Bakir Izetbegović ne podmeću previše leđa niti ulažu energije i pameti da BIH dobije europski Izborni zakon.

Njima odgovara sadašnje nedorečeno, mutno, stanje. Za birače bi barem bilo dovoljno da se izborni proces u tehničkom smislu usavrši kako bi se spriječile izborne krađe. Sve drugo su zablude, dok je ovih vođa u političkom brlogu.

Izvor: Dnevni list

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

1
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x