Kontaktirajte nas na:

Online:

/ Datum objave:

Pisao je o Đuri Arnoldu pjesnik iz Varaždina, Marinu Sabiću hvarskom pjesniku, biskupu Antunu Mahniću, papi Ivanu Pavlu II., Anti Stamaću, Kranjčeviću i drugima. Uređivao je Glasnik HDZ od 1993. do 1995. godine. S engleskog je na hrvatski preveo Johna L. Allenam Rabindratha Tagorea, Johna J. Mearsheimera, Joela Kotkina i Charlotte Greig. S njemačkog je na hrvatski preveo Hermana Hessea.

Teme i pitanja na koja je Gavran odgovarao u ovom dvosatnom podcastu.

► Postoji li mogućnost da ne će izbiti Treći svjetski rat?

► Može li se Treći svjetski rat voditi bez nuklearnog oružja?

► Što najavljuje masovna pojava staljinističkih knjiga u Rusiji? Zašto se u tim knjigama najavljuje rat i razaranje Ukrajine?

► Zašto se ruskoj javnosti serviraju teze o ruskoj vojnoj moći i izražava žaljenje za propašću savezništva sklopljenog ugovorom Ribbentrop – Molotov?

► Je li zahtjev Rusije Litvi da odmah ukine zabranu prijevoza robe koja ide za Kalinjingrad, uvod u sukob Rusije i NATO pakta?

► Kakvi su odnosi Litve, Rusije, Poljske i Bjelorusije, kada je u pitanju enklava Kalinjingrada ili nekadašnje istočne Pruske?

► Znači li velika mobilizacija vojske u Ukrajini najavu jesenskih ukrajinskih ofenziva?

► Je li Hrvatskoj trebao tako grub odnos prema ruskim diplomatima u Zagrebu?

► Koliko su učinkovite sankcije uvedene protiv Rusije i kome nanose više štete?

► Je li uspostava protuzračnog kišobrana od zapada do istoka Ukrajine preduvjet za uspješnu ukrajinsku ofenzivu?

► Na čemu počiva veliki ruski utjecaj na Srbiju?

► Što znači fenomen političkog mesijanstva kada je u pitanju Rusija?

► Koliko je današnja politika HDZ-a u skladu s onim što se planiralo kod osnivanja stranke?

► Kako izgleda etničko čišćenje u izvedbi antifašista?

► Kako bi trebala izgledati Plenkovićeva europska Hrvatska?

► Je li Plenković glavni kadrovik HDZ-a?

► Zašto su mediji dali veliku pozornost Gavranovom izlasku iz HDZ-a?

► Zašto članovi HDZ-a jedno pričaju u privatnim razgovorima, a drugačije glasuju?

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest

0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

VIDEO Josip Jurčevič i Željko Kekić: Hrvatskom danas upravljaju ljudi koje je pripremao KOS

Gosti u Podcastu Velebit su koordinator svih Odbora Domovinskog pokreta prof. dr. sc. Josip Jurčević i Željko Kekić, bivši pripadnik hrvatskih i jugoslavenskih obavještajnih sustava.

Online:

/ Datum objave:

Teme i pitanja na koja su odgovarali gosti u pocastu Velebit kojeg uređuje i vodi Marko Jurič.

► Je li se srpska nogometna vrsta na svjetskom prvenstvu u Dohi ponašala kao Srbija u bivšoj državi. Kada nije išlo po pravilima i zakonu onda se išlo silom.

► Što znači imenovanje Aleksandra Vulina na mjesto šefa Bie?

► Zašto je Srbija na tako važnu funkciju imenovala konfliktnu osobu poput Vulina?

► Što će to značiti za Hrvatsku?

► Koliko je BIA aktivna u Hrvatskoj?

► Kako su se pripremali kadrovi koji danas upravljaju Hrvatskom?

► Je li KOS imao ulogu u pripremi kadrova koji danas upravljaju Hrvatskom?

► Kako je izgledala obuka i po kojim mehanizmima su neki ljudi imenovani na važne i odgovorne pozicije u Hrvatskoj?

► Jesu li Andrej Plenković i Zoran Milanović rezultat takve ‘regrutacije’ kadrova?

► Kako se očituje djelovanje onih dužnosnika u državi koji rade za račun nekih stranih država?

► Koja je uloga SNV-a i tjednika Novosti u Hrvatskoj?

► Ima li BIA poseban odnos s političkim tijelima Srba u Hrvatskoj?

► Tko je na portafonu Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu zalijepilo naljepnicu na kojoj piše Milorad Pupovac Prljavi?

► Koja je uloga SPC-a u ostvarivanju velikosrpskih interesa?

► Tko je stvarni vladar Srbije?

► Jesu li stare srpske organizacije poput crne ruke preživjele jugoslavensko razdoblje sve do današnjih dana?

► Zbog čega je Ukrajina odlučila raskinuti sve veze s Ruskom pravoslavnom crkvom?

► Je li ugrožen opstanak Hrvatske s obzirom na premreženost raznih stranih agenturama?

► Koje strane agentura operiraju u Hrvatskoj?

► Koji su interesi britanskih agentura u Hrvatskoj?

Izvor: projektvelebit.com

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

Čović: Uvjeren sam da ćemo pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH rješiti na najbolji mogući način

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović govorio je za Večernji list o sporazumu s Osmorkom, stanju u zemlji, budućnosti, odnosima s hrvatskom i međunarodnom zajednicom i brojnim drugim temama.

Online:

/ Datum objave:

– Prije samo godinu dana BiH se predstavljalo kao propalu državu. Nakon početka agresije na Ukrajinu nalazila se u grupi s Moldavijom i Gruzijom kojima prijeti identična sudbina, što zbog ruskog utjecaja na RS, što zbog najava da bi bošnjačke stranke predvođene SDA Bakira Izetbegovića i njegova sekundanta Željka Komšića mogle istisnuti Hrvate iz vlasti i tako otkočiti konflikt. Potpis sporazuma između HDZ BiH i novih političkih probošnjačkih partnera Osmorke predvođene SDP-om BiH daje nadu u zaokret.

Što osjećate nakon potpisivanja sporazuma: olakšanje, iskušenje, novu odgovornost?!

Prije svega osjećam olakšanje zbog posla koji smo radili u izbornoj kampanji. Često su nas napadali, da je kampanja blijeda i neprepoznatljiva, naglašavali su da bošnjačka i srpska strana to rade daleko agresivnije. Mi smo, ipak, željeli istaknuti ono što jesmo kao predstavnici hrvatskog naroda, da kulturno i politički pripadamo europskom okruženju i na kraju se pokazalo da to daje rezultat. Potpisani će sporazum omogućiti da prvi put nakon 20 godina realno možemo očekivati uspostavu vlasti u FBiH i na razini Vijeća ministara BiH u brzom roku. Zadovoljstvo je veće jer je predsjedavajući Vijeća ministara predstavnik hrvatskog naroda i predstavljat će našu politiku. Vjerujem da možemo ispuniti i sva ostala obećanja iz kampanje koja su se odnosila na euroatlantske integracije, pravnu državu te ekonomska i socijalna pitanja.

“Sa svima komuniciramo”

Vodite li uopće razgovore sa SDA?

Ne postoji nijedna politička opcija s kojom nismo komunicirali na stručnom ili najvišom političkom nivou. Istina, ja osobno nisam razgovarao s predsjednikom SDA, ali niže razine imali su komunikaciju. Što se tiče suradnje, postoje sredine u kojima ne možete sastaviti vlast bez SDA, na primjer u Srednjobosanskoj županiji. Niti SDA to može napraviti bez HDZ-a, jer tamo treba dvotrećinska podrška u skupštini za sve važnije odluke. No potpisom na dokument mi smo se obvezali osigurati okomitost u vlasti od Vijeća ministara do Federacije BiH i županija gdje je to moguće kako bismo lakše provodili progresivne europske politike.

Gdje je puklo sa SDA?

SDA je izigrao potpisani Mostarski sporazum iz 2020. koji je ovjeren uz medijaciju međunarodne zajednice. Nije stalo samo na tome, nego je to grubo kršenje potpisanog sporazuma, odnosno izigravanje dogovora svjesno s njihove strane preneseno u javnost, na društvenim mrežama, što se prenijelo i na nepovjerenje između bošnjačkog i hrvatskog naroda u Federaciji.

Kako?!

Konkretno, puklo je upravo za vrijeme finalnih razgovora o pokušaju da riješimo pitanje ograničenih ustavnih izmjena i izmjena i dopuna Izbornog zakona BIH. Već u listopadu prošle godine, kad smo u Sarajevu pregovarali s američkim i europskim diplomatima gospodinom Matthew Palmerom i Angelinom Eichhorst. Tada je kolega Izetbegović na nekoliko sastanaka rekao da Mostarski sporazum o izbornoj reformi koji je potpisao ne namjerava provesti, nego da je to napravio kao nuždu. On je bio svjestan svog poteza, svjesno je obmanuo domaću i međunarodnu javnost samo kako bi ostvario ono što je u interesu njegove stranke i uskog kruga ljudi, a to je provođenje izbora u Mostaru. Mi smo ponosni na izbore u Mostaru, ali cilj je bio to ozračje prenijeti i na Federaciju BiH i time učvrstiti bošnjačko-hrvatske odnose, što Izetbegović nije ispoštovao. Svaki put kada bi se u razgovorima došlo do rješenja, a mi smo predložili najmanje deset modela, on bi se povlačio iz procesa ili bi ih odbijao.

U Neumu smo početkom godine gotovo sve riješili te ponovno naišli na odbijanje. A onda su slijedile igre među bošnjačkim predstavnicima i u njihovoj javnosti “tko je izdao i pravio ustupke HDZ-u i Hrvatima”. Nakon toga su se sve bošnjačke stranke povlačile iz dogovora. Čak i uprkos tome što smo s Venecijanskom komisijom riješili sve prijepore oko Predsjedništva i Doma naroda. Finale je bilo kada je gospodin Izetbegović na zadnjem sastanku u Sarajevu u tri navrata poručio kako Hrvat ne može biti direktor policije jer “ne može on dopustiti da u ovoj zemlji policijom upravljaju Hrvati”. To je rekao pred svim predstavnicima međunarodne zajednice, koji su također s nevjericom slušali riječi gospodina Izetbegovića. A onda su stvari otišle na osobnu razinu i na crtanje opasnih meta na čelo predstavnika jednoga naroda. Jer je doslovno dok su trajali razgovori Izetbegović prekinuo naše pregovore, otišao na skup žena SDA na kojem je rekao, što smo uživo gledali i slušali, kako “Čović mora platiti sve što je naorao Bošnjacima’”.

Kalkuliralo se s 350.000 glasova

Čime je na izborima trebalo rezultirati to odbijanje sporazuma s Hrvatima?

Ideja je s njihove strane bila dobiti kod Hrvata dvije stranke kojima bi mogli manipulirati i pokušati doći do vlasti. Mi smo to prepoznali i jačali HNS zbog čega sam itekako zahvalan svima koji su išli s nama. Jedinstvo hrvatskog naroda još se jednom pokazalo nesalomljivim… Posebno je važno što smo imali jednoga kandidata za člana Predsjedništva BiH, gđu Krišto. Da nije bilo tako, sasvim sigurno ne bismo imali nevjerojatnih 180.000 glasova. Radi poređenja, to je kao da je kod Bošnjaka jedan kandidat imao 800.000 glasova. Radile su se i projekcije da SDA uvjerljivo dobije izbore te se kalkuliralo s 350.000 glasova. Godinu dana vodila se kampanja u inozemstvu zloupotrebljavajući našu diplomaciju kako bi se stvarao protuhrvatski ambijent s motiviranjem birača.

Što je na kraju bošnjačka strana dobila, je li visoki predstavnik Schmidt spasio vas i Hrvate?

Nas je spasilo hrvatsko zajedništvo, naš su partner hrvatski birači – hrvatski narod, ali i snažan odnos koji imamo prema Republici Hrvatskoj i institucijama. Prije svega, riječ je o Vladi Andreja Plenkovića, predsjedniku Milanoviću i svim ministrima. Svi oni su izgradili jedan vrlo jasan odnos prema toj radikalnoj bošnjačkoj politici koja radi na političkom uklanjanju Hrvata te rušenju Daytonskog sporazuma. Mi se nismo željeli valjati u tome blatu čak i kada su Hrvate na skupovima “trpali u dva vagona” i kada su se “prebrojavali”. Čak i da gospodin Schmidt nije ništa donio, oni ne bi mogli doći do šest ruku Hrvata u Domu naroda, što je ključno kako bi imali trećinu i time stvorili uvjete da izbace hrvatski narod iz vlasti. No ono što je veoma važno u ovoj odluci jest da je za sva vremena u drugi plan stavljen klub Hrvata u planovima bošnjačkih stranaka.

Vratimo se potpisanom dokumentu. Podcjenjujete li ili precjenjujete potpisnike, zar su ove stranke išta manje probošnjačke? Po čemu su različite od SDA?

Prepoznao sam da u pregovaračkom procesu imamo priliku s tim ljudima nešto dogovoriti za dobrobit naše domovine Bosne i Hercegovine, ali i naše djece. Uložili smo napore da se svi skupa okrenemo i usredotočimo i na najvažnija pitanja energetske krize, gospodarskog zaostajanja – recesije i socijalnih i ekonomskih izazova koji ih prate. Kada smo tijekom pregovaračkog procesa razgovarali kako riješiti pitanje izmjena Ustava, našli smo zajedničko rješenje koje je bilo prihvatljivo za sve i uz sve to ocijenjeno je kako je u skladu s najvažnijim europskim vrijednostima. Međutim, to je SDA pokušao neshvatljivo razbiti i išao je u umjetno stvaranje veće krize.

Svi su dobitnici

Na fotografijama s potpisivanja dokumenta kao da vlada uglavnom komorno ozračje koje odiše, rekao bih, ozbiljnošću, ali i zabrinutošću. Samo ste vi imali osmijeh. Čak ga ni vaši suradnici nisu imali. Kako to?

Svi koji su imali takav pogled trenutak su shvatili ozbiljno (smiješak).

A vi svejedno nasmiješeni?!

Za mene su svi dobitnici ovim sporazumom. Vjerujem da svi imaju razloga biti zadovoljni. Mi smo potpisali sporazum i s ljudima od kojih su nas neki do prije nekoliko mjeseci u izbornoj kampanji “častili” jako neprimjerenim izrazima o udruženom zločinačkom poduhvatu ili fašizmu. To je za nas jezik mržnje. Predstavnici HDZ-a BiH nisu niti će koristiti takav govor mržnje, pogotovo ne prema drugim narodima, što želimo prenijeti na cjelokupnu političku scenu u BiH. Naš je cilj transformirati političku kulturu. Možemo zastupati svoja politička uvjerenja bez želje ili potrebe da vrijeđamo nekoga radi političkih ili bilo kojih drugih uvjerenja.

Danas govorimo o tome da svi skupa moramo i možemo povući BiH naprijed, da smo zaštitili sigurnost u zemlji zbog svih izazova. Naravno, sve to želimo još čvršće koordinirati uz partnerstva s ljudima iz EU i NATO-a. Zato u BiH nije tema kako stvoriti sukob, nego kako da zaživi pravna država. Ja sam također zadovoljan time što smo učinili za hrvatski narod. Više se ne govori o porazu Hrvata, njihovu pretvaranju u manjinu. Dapače, Hrvati su konstitutivni i tvorbeni narod. Bez Hrvata kao jednakopravnog naroda Bosna i Hercegovina ne postoji i sretan sam jer je to sada jasno svima. Mi samostalno odlučujemo o svojoj sudbini i sukreiramo budućnost BiH.

Predložili ste stranačku dužnosnicu Borjanu Krišto na čelo Vijeća ministara, a Lidiju Bradaru za predsjednicu Federacije BiH. Vjerujete ženama?!

Nekoliko puta najavljivao sam osvježenja u izvršnoj vlasti, kao i puno žena na izvršnim pozicijama. Ja sam siguran da će gospođa Krišto biti kandidatkinja za mandatara za novi saziv Vijeća ministara, a vjerujem i da će gospođa Bradara biti predsjednica Federacije BiH. Mislim da njihovo iskustvo može donijeti olakšanje za sve one mlade koji će biti dio izvršne vlasti.

Veliki zaokret

Svejedno, gospođe Krišto i Bradara iskusne su političarke?!

Zato i kažem da mora postojati netko politički iskusan tko će sve koordinirati. Predsjednik Federacije je šef izvršne vlasti, a predsjedavajuća Vijeća ministara mora biti netko tko poznaje sve procese. Gospođa Krišto je izuzetna političarka s neprocjenjivim političkim iskustvom koje zahvaljuje svojim prethodnim dužnostima gdje je na najbolji mogući način zastupala i borila se za pravo našeg hrvatskog naroda. Gospođa Bradara, također. Naravno, već sam rekao da će to iskustvo biti, više nego ikada, značajno nadopunjeno, jednom svježinom, mladosti i novinom općenito. Uostalom to ćete jako brzo i vidjeti.. To je, usuđujem se reći, veliki zaokret.

Znajući da ništa ne radite slučajno, molim pojasnite zašto vas nije bilo na izbornim listama i u kombinacijama izvršne vlasti?

Prije svega iz dugoročnih strateških razloga. Kao primjer drugim kolegama. Potrebno je osvježenje i u našim hrvatskim političkim redovima. Vrijeme je za prilagođavanje i izgradnju budućnosti, a to se ne može postići s istim obrascima ponašanja. Što prije to svi shvatimo, to će našoj djeci biti lakše. Drugi je razlog taktički. Upravo zato da bismo imali mir, da ne bi bilo galame oko toga. U jednoj fazi razgovora o izbornoj reformi, a mislim da je to bilo u Neumu, dogodio se zaokret. Da sam ja bio kandidat za člana Predsjedništva, sve bi se svelo na etiketiranje. Ovako smo dobar dio ekstremista ušutkali.

Gdje se onda vidite?

Ovakva pozicija mi je dala potpuno novi alat u ruke. Nedavno sam jasno poručio svim stranačkim dužnosnicima da pripreme plan i program do 2030. godine. Tko neće ili ne može – vrijeme je za mirovinu. Uostalom, i ja sam formalno u mirovini već nekoliko mjeseci. I moja je poruka njima: hajdemo zajednički pomagati. Ovo je idealno da bi se pokazalo kako je vrijeme za tranziciju. Ako nećete vlastitim primjerom pokazati, otvara se puno različitih sukoba. Zbog toga na Sabor HDZ-a i HNS-a mogu doći nasmiješen i poručiti “hajdemo” s jednom novom svježinom kako bi se moglo još brže i još više raditi.

“Imali smo sporazum sa SDA, pa ništa od toga nije bilo”

Imate li ikakve garancije da ćete s ovim partnerima izmijeniti Izborni zakon i Ustav kako bi se prestalo s fenomenom Komšić i preglasavanjem Hrvata u Domu naroda na temelju presude Ljubić koja nije provedena?

Ta presuda, jasno, nije u potpunosti provedena. Zato smo u usaglašenom dokumentu naziva Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022.-2026. jasno naveli kako je nužno, najkasnije u roku od šest mjeseci, u potpunosti provesti odluku Ustavnoga suda kao i presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Što vam znači jamstvo? Mi smo imali potpisan sporazum sa SDA u kojem je to sve stajalo uz jamstvo pet predstavnika međunarodne administracije. I ništa nije postignuto. Ali razgovori koje smo vodili s novim partnerima daju optimizam da ćemo biti u stanju to sami dogovoriti. Ne u organizaciji međunarodne zajednice. Naši međunarodni partneri su dobrodošli, ali ako to nismo u stanju sami napraviti, od toga neće biti ništa. Zato sam uvjeren da ćemo posao, kada je u pitanju hrvatski član Predsjedništva, završiti na najbolji mogući način, u korist dobrih međunacionalnih odnosa, zdravog dijaloga i stabilnosti Bosne i Hercegovine, kako više nikada ne bismo morali okupljati se oko jednog kandidata pa da on ima 180.000 glasova kao da smo u nekom sustavu autokracije. To sam u razgovoru poručio povjereniku za proširenje EU Oliveru Varhelyiju i izrazio očekivanje da će Hrvati na sljedećim izborima imati 4-5 ili više kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva te moći slobodno birati.

Mogu li se ovim potezom hrvatsko-bošnjački odnosi dugoročno popraviti, na čemu su često insistirale ključne svjetske administracije?

To je osnova svega. Politički konflikt i nepovjerenje koji su stvoreni između SDA i HDZ-a, kao što sam već naveo, prelili su se na dva naroda. To smo morali brzo zaustaviti. To smo uspjeli već u kampanji svojim izričajem. Sada sam siguran da će stvari ići drugim pravcem. Kada ste nakon izbora 2. listopada čuli ratnohuškačku retoriku iz određenih centara moći? S ovim sporazumom, siguran sam, posve ćemo vratiti povjerenje makar u najvećem dijelu hrvatskog i bošnjačkog naroda koji znaju da moramo zajedno živjeti i raditi. Ovo je domovina i hrvatskog konstitutivnog naroda.

Je li i ovaj sporazum put ka kandidacijskom statusu?

Bez daljnjeg. Europski povjerenik Varhelyi na moje nabrajanje da ćemo imati Vladu Federacije, Vijeće ministara, proračun, da ćemo na dnevni red staviti sve europske zakone, rekao je: “Ako vi to napravite, ja vam jamčim da do kraja godine imate kandidatski status.”

SNSD-ov rezultat nezamjenjiv

Može li se reći da se kreiranjem posljednjih odluka promijenio prilično stereotipan pogled na BiH u kojoj su za strance, ponajprije SAD, loši momci bili Hrvati, a Bošnjaci dobri momci?!

Iskreno govoreći, zadnjih 20-ak godina to je bio zajednički nazivnik. Upoznao sam svakoga američkog veleposlanika od Kauzlaricha do Myrphija, kao i sve visoke predstavnike od Westendorpha do Schmidta. Moram priznati da se u posljednjem pregovaračkom procesu osjećalo razumijevanje više nego ikada prije. Prvi smo put mogli iznijeti svoj stav. Nitko nam nije priprijetio, a to se znalo događati. To govori i o vjerodostojnosti naše politike kao i povjerenju prema onome što smo strpljivo radili.

Proaktivnosti također?!

Da, i to. Dosta toga što je političko Sarajevo radilo zadnjih petnaestak godina išlo je na štetu Hrvata. Pa su nas onda karakterizirali na način da želimo odcjepljenje, da Hrvati žele podijeliti BiH, da smo udruženi zločinački pothvat, proruski igrači… Bez obzira na sve što smo radili. Pokušavao sam na pristojan način objasniti sve to. Jasno smo i apsolutno stali uz stajališta Europske unije, prvi smo osudili rusku agresiju na Ukrajinu. Možda su se ti stavovi uspjeli probiti zadnjih nekoliko mjeseci. U nekoliko susreta s bivšim i sadašnjim američkim veleposlanikom jasno sam rekao da imaju tako snažnu obavještajnu službu i pitao je li moguće da im mogu podvaljivati neke informacije.

Oni vrlo dobro znaju gdje se krećem, s kim razgovaram i jasno im je da je to proeuropsko, zapadnjačko okruženje. Dezinformacije koje su puštane očito su bile dio plana. Svjedočili smo i strašnoj zloupotrebi u Njemačkoj u Bundestagu gdje su utjecaj ostvarili ekstremi iz bošnjačkog naroda koji imaju svoje veze u jednoj političkoj grupaciji koji su onda uspjeli sve izmanipulirati. Ali to im se nije isplatilo jer su se njemački zastupnici udaljili od tih marginalnih grupa unutar Bundestaga. Moj konačni zaključak o odnosu najjače administracije, da ne povrijedim ostale zemlje, jest da oni apsolutno razumiju iskrenost odnosa.

Na državnoj razini nezaobilazan je SNSD Milorada Dodika, no s tom strankom imate dosta velike razlike u mišljenju o članstvu u NATO-u, ruskoj agresiji na Ukrajinu … Kako to pomiriti?!

Za mene su stvari jednostavne. Ako se stvarno želi naći rješenje i prilagoditi jezik, s gospodinom Dodikom ćete naći to rješenje. To sam kao stav prenio svim sugovornicima. Rezultat koji je ostvario SNSD je nezamjenjiv.

Želimo biti u stanju upućivati stotine zakona

Definira li to njihov rezultat za Dom naroda, većina u RS…

Prije svega članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je dobila 100.000 glasova više od pratitelja, zatim predsjednik RS Milorad Dodik. Imaju većinu u Narodnoj skupštini RS-a. Moguće je napraviti umjetnu vlast, ali bojim se da ćemo tako blokirati sve procese u trenutku kada iščekujemo kandidatski status i da opet neće ništa funkcionirati. Mi želimo da nova vlast bude u stanju upućivati stotine zakona Parlamentarnoj skupštini BiH i entitetskim parlamentima, gdje ćemo se ponašati kao koalicija.

Dotakli smo ih, no svejedno, kako ocjenjujete ulogu premijera Plenkovića prema Hrvatima i BiH, a kako predsjednika Milanovića. Kao i njihov međusobni odnos kada su u pitanju sunarodnjaci?

Nemjerljiv je to doprinos. To je Hrvate u BiH dodatno politički ojačalo. Mi kao grupacija HNS BiH pratili smo dvije osobe koje imaju poseban autoritet u političkom ambijentu i ne samo u Republici Hrvatskoj. Uz to oni imaju svoj odnos koji je medijski često zanimljiv. Za HNS BiH kao jednu cjelinu bilo je prevažno da imamo otvorena vrata prema svim institucijama u Republici Hrvatskoj. Ovdje ističem posebnu zahvalu premijeru Plenkoviću. Da nije bilo tog čovjeka i te Vlade, puno stvari koje smo radili sigurno se ne bi realiziralo.

Tijekom teških i mučnih pregovora hrvatski narod, ali i ja kao netko ko je bio na čelu pregovaračkog tima ne bismo imali osjećaj sigurnosti i “ojačanih leđa” dok smo vodili razgovore. Od vremena kada sam kao predsjedavajući Predsjedništva BiH 2016. predao zahtjev za članstvo u EU mogu reći da nam je gospodin Plenković, tada u drugačijoj ulozi, osigurao sve. On je tada, a i danas, neprijeporno najveći prijatelj BiH. Predsjednik Milanović, pak, kada govori da nešto ne valja u BiH, ne dodvorava se Hrvatima u BiH. Govori istim jezikom i onima s kojima je bio u izbornim kampanjama.

Je li taj ipak svađalački odnos naštetio bh. Hrvatima?

Ne bih ja to pitanje ovako postavio ili definirao. Mene veseli da od svih zastupnika u Hrvatskom saboru svega nekoliko njih razmišlja u nekom pogrešnom pravcu kada je riječ o odnosu Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH. To je, ipak, velika zasluga gospodina Milanovića koji dolazi s ljevice koja tradicionalno nije imala sluha za naš politički položaj. Nije to bilo lako. Sada kada imamo relaksiranu situaciju najvažnije je da se snažnije investira u BiH. Tako ćemo utjecati i na demografsku politiku. A ona se kod Hrvata prije svega treba voditi u BiH.

Izvor: dnevno.ba

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

ŽESTOK OBRAČUN NA FACEBOOKU: Veleposlanstvo Rusije u BiH prozvalo gradonačelnicu Benjaminu Karić, uslijedo brutalan odgovor

“Niste mjerodavni da govorite o ljudskim pravima, međunarodnom pravu te o suživotu u Europi. Jer sama činjenica da je vaša zastava spuštena u Vijeću Europe dovoljno govori da vi ne pripadate više europskim vrijednostima koje su sve suverene i nezavisne države Europe zajednički kreirale”, poručila je Karić u odgovoru Veleposlanstvu Rusije u BiH.

Online:

/ Datum objave:

Veleposlanstvo Rusije u BiH obrušilo se na gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić zbog potpisivanja Sporazuma o prijateljskoj saradnji Kijeva i Sarajeva. Rusi su upitali gradonačelnicu Karić da li će poslati dobrovoljce u Ukrajinu da “brane neonaciste”.

“Obratili smo pažnju na učešće gradonačelnice grada Sarajeva Benjamine Karić u organiziranom u Brielu Kijevskom investicionom forumu na marginama kojeg potpisan je Sporazum o prijateljskoj saradnji između Sarajeva i Kijeva.

U principu takva praksa je uobičajena te doprinosi razvoju bilateralnih odnosa. Međutim, analiza potpisanog dokumenta otvara niz pitanja.

U skladu sa Članom 1, oba glavnih grada “zastupaju europske vrijednosti demokratije, slobode i vladavine prava”, “posvećena su ljudskim pravima i principima međunarodnog prava” te “promoviraju miran suživot u Europi”. Skoro svaka tačka je ispunjena licemjerjem”, stoji u objavi Veleposlanstva Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

Zatim su iz Veleposlanstva nastavili da “dijele lekcije”:

“O kakvoj vladavini prava možete razgovarati s onima koji su uzurpirali vlast kao rezultat državnog udara 2014. godine čime su započeti dugogodišnji tragični događaji u Donbasu? O kakvoj posvećenosti ljudskim pravima možete ragovarati s onima koji su tokom sedam godina vršili sistematsko bombardiranje civilnog stanovništva pomoću zapadnog oružja, a zbog čega su ginuli i dalje ginu žene, starci i djeca? O kakvom mirnom suživotu možete razgovarati s onima koji su, kao što je već izvjesno, planirali upotrebom sile preuzeti teritoriju gdje su ljudi slobodnim demokratskim glasanjem izjavili da su protiv fašističkog režima? Kako gospođa Karić može komunicirati sa duhovnim sljedbenicima onih koji su bukvalno hiljadama uništavali Jevreja, Rusa, Poljaka, Roma i pripadnika drugih nacionalnosti?

Da li potpisan sporazum znači da će gospođa Karić, u znak solidarnosti sa njenim novim partnerima, početi da preimenuje ulice Sarajeva po banderovskim izrodima? Da će zabraniti u prijestonici Bosne i Hercegovine rusku kulturu, rusku muziku te ruski balet? Da li to znači da će gospođa Karić, u skladu sa Članom 4, poslati dobrovoljce iz Sarajeva kako bi pomogli ukrajnskim neonacistima? I na kraju – kao vrhunac apsurda – ako je dokument potpisan na ukrajinskom i engleskom jezicima, da li to znači da se gospođa Karić odriče bosanskog, sprskog i hrvatskog jezika na kojima su, između ostalog, potpisani svi sporazumi između Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije?

Svjesni smo da za gospođu Karić naša pitanja mogu biti retorička. Međutim, ubijeđeni smo da će ona prije ili kasnije morati dati odgovor na njih – i to pred svojim biračima”, upozorili su iz ruskog veleposlanstva.

Ubrzo je stigao i odgovor Rusima iz kabineta gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić. Odgovor koji je Karić objavila na svom nalogu na Facebooku prenosimo u cjelosti:

“Niste mjerodavni da govorite o ljudskim pravima, međunarodnom pravu te o suživotu u Europi. Jer sama činjenica da je vaša zastava spuštena u Vijeću Europe dovoljno govori da vi ne pripadate više europskim vrijednostima koje su sve suverene i nezavisne države Europe zajednički kreirale. Vaše ponašanje i djelovanje vas je odvojilo od europske porodice zbog čega pati cijela Europa kao i sami građani Ruske Federacije.

Vlast u Ukrajini je izabrana na demokratskim izborima, i svojim glasanjem na Generalnoj skupštini UN-a država Bosna i Hercegovina je jasno stala uz teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Stanovništvo Ukrajine svakodnevno pati zbog agresije Ruske Federacije na teritoriju Ukrajine i anektiranja ukrajinskih teritorija suprotno međunarodnom pravu.

Veleposlanstvo Ruske Federacije bi trebala poznavati pravni sistem države u kojoj je otvorena.

Gradonačelnik Sarajeva ne odlučuje o nazivima ulica. Ruska kultura, balet, muzika su uvijek dobrodošli u Sarajevu kao i svaka druga kultura. Ruske agresorske snage nisu ni danas dobrodošle u Sarajevo kao što nisu bile dobrodošle ni u periodu od 1992.-1995. kada isti oni koji su učestvovali u opsadi Sarajeva učesvuju u ratnim zločinima i danas. Treba biti iskren- tada su i ukrajinski dobrovoljci učestvovali u opsadi Sarajeva, ali mi ne identifikujemo cijeli narod sa njihovim zločincima kao što ne identifikujemo ni ruski narod sa agresorima i zločincima koji danas ubijaju hiljade nedužnih u Ukrajini.

Nikada se ne odričem ni bosanskog, ni srpskog, ni hrvatskog jezika, ni latinice ni ćirilice.

Ne dozvoljavam državi koja je uložila veto u Vijeću sigurnosti na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici da drži pridike o moralu. Vi, Putinova Rusija, trenutno ste vodeća sila terora, diskriminacije, gušenja istine i širenja laži u svijetu”, poručila je Karić.

Izvor: Slobodna Bosna

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Agresija Rusije na Ukrajinu

Najnoviji komentari

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x