Slijedite nas:
Ono što nismo znali je da to vrijedi i za čitav niz divljih životinja. Međunarodni tim znanstvenika, uključujući i biologe Sveučilišta u Bathu, došao je do tog zaključka proučavajući životna očekivanja 101. različite vrste sisavaca. Njihovo otkriće upravo je objavljeno u dokumentima američke Nacionalne akademije znanosti (PNAS).
U životinjskom svijetu je razlika u životnoj dobi između mužjaka i ženki čak i veća nego kod ljudi. Među 60% životinja koje su promatrali, ženke su živjele 18 posto duže nego mužjaci – kod čovjeka je ta razlika tek 8 posto.
Svjetska zdravstvena organizacija se već duže bavi pitanjem zašto su žene dugovječnije. Jedan od razloga bi mogao biti i taj što su žene i u biološkoj prednosti pred muškarcima kad je riječ o očuvanju zdravlja.
Što nedostaje u Y kromosomu?
Svima je poznato kako i u genetskom tkivu postoji razlika između spolova te da žene imaju dva X kromosoma, dok muškarcima nedostaje jedan krak na tom paru – zato ga zovemo Y kromosom. Ali tek razmjerno nedavno je otkriveno kako su baš na tim kromosomima važne genetske informacije povezane s imunološkim svojstvima tijela.
Drugim riječima, to su geni koji prepoznaju određene patološke procese i onda našem tijelu nalažu reakciju na tu moguću bolest. Naravno da i muškarci imaju takve gene – ali im nedostaje čitav krak kromosoma tako da ih jednostavno imaju manje.
No to nije jedina zaštita s obzirom na to da žene luče znatno više hormona estrogena koji također ima zaštitnu ulogu za zdravlje. Znanstvenici pretpostavljaju kako je priroda posebno zaštitila žene – baš kao i sve ženke u svijetu životinja jer su one posebno osjetljive na bolesti i zapravo “odgovorne” za novo biće dok su trudne. Ali ta zaštita onda ne traje samo za vrijeme trudnoće.
Žene se rjeđe upuštaju u rizik koji bi mogao ugroziti njihovo zdravlje
No makar se već i ta biološka prednost čini “nepravdom” prema muškom spolu, Svjetska zdravstvena organizacija smatra kako čak niti to nije jedini razlog zašto “ljepši spol” živi duže. Statistički je potvrđeno i to da su se žene manje spremne upustiti u rizik koji bi ugrozio njihovo zdravlje.
Drugim riječima, žene rjeđe puše, piju manje alkohola, a manje su sklone i raznim glupim idejama koje bi ih mogle ugroziti. Nije rečeno da one tome nisu sklone – ali to ne rade toliko često.
Životni vijek kod životinja
Takvo objašnjenje o duhanu i alkoholu se može prihvatiti kad je riječ o ljudskom rodu, no to ne objašnjava dugovječnost ženke u životinjskom svijetu. Tu su pak znanstvenici utvrdili i ponašanje koje je specifično za spol.
Odličan primjer su lavovi. Lavice lako mogu živjeti čak dvostruko duže nego lavovi. “Lavice žive zajedno u čoporu u kojem sestre, majke i kćerke zajedno love i brinu se jedna za drugu. Odrasli lavovi pak često žive usamljeno ili s njihovom braćom i zato nemaju takvu mrežu podrške”, kaže jedan od autora ovog istraživanja, Tamas Szekely iz Milnerovog centra za evoluciju pri Sveučilištu Bath.
Uz to, pitanja ima još: na primjer, znanstvenici pretpostavljaju kako i ponašanje očeva ima određenu ulogu u mogućem životnom vijeku. I među životinjama postoje “životinje” koje nije osobito briga za njihovog potomka kad dođe na svijet, ali i tamo ima mužjaka koji se tek onda trude svim silama biti “najbolji očevi na svijetu”. Cijena koju tako plaćaju za svoje zdravlje često bude i veća nego što je plaćaju ženke nošenjem i brigom za mladunce, piše DW.
No mnogo toga su tek pretpostavke i potrebno je još puno pouzdanih podataka kako bi se utvrdila tako velika razlika u dugovječnosti između spolova. Ovi istraživači sad svoje podatke uspoređuju s postignutom starošću životinja koje se drže u zatočeništvu. Prednost tih informacija je što njih ima puno – svi zoološki vrtovi vode točnu evidenciju kad je rođena i kad je uginula pojedina životinja.
Bilo kako bilo, ti podaci nisu posve pouzdani, jer se i u životinjskom svijetu događa da životinja umre od očaja i dosade iza rešetaka.
Izvor: geek.hr/znanost