Kontaktirajte nas na:

Politika

Zapad gura Balkan u ruke Moskvi, Pekingu i Ankari?

Europska unija više ne nudi uverljivu perspektivu proširenja regionu Balkana. To smanjuje uticaj Zapada, a jača uticaj nekih drugih zemalja, piše švajcarski list „Noje cirher cajtung“.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

„Samo nedelju dana nakon što je Europska unija zbog francuskog veta odbila početak pregovora s Albanijom i Severnom Makedonijom, predsednica vlade Srbije Ana Brnabić u Moskvi je potpisala sporazum Srbije i ruske Euroazijske ekonomske unije o slobodnoj trgovini.“ Tu činjenicu Noje cirher cajtung navodi na početku analize o slabljenju uticaja EU na Balkanu i jačanju uticaja Rusije, Kine i Turske u regionu.

Autor članka, Folker Pabst, konstatuje da nema sumnje da su „EU i Zapad znatno izgubili poverenje i mogućnost uticaja na Balkanu“ i da je time omogućen veći uticaj Rusije, Kine i Turske.

Švajcarski list podseća da je Rusija popularna pre svega među pravoslavcima i da se ona predstavlja kao „čuvar konzervativnih vrednosti i protivteža dekadentnom Zapadu“, da je Turska povezana s muslimanima, da Turkiš erlajns ima bolje veze s tim regionom od bilo kog drugog avio-prevoznik, a i da su turske sapunice izuzetno popularne, dok Kina nastupa pre svega kao investitor.

„Jačanje uticaja tih zemalja u sebi krije realne rizike po Balkan. Moskva se bori protiv jačanja zapadnog uticaja u tom regionu, naročito uticaja NATO. Rusija pritom odlično ume da instrumentalizuje istorijske crte razdvajanja i latentnu nestabilnost u regionu. (…) Ankara u određenom smislu izvozi svoje poimanje pravne države i sve više zahteva pomoć u progonu protivnika njene vlade. (…) Veliki projekti koje finansira Kina, a do kojih se dolazi često uz pomoć korupcije, imaju potencijal da potkopaju standarde pravne države.“

Ipak, Noje cirher cajtung ne smatra da su veliki izgledi da se balkanske zemlje okrenu Moskvi ili Ankari, te napominje da obim spoljne trgovine tih zemalja sa Rusijom iznosi samo šest odsto, dok je obim trgovine s Europskom unijom 73,5 procenata: da velika većina stanovništva teži zapadnom načinu života, što se vidi i po tome što se ljudi iz tih zemalja iseljavaju na Zapad, a ne u Rusiju; da je čak i u Srbiji tradicionalno sklonoj Rusiji 45 odsto stanovništva za članstvo u Europskoj uniji, a samo 17 procenata za članstvo u Euroazijskoj uniji u kojoj dominira Rusija.

Švajcarski list ukazuje i na to da Moskva, Ankara i Peking ne deluju složno, već da imaju različite interese na Balkanu. „Ali, iako mu s Istoka ne preti ozbiljna konkurencija, Zapad gubi na Balkanu, a s njim i oni delovi tamošnjeg stanovništva koji bi svoje države hteli da modernizuju i demokratizuju. Jer, ubuduće će još teže biti da se unaprede vrednosti kao što su pravna država, demokratija i liberalna tržišna privreda, a time i da se doprinese dugoročnoj stabilizaciji tog evropskog regiona koji je najviše opterećen konfliktima.“ | dw.com

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Politika

Đukanović poručio Srbima: Ne otimamo mi imovinu SPC, nego vraćamo imovinu Crne Gore!

“Riječ je o brutalnoj izmišljotini i zamjeni teza”, kaže Đukanović i navodi da je imovina SPC zapravo imovina države Crne Gore, a da je uzurpirana u razdoblju od 1986. do 2000.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Crna Gora neće povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, poručio je predsjednik te države Milo Đukanović.

Istaknuo je da masovni prosvjedi zbog Zakona, koje vidi kao u suštini političke, mada “obučene” u crkveno ruho, a naglašenim prosrpskim predznakom, ne mogu ugroziti vlast, niti politiku koju vlast vodi, prenosi Radio Televizija Crne Gore.

“Da smo smatrali da taj Zakon treba da bude povučen, sigurno ga ne bismo donosili. Sve argumente koje smo čuli protiv tog Zakona, čuli smo u prethodne četiri godine”, kazao je Đukanović.

Ovo je važno razdoblje emancipacije Crne Gore, napominje Đukanović, te dodaje kako treba stvoriti sve institucionalne pretpostavke za daljnji državni i duhovni razvoj crnogorskog društva, pa i obnovu, kako kaže, autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.

Ističe da je na sceni mnogo manipulacija, a osnovna je, kaže, ta da je ovaj Zakon legitimirao namjeru države da otme imovinu SPC u Crnoj Gori.

“Riječ je o brutalnoj izmišljotini i zamjeni teza”, kaže Đukanović i navodi da je imovina SPC zapravo imovina države Crne Gore, a da je uzurpirana u razdoblju od 1986. do 2000. O tome, tvrdi, svjedoče “neupitne povijesne činjenice”.

Zakon, dodaje, neće ugroziti vjerske slobode srpskog naroda u Crnoj Gori, niti će im uskratiti pravo da koriste crkve i manastire, koje je i do sada koristila Srpska pravoslavna crkva.

Izvor: FENA

Nastavi čitati

Politika

Inzko: Do promjene Dejtonskog ustava će doći

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko izjavio je da do promjene Dejtonskog ustava mora doći jer postoji presuda Sejdić-Finci.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Bilo je više pokušaja da se Dejton mijenja, mislim četiri, pet pokušaja. Nijedan pokušaj nije bio uspješan. Posljednji je bio Butmirski proces prije 10 godina. Džejms Stajnberg je to radio. Do promjene Dejtonskog ustava će doći, mora doći, jer imamo odluku Sejdić – Finci”, kazao je Incko za televiziju “N1”.

Kako je naveo, to bi značilo da bi u budućnosti svi građani imali pravo da se kandiduju za Dom naroda i za Predsjedništvo BiH.

“Ali ne samo manjine, gospodin Sejdić i gospodin Finci, nego i ljudi koji su se rodili u pogrešnoj polovini države. Zašto se Srbi iz Sarajeva ne mogu kandidatovati ili Bošnjaci iz Banjaluke? To treba ispraviti i to bi bila jedna izmjena Dejtonskog sporazuma. Ali, kao što sam rekao, bilo je puno pokušaja, nijedan nije bio uspješan”, naveo je Incko.

Dejtonskim sporazumom je zvanično okončan četvorogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

Nastavi čitati

Politika

ALEKSANDAR POPOV: Vučić svojata Republiku Srpsku, nedopustivo je da se ne ograđuje od Dodikovih izjava”

Kontradiktorne su izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali iz njih se zasigurno može protumačiti da on svojata Republiku Srpsku.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Poručio je ovo u razgovoru za Vijesti.ba direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada i kopredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov.

Podsjetimo, Vučić je rekao da je sretan zbog postojanja Republike Srpske, ali i da “nikada nije doveo u pitanje integritet BiH”. Također, srbijanski predsjednik naveo je da Republika Srpska ne može opstati bez Srbije, ali i dodao da ne zna kako bi Srbija preživjela da poslije svega što joj se desilo ostane i bez Republike Srpske.

Ova druga Vučićeva rečenica, smatra Popov, u suprotnosti je s prvom u kojoj tvrdi kako nikada nije dovodio u pitanje integritet BiH.

– Ukoliko se pođe od toga da on stalno govori kako ne dovodi u pitanje opstanak i integritet BiH, onda je ovo potpuno suprotno – zato što je to svojatanje jednog entiteta nezavisne države BiH – mišljenja je Popov.

Ocjenjuje nedopustivim da se Srbija nikako ne ograđuje od izjava člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i lidera SNSD-a – poput, recimo, Dodikovih tvrdnji da je RS država ili njegovih čestih najava otcjepljenja RS-a od Bosne i Hercegovine.

– To svakako nije dobro, ukoliko Beograd i Sarajevo žele da imaju dobre odnose – smatra Popov.

Prokomentarisao je i Dodikovu izjavu, u kojoj je poručio da Republiku Srpsku za deset godina vidi, ako ne kao samostalnu državu, onda svakako što bliže državnom jedinstvu sa Srbijom.

– To je u njegovom maniru. Slične izjave davao je i ranije. Nastavak je to njegove priče kojom dovodi u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine. Kada mu odgovara Dejtonski sporazum, onda mu je on sveto slovo, ali kada treba poštovati ono što u tom sporazumu piše, onda se na to oglušuje. Najbolji primjer je Dodikovo nepoštivanje stavova Ureda visokog predstavnika (OHR), koji je ujedno i vrhovni tumač tog istog Dejtonskog sporazuma – potcrtava Popov.

Naglašava da nije samo sada slučaj da se srbijanske vlasti ne žele ograditi od opasnih Dodikovih izjava, jer to nisu željele uraditi ni one prethodne.

– Izgleda da je Dodik sa svima njima u veoma dobrim odnosima. Međutim, i državni organi, ali i zvaničnici Srbije zaista bi se morali ograđivati od Dodikovih izjava, koje dovode u pitanje i Dejtonski sporazum i cjelovitost BiH – zaključuje Popov u razgovoru za Vijesti.ba.

Nastavi čitati

Popularno