Kontaktirajte nas na:

Preporuka

WOLFGANG PETRITSCH: “Brisel kreće brže i odlučnije u reforme BiH, ono što će uraditi bit će iznenađujuće…”

– Trebamo shvatiti da 25 godina koje su prošle postojeće političke elite su pokazale opetovano da su nesposobne ili nevoljne rješavati osnovna pitanja od kojih ovisi život običnih ljudi i to je stvarni izraz nesposobnosti, s problemom koji predstavlja korupcija državna, ta toksična kombinacija poslovanja i politke, čemu treba stati u kraj.

Online:

/ Datum objave:

Moramo govoriti o preduvjetima da bismo išli dalje i nastojali reformirati zemlju, pojednostaviti institucije i pokušati je pretvoriti u jednu funkcionalnu evropsku zemlju, a to može samo ako se što više približi EU, a da se Brisel kreće brže i odlučnije u političke procese reforme u BiH”, rekao je Petritsch.

Bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch oštro je kritikova domaće vlasti u BiH. Govoreći za N1 iznio je stav kako je “OHR postao dio problema, a ne rješenja”, dok je za domaće političke elite rekao kako su “nesposobne rješavati osnovna životna pitanja građana”.

“U prvih 10 godina rekao bih, OHR je bio nezamjenljiv i postigao je zadatak da spriječi ponovno izbijanje rata i to je uspio, kao i povratak izbjeglica i pitanja za izgradnju države. Ali ta institucija, koja je osnovana u svrhu rješavanja situacije neposredno nakon rata, je prošlost. Četvrt stoljeća poslije situacija je drugačija, geopolitička situacija se promijenila dramatično i ne možemo koristiti iste pristupe kao prije 25 godina. Trebamo shvatiti da 25 godina koje su prošle postojeće političke elite su pokazale opetovano da su nesposobne ili nevoljne rješavati osnovna pitanja od kojih ovisi život običnih ljudi i to je stvarni izraz nesposobnosti, s problemom koji predstavlja korupcija državna, ta toksična kombinacija poslovanja i politke, čemu treba stati u kraj. Moramo govoriti o preduvjetima da bismo išli dalje i nastojali reformirati zemlju, pojednostaviti institucije i pokušati je pretvoriti u jednu funkcionalnu evropsku zemlju, a to može samo ako se što više približi EU, a da se Brisel kreće brže i odlučnije u političke procese reforme u BiH”, rekao je Petritsch.

Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Thomas Miller stava je da OHR treba ostati, ali da ima drugačiji mandat.

“Jako je važno za BiH da počne više ličiti na normalnu evropsku zemlju i mnogi od tih instrumenata koji su proistekli iz Dejtona se trebaju pažljivo razmotriti da li oni još uvijek služe svrsi. OHR treba ostati, ali treba imati drugačiji mandat, novi mandat koji treba biti osnažen. Vjerujem da lideri BiH u proteklih 25 godina koji su bilo manje-više isti, su pametn,i znaju šta rade i postigli su da imaju ovu situaciju kakva je sada, da ne liči na normalnu evropsku zemlju. Postoji velika korupcija, to je jedan od najvećih problema u BiH i imaju koristi od toga. Ne radi se o tome da vam treba neki OHR da pomogne lošem liderstvu ili siromašnim liderima BiH, oni nisu siromašni i znaju vrlo dobro šta rade i to što rade njima donosi korist. Nadam se da ćemo 25 godina kasnije napraviti nešto što smo trebali 10 godina nakon Dejtona, da sam znao tada ono što sada znam preporučio bih. Bio sam blizak s Richardom Holbrookom i pričao sam s njim, svrha Dejtona je bila da zaustavi rat, ne da bude uklesan. Stvorio je institucije koje nisu najfunkcionalnije za jednu vladu”, kazao je Miller.

“Visoki predstavnik prevaziđen”

Krstan Simić, bivši sudija Ustavnog suda BiH, kazao je kako se događaji poput onog gdje NSRS traži od visokog predstavnika da podnese izvještaj o svom radu, često koriste za dnevno-političku upotrebu, a suštinski ne vode ka rješenju.

“Ja kao intelektualac smatram da je visoki predstavnik suvišan BiH iz prostog razloga što smatram da građani BiH moraju biti sposobni, odgovorni da sami urede svoje odnose bez prisustva nekog trećeg autoriteta čija se aktivnost često politizira i procjenjuje da se stavlja na ovu ili onu stranu. Imam osjećaj da prisustvo visokog predstavnika koči kreativnost onih koji bi mogli dati više do sebe jer očekuju da on bude taj koji će donijeti tu kreativnost, a s druge strane osporavjau sve njegove odluke. Mislim da je visoki predstavnik prevaziđen. Kočnica razvoja je jedan jaki etnicizam gdje je teško napraviti balans između građanskog i nacionalnog”, rekao je Simić.

Govoreći o odlikovanjima ratnih zločinaca u NSRS, kazao je kako “za ratne zločine nema opravdanja, pogotovo promocije”.

“Ovdje su se nažalost događale stvari da general Blaškić nakon izdržavanja kazne sjedi u svečanoj loži Sinjske alke, da nam osuđenici za ratne zločine dočekuju. Građani BiH nakon 25 godina nisu se opredijelili da raskrste s ratnom prošlošću, da im se saopšti istina, da zločinci budu zločinci. Ratni zločini su postali politička roba koja se koristi u dnevno-političke svrhe jer se vrlo često osumnjičeni i osuđeni za ratne zločine proglašavaju nacionalnim herojima što je nedopustivo u bilo kojoj civlizaciji”, rekao je Simić.

Dodao je da oni koji su pravosnažno osuđeni za ratne zločine i pored izdržane kazne moraju nositi teret onoga što su učinili kao pojedinci.

“S aspekta pojedinih političara se tumači na štetu samog naroda, upravo u slučaju Inzka gdje se govori da je srpski narod proglašen zločincem što ni u jednoj izjavi nisam čuo i kada uzmete sve presude u njima se podvlači da se sudi pojedincima. Ne znam zašto se politike žele poistovijetiti s tim pojedincima”, istakao je.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka kazao je kako ustav dao veliki broj instrumenata koji svakoj nacionaloj grupaciji tri naroda omogućava da zaustavi odluku koja im ne odgovara.

“Entitetsko glasanje, zaštita vitalnog nacionalnog interesa itd. I pored tih instrumenata, da nema viskog predstavnika, onda bi s obzirom na činjenicu da nažalost tri vodeće nacionalne stranke imaju dijametralno suprotne političke stavove – SNSD ide na separatizam, kada bi se otklonio taj posljednji osigurač te bi politke eksalirale i pitanje kuda bi. Pogotovo kada bi na čelu takvih poteza bili ljudi skloni avanturizmu. Potpuno je jasso od međunarodne zajednice preciziran stav – pet uslova i dva dodatna kriterija – kada se ispune visoki predstavnik može ići”, rekao je Trnka.

 Schmidt će morati sarađivati s EU

Govoreći o izboru novog visokog predstanvika kojeg je predložila Njemačka, Petritsch je rekao kako ga je upitao da li ima novi program rada OHR-a.

“U suštini posljednjih 20-ak godina nije bilo velikih strategija šta je to što bi OHR trebao uraditi. Kada sam napuštao BiH moj zadatak je bio da usmjerim napore međunarodne zajednice u BiH. vidimo šta radi UN misija, mi smo promijenili SFOR i EUFOR, OSCE je smanjio svoje kapacitete, ali se uključio u pitanje obrazovnja. Puno toga je urađeno. Trenutno je jedino OHR tu od one postratne situacije, ali nije ništa postigao ne zato što Inzko nije mogao da ‘jaše mrtvog konja’ kao što je rekao Lajčak, već zato što EU nije dala dovoljno podrške visokom predstavniku. Prestiž je nestao,  Schmidt će se morati nositi s tim i raditi blisko s EU. Delegacija u Sarajevu je možda najveća u svijetu i ona može zamijeniti bonske ovlasti koje se dugo nisu koristile. Sada smo u različitoj situaciji i vjerujem da će Schmidt dobiti savjet da će morati bliže sarađivati s EU i da se s OHR-a prenese na EU sve ono što je ostalo i utvrdi sva pitanja koja bi i dalje mogla biti potrebna za dalje djeovanje OHR-a. OHR ništa nije mogao učiniti 12 godina za status Mostara, a novi predstavnik Delegacije EU je to učinio u saradnji sa američkim ambasadorima po dolasku”, rekao je Petritsch.

Odluka na građanima

Na pitanje da li je tačno da “Izetbegovića, Čovića i Dodika neće biti na poliitčkoj sceni 2021. godine”, kazao je: “Mislim da su to samo lijepe želje”.

“Kada govorimo o učinku ovih političara mora biti jasno građanima BiH da oni moraju odlučiti da li želi da nastave ovi političari ono što su radili proteklih godina ili žele probati nešto novo da se osigura budućnsot zemlje, a ne da odlaze. Evropa se mora pozabaviti time da ne zemlje Zapadnog Balkana ne postanu zemlje starih”, dodao je.

Na isto pitanje Miller je rekao kako ne zna za to, ali da možda jednostavno samo nema informaciju.

“I druge zemlje su imale probleme u prošlosti. Imamo odgovornost s Dejtonskim sporazumom, ali razlika između BiH i drugih zemalja da institucije u BiH pokazuju da ne rade onako kako bi trebale. Budućnost BiH je evropski put. Sve dok imate lidere koji su usmjereni iskreno na ovakav status ‘quo’ to je problem. Kažete to je do glasača, jeste, ali ako dominantne stranke kontroliraju resurse onda je veoma teško da drugi kandidati dobiju moć. Morate promijeniti pravila igre tako da i oni koji su umjereniji s politikama dobiju veću ulogu, oni koji su više za mutlietničke sisteme. Đavo leži u detalju, kako to raditi. Građani BiH donose ovu odluku. Nevoljko, nerado kažem da je potrebna vanjska sila i dalje”, rekao je Miller.

Petrič je dodao na kraju kako je greška bila uklanjanje stranih tužitelja iz BiH jer ako se zemlja ne oslobdi korupcije ne može napredovati, dok je Simić drugog mišljenja.

“BiH nema pravosudni sistem na svim nivoima koji je neophodan da osigura građanima pravnu sigurnost i vodi borbu protiv korupcije. Po meni je najveći problem što pravosuđe nije nezavisno jer je ono ipak pod političkim utjecajima. Od nastanka prve Jugoslavije 1918. nikada nismo imali ozbiljnu vladavinu zakona. Mislim da strane sudije i tužiteljice ne bi poboljšale situaciju”, rekao je Simić.

Profesor Trnka naglasio je kako je problem u Ustavu u kojem postoji “konstrukciona greška koja producira posljedice”.

“U Dejtonu je postavljena takva struktura ustavnog uređenja da je sistem preplavljen diskriminacijama. Nije slučajno da su nacionalne stranke najzastupljenije i zastupaju takvu politiku. To je pokazalo 25 godina od Dejtona da je krajnje vrijeme za uklanjanje tih konstrukcionih grešaka i napravi jedna funkcionalna demokratska država i ne treba imati iluzija da je to moguće odmah već ići korak po korak. Politčke stranke ne idu u to jer svaki pokušaj ugrožavanja svoje poizicije mogu zaustaviti, to im je dato ustanvim alatima”, zaključio je Trnka.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

LATINKA PEROVIĆ: U Srbiji je na dijelu pritisak “užasnog primitivizma”

Mi smo jedno autokratsko društvo, po tradiciji, društvo koje je uvijek računalo sa vojnom silom, društvo koje je imalo pretenziju da se širi… Srbija nema duboku liberalnu tradiciju, ona nije htjela Evropu, ona neće kapitalizam, neće liberalizam pa morate onda da birate neke patrijarhalne varijante nekakve zadružne države

Online:

/ Datum objave:

“Šta je još potrebno da kvalifikujete taj zločin onako kako ga kvalifikuje cijeli civilizovani svijet!? Nakon toliko sudskih presuda, toliko napisanih knjiga, toliko naučnih radova, dokumentarnih i umjetničkih filmova… vi i dalje negirate očigledne činjenice”, kazala je povijesničarka Latinka Perović u intervjuu za portal građanske Srbije Forum.

“Također, ovdje se ne postavlja pitanje uzroka ratova. Došla su na dnevni red pitanja bilansa, šta se dogodilo, kakva je naša odgovornost. Izbjegavanje odgovora na ta pitanja nam se vraća na način koiji vodi našem daljem propadanju”, kazala je Latinka Perović.

Dodala je da ne vjeruje da neko ko je prosječne građanske pameti i kulture može da kaže da nije bio genocid, već “strašan zločin”.

“Ali, šta znači strašan zločin? Vi imate tamo ogromnu grobnicu zasijanu maloljetnicima… Pa ko je to proizveo? Pa kako mi možemo da se zaklanjamo iza toga? Niko neće da prihvati odgovornost za takve zločine, ali to je neizbježno ako želimo da opstanemo kao civilizovan i demokratski narod, i kao humani ljudi”, kazala je Latinka Perović.

Prema njenim riječima, odavde se šalju poruke kojima se ne daju uvjerenja da je Srbija spremna na mirno susjedstvo i da se može koncentrisati na sebe i sopstveni razvoj.

“Jer, pazite, ako su Srbi van Srbije bili razlog za promjenu etničkih granica, pa oprostite, ali kakva je sudbina tih Srba van Srbije bila u ratu u Hrvatskoj, u Bosni… To su bila ogromna demografska pomjeranja koja su se polako slivala u Srbiju a iz Srbije dalje. To je jedna ozbiljna historijska regresija”, navela je Latinka Perović.

“Šešeljizacija” Srbije

Ocijenila je da je u Srbiji na dijelu pritisak “tog užasnog primitivizma”.

“Prije neki dan je govorio bivši predsjednik Demokratske stranke i Srbije Boris Tadić i govorio je o ‘šešeljizaciji’ Srbije. I to je tačno. Ako imate osnivača Radikalne stranke koji je govorio užasne stvari, učestvovao u zaista krvavim sukobima, osuđen u Hagu, vratio se, pojavljuje se na ključnim medijima. Pa gdje smo mi onda? Ovde se ne toleriše nikakva primjedba niti pritisak na vlast. Ako ste građanin koji plaća porez, glasa, stiče penziju – po kojoj onda osnovi nemate pravo da utječete na politiku”, upitala je Latinka Perović.

Ocijenila je da je zabluda dobronamjernih ljudi koji očekuju nekog Mesiju, jednog čovjeka koji će da napravi neki kopernikanski obrt.

“Ja to ne očekujem jer imam uvide u ono što je naša tradicija. Mi smo jedno autokratsko društvo, po tradiciji, društvo koje je uvijek računalo sa vojnom silom, društvo koje je imalo pretenziju da se širi… Srbija nema duboku liberalnu tradiciju, ona nije htjela Evropu, ona neće kapitalizam, neće liberalizam pa morate onda da birate neke patrijarhalne varijante nekakve zadružne države, sa nekim autokratom koji u vaše ime govori, i to je ono što parališe Srbiju”, ocijenila je ona.

“Srbija i dalje ima tu nahijsku dušu, imala je to i u vrijeme socijalističkog perioda, svaki region je imao svog čovjeka, on je kadrirao, utjecao na investicije… Ali, ona danas to također ima. To nisu samoupravne jedinice, to su feudi, u kojima jedan čovjek može sve da radi: da obezbjeđuje sredstva, da razvija jedan grad kao državu… To su neka dubinska sistemska pitanja o kojima treba govoriti”, istakla je Latinka Perović.

Dominacija autokratije

Prema njenim riječima, u Srbiji imamo dominaciju autokratije, ali konkurencija autokratiji nije bitno različita.

“Ona opet traži nekog novog čovjeka, novog vođu koji bi personalizovao njenu struju. Ja ne kažem da to može da se promjeni preko noći, ali je važno da – za promjenu – to bude jasno i da društvo o tome razgovara”, poručila je Latinka Perović.

Ocijenila je da je poslije američkih izbora jasno da će se SAD sve više angažovati ovdje i dodala da je to važno, ali da mi moramo maksimalno angažovati sopstvene potencijale.

“Ne treba imati prevelika očekivanja od Zapada, takva očekivanja su umrtvila naše društvo. I mislim da ovde ima ljudi koji razmišljaju, koji postavljaju sebi pitanja. Postoji dijalog, izlaze vrlo važne knjige, naučni poduhvati. To je jedan proces”, kazala je Latinka Perović.

Ona je dodala da srpska historiografija nije unisona, već je jako podijeljena.

“Jedan dio ima državnu pomoć, i to nije tako naivno. Ipak mislim da je istovremeno prisutna generacija koja radi temeljnije i postavlja pitanja. Mislim da je tako i u drugim strukama. Ima ljudi koji su visoko dorasli svojim profesionalnim dužnostima, ali se žale da ne mogu da utječu na donošenje odluka”, navela je Latinka Perović.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

Karolina Vidović Krišto poručila Plenkoviću: Žulja vas izmišljeni hrvatski ekstremizam, a prešućujete majke svih afera

Zastupnica Karolina Vidović Krišto komentirala je izvješće Europske komisije u stanju u hrvatskom pravosuđu. Njezinu izjavu prenosimo u cijelosti.

Online:

/ Datum objave:

“Europska komisija je 20. srpnja 2021. objavila izvješće o vladavini prava u svim članicama Europske unije.Hrvatska je zauzela čvrsto zadnje mjesto po neovisnosti pravosuđa, a po svim segmentima koji su analizirani, stanje se pogoršava, a ne popravlja. Ovo jest trenutak u kojem svi u Hrvatskoj, koji misle demokratski, moraju dignuti glas protiv vladajućih struktura s jasnim pozivom na korjenite promjene. I umjesto da se Vlada i Plenković o tome očituju, on jučer daje sugestiju – možemo reći naredbu – DORH-u da utvrdi motive zašto je pokojni Danijel Bezuk pucao na zgradu Vlade.

Taj Plenković je očito u nekom posebnom duhovnom stanju, ili se potpuno pogubio. Jer, kad predsjednik Vlade daje jasan naputak pravosudnom tijelu, onda je to javna demonstracija zlouporabe i utjecaja na pravosuđe.Nejednakost koja proizlazi iz utjecaja na pravosuđe vidljiva je, kao što vidimo, cijeloj Europi, ali nije vidljiva Plenkoviću i drugim političkim čimbenicima u Hrvatskoj.Jer, posljedice nefunkcionalnog pravosuđa jesu korupcija i nepotizam, a posljedice korupcije i nepotizma jesu siromaštvo i iseljavanje hrvatskih građana iz svoje Domovine.

U pet godina vladavine Andreja Plenkovića (suho zlato Milorada Pupovca), hrvatski pravni poredak se dodatno srozao – bogati su postali bogatiji, a tisuće su postale siromašniji.Plenković i njegovi suradnici, osim što njihova Vlada sudjeluje u korupciji i štiti ju, oni u zadnje vrijeme i otvoreno po starom jugo-udbaškom modelu vrijeđaju hrvatski narod.Jer, spominjanje Danijela Bezuka i navodnih organizatora tog bezumnog čina jest svojevrsna kolektivna optužba protiv hrvatskog naroda koji se stalno mora braniti od nekakvog nacionalizma i velikih grijeha.Jer, Plenković ne spominje slučaj kada je abolirani četnik bacio bombu na trojicu djelatnika HEP-a – tu po Plenkoviću nema organizatora, i djelatnici HEP-a su očito za njega nebitni i nemaju svoja prava.Plenković nije pozvao DORH da istraži kriminal u slučaju Krš-Pađene, u slučaju Tesla Banke, ni u slučaju Borg-grupe, već Plenkovića očito „žulja“ izmišljeni i nepostojeći hrvatski ekstremizam.

Gospodin se ponaša kao da je reinkarnacija Vladimira Bakarića. Svaki predsjednik Vlade bilo koje države pokušava poboljšati imidž vlastitog naroda i pridonijeti napretku vlastite države. Sada imamo potvrdu Europske komisije da je Plenković u proteklih pet godina radio protiv interesa vlastite države, jer onaj koji utječe na pravosuđe, a to Plenković radi, na taj način devastira pravni poredak i radi protiv vlastite države.Ovo je još jedan dokaz da vladajuća struktura, koju u velikoj većini čine djeca komunističkih funkcionera, jest – gledajući u operativnom smislu – u potpunosti nesposobna. Osim ovih vidljivih, negativnih rezultata, Plenković je posljednjih dana ušao u polemiku – ni manje ni više – nego s guvernerkom Narodne banke Srbije.Kad ulazite s nekim u polemiku, podrazumijeva se da mu dajete i na važnosti. Realno gledajući, guvernerka tamošnje Narodne banke je za Hrvatsku bitna kao i sudar dvaju bicikala u Pekingu.

Ali kada je premijer komentira, time joj daje na važnosti, ali isto tako srozava i derogira funkciju hrvatskog premijera.To navodim samo kao ilustraciju deficitarnosti u pogledu upravljanja i reprezentiranja države. Zamislite da je Franjo Tuđman polemizirao s nekakvim dužnosnikom Miloševićevog režima – nemoguće. Postoje norme ponašanja u međunarodnoj politici, i zna se tko koga demantira, komentira ili kritizira.Ova Vlada ima stalnu potrebu vrijeđati hrvatski narod i umanjivati njegov utjecaj. Odličnu vijest o odluci Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, po kojem je zabranjeno negiranje genocida u Srebrenici, Plenković nije pozdravio.

Zar se Plenković ne usudi osuditi genocid kojega su počinili srpski vojnici? Za koga on radi? Koji su njegovi moralni kriteriji?Doista, hrvatski građani od ove Vlade ne mogu očekivati ništa dobro.Hrvatskoj trebaju korijenite promjene, Hrvatska treba europske standarde, vladavinu prava i jednakost svih svojih građana.To pravo smo dobili od Svemogućeg Boga svojim rođenjem, i zato ćemo uspjeti. A Plenković i vladajuća garnitura u Hrvatskoj će završiti onako kako završavaju svi koji nacionalne interese podrede svojim osobnim – neslavno i jadno”, zaključuje Karolina Vidović Krišto.

Izvor: teleskop.hr

3 1 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

Čović kao i Izetbegović uopće ne želi izmjene Izbornog zakona

Dragan Čović se još prije nekoliko godina pred svjedocima povjerio tadašnjoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović da mu je misija promijeniti Izborni zakon i da će se tada povući iz politike. Ponuđeni prijedlog je produženje njegovog političkog vijeka.

Online:

/ Datum objave:

Izetbegović Čović

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović još dugo se ne namjerava povući iz stresnog političkog života. Jer, da to namjerava ponudio bi izbalansirane promjene Izbornog zakona koje bi imale kakvu takvu šansu dobiti potrebnu parlamentarnu potporu.

Ponuđeni prijedlog izmjena sudbonosnog dokumenta za HDZ BiH, barem što se  tiče sarajevskih stranaka, je unaprijed osuđen na propast, a to onda dalje znači nastavak kontroverzne stožernikove karijere utemeljene na hrvatskom nacionalnom homogeniziranju i zbijanju redova pred vrlo mogućim, za Čovića i poželjnim, novim pohodom Željka Komšića na Predsjedništvio BiH.

Čovićev i Komšić

Podsjećamo, Dragan Čović se još prije nekoliko godina pred svjedocima povjerio tadašnjoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović da mu je misija promijeniti Izborni zakon i da će se tada povući iz politike. Ponuđeni prijedlog  je produženje njegovog političkog vijeka.

Interresorna radna skupina Parlamenta BiH je dobila na uvid od ranije poznati dokument izmjena Izbornog zakona u kojem HDZ BiH predlaže uvođenje novih tzv. Ad hoc izbornih područja za izbor članova državnog Predsjedništva i izaslanika u federalni Dom naroda utemljen dominantno na nacionalnoj odrednici.

Dakle, Dragan Čović zagovara idalje izravni model izbora članova Predsjedništva BiH i odbacuje svaku opciju neposrednog  izbora u državnim parlamentarnim domovima što je nekada zagovarao Božo Ljubić dok je vodio HDZ 1990.

-Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C, navodi se.

-Za izborno područje C, HDZ je namijenio ćoravu kutiju, gdje 400 tisuća glasača glasa tek formalno, a njihovi glasovi ne utječu na ishod, što je sumrak demokracije. Rješenje je u ukidanju etničkog prefiksa kako to sugeriraju i presude Europskog suda, a ne u dodatnoj etničkoj diskriminaciji, žustro i očekivano je reagirao šef DF-a Željko Komšić.

-Dojma sam da njima nije do rješenja i da ni sami nisu ozbiljni s ovim prijedlogom, jer imaju namjeru blokirati sljedeće izbore, prepoznaje zavjeru famozni politički parazit.

Brojke i reakcije

Hrvata u Sarajevu ili primjerice u Zenici nema na Čovićevoj mapi, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, Busovača, Žepče, Tuzla su u fantomskoj izbornoj jedinici “C”.  Jesu li se možda Hrvati u tim sredinama otrijeznili i promislili kakva im je to dugoročno i ustavna pozicija namjenjena od nacionalnog poglavice ako je za  pretpostaviti da su nova izborna područja probni balon i mogući uvod u  ustavne promjene.

U kom bi to entitetu živjeli i kakva bi prava imali? Brojke su neumoljive. Ako bi se ostvario Čovićev plan, izvan hrvatskog entiteta bi ostalo više od 400 tisuća živućih Hrvata s osobnim iskaznicama BiH. A, sve samo da bi on bio hrvatski član Predsjedništva BiH.

-HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH je za SDP BiH neprihvatljiv jer je suprotan presudama Europskog suda za ljudska prava i europskoj demokratskoj praksi pošto se opet svodi na ‘brojanje krvnih zrnca’, antidemokratsku praksu etničkog ekskluziviteta, a uz to uvodi nove podjele, odnosno ad hoc treći entitet, poručio je šef SDP-a Nermin Nikšić.

I HNV će dati prijedlog

Novi predsjednik Hrvatskoga narodnog vijeća Stipe Prlić vrlo jasno otkriva kako  se njegove zamjerke odnose na izračune od strane HDZ-a po kojima pravo na izbor u domove naroda nemaju Hrvati u izbornim jedinicama u kojima je njihov udio u ukupnoj strukturi stanovništva ispod 5.8%. Poglavito je ogorčen činjenicom da prijedlog ne spominje Hrvate u Republici Srpskoj koji ne postoje u računicama HDZ-a i odavno su žrtvovani.

-Moje osobno stajalište je da se ne smije narušavati princip po kojem se uskraćuje temeljno pravo da svaki građanin ima pravo da bira i da bude biran, a s druge strane ne smije se narušiti ni princip proporcionalne zastupljenosti koja se navodi u presudi Ustavnog suda po apelaciji Ljubić. Prijedlozi za izbor članova Predsjedništva bi po mom mišljenju trebala ići u smjeru relaksacije odnosa na način da bi se izbor vršio kroz parlamentarnu proceduru jer se taj izbor onda ne bi negativno koristio kao sredstvo podizanja nacionalnih tenzija, poručio je Prlić i najavio kako će HNV imati svoj prijedlog koji će uskoro biti proslijeđen svim političkim strankama ali i međunarodnim organizacijama i veleposlanstvima najznačajnijih zemalja sa željom pomoći u pravljenju balansa između nacionalnog i građanskog.

Dragan Čović i najjača hrvatska stranka su formalnu i reduciranu raspravu obavili unutar kontroliranog HNS-a. Ozbiljnijih primjedbi nije niti bilo i upravo je glavna zamjerka mnogih neutralnih hrvatskih intelektualaca pa i crkvenih velikodostojnika ignoriranje mišljenja i stajališta obrazovanih i iskusnih ljudi izvan političkih stranaka iz velikih sredina poput Sarajeva, Zenice, Tuzle, Banja luke, Mostara.

Pojedinci idu toliko daleko u sumornim kritikama i ocjenama pa smatraju kako je prijedlog izmjena Izbornog Zakona bestidan i hrvatosuicidan, jer pokopava politička, ustavna i demokratska prava Hrvata u RS-u, ali i sve više u  mješovitim sredinama u Bosni i u onim područjima gdje su Hrvati manjina.

Bakirova politika

Političkom avanturizmu HDZ-a BiH svakako doprinosi i smutljiva politika Bakira Izetbegovića i njegove nacionalističke SDA. Ta stranka ispod stola šuruje s HDZ-om BIH i svojim isključivo nacionalnih prohtijevima hrani Čovićevu stranku, a onda preko tzv. građanskih stranaka izigrava očigledne dogovore.

Podsjećamo, SDA je predložila da se problem izbora članova Predsjedništva BiH riješi tako što će se iz ustava i odrednica izbornog zakona jednostavno brisati etnički prefiks, odnosno odredba po kojoj se iz Republike Srpske u državni vrh bira Srbin a iz Federacije BiH Hrvat i Bošnjak. Ostavili su mogućnost da se izbor članova Predsjedništva BiH ubuduće obavlja izravno kao do sada ili neizravno, odnosno imenovanjem u parlamentu BiH, ali da to bude rješenje koje će vrijediti za oba entiteta.
S tim se pak ne slažu u Republici Srpskoj jer žele isključivo izravan način biranja, a za HDZ BiH bitno je jedino da model jamči legitimnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH.
SDA je predložila i da se u Dom naroda državnog parlamenta uvede klub zastupnika pripadnika ostalih, odnosno nacionalnih manjina, ukoliko će to tijelo imati zakonodavnu ulogu kao i sada ili da se njegova uloga reducira isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, a onda ne bi bilo potrebe za uvođenjem novog kluba. Slično rješenje predlažu i za Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Predsjednik HDZ BiH Čović otvorenim pismom Izetbegoviću potvrdio je kako je dobio prijedloge iz središnjice SDA, istaknuvši kako su ga oni neugodno iznenadili jer sve ukazuje na plan da se od Federacije BiH napravi “bošnjački entitet”.

Ne žele rješenje

Nakon iznesenih prijedloga i HDZ BIH i SDA nemoguće je drugačije zaključiti  nego da niti Dragan Čović, a niti Bakir Izetbegović ne podmeću previše leđa niti ulažu energije i pameti da BIH dobije europski Izborni zakon.

Njima odgovara sadašnje nedorečeno, mutno, stanje. Za birače bi barem bilo dovoljno da se izborni proces u tehničkom smislu usavrši kako bi se spriječile izborne krađe. Sve drugo su zablude, dok je ovih vođa u političkom brlogu.

Izvor: Dnevni list

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x