Tijekom prvih nekoliko tjedana lockdowna prošle godine – točnije 9. travnja 2020. njemački Volkswagen je izbacio novi, pojednostavljeni logotip. Tvrtka je objavila priopćenje za javnost, zajedno s dijagramom i objašnjenjem zašto je logotip VW spljošten, fokusiran i pojednostavljen. Rijetki su primjetili ovaj redizajn logoa iz VW-a vjerojatno zato što smo bili preokupirani pandemijom koronavirusa i zdravstvenom krizom koja je zahvatila cijeli svijet.

Ovaj je tjedan i Volvo krenu istim pravcem. Švedski automobilski div je redizajnirao svoj logotip. Ali za razliku od VW-a bez velike pompe. Bez priopćenja, bez najave. Švedski proizvođač automobila odlučio se na lansiranje svog novog logotipa sa suzdržanošću, koji se prilično uklapa u njegovu jednostavnu marku. To je odmak od prethodnog trodimenzionalnog, kromiranog amblema koji tvrtka koristi već nekoliko godina.

Transformacija logotipa Volva. Mnogima se ipak nije svidjelo novo dizajnersko rješenje, ali trendovi su trendovi.

Zanimljivo je da novi logo podsjeća na prvi simbol koji je Volvo prikazao na svom prvom automobilu iz 1927. godine. Simbolizirao je željezo aludirajući na njegovu čvrstu konstrukciji. Volvoov logo dosljedno je uključivao krug i strelicu koji također odražava simbol i za muški spol i za planet Mars. Kroz povijest Volvo je mijenjao izgled svog logotipa, ali je uvijek ostao u okvirima koji predstavljaju željezo, Mars i muškost. Povremeno je Volvo na logo dodavao ukrase ali je praktično u dugih 90 godina ostao vjeran svom osnovnom konceptu.

Javnost nije sa oduševljenjem prihvatila novi redizajn logotipa, ali činjenica je da se dizajnerski trendovi mijenjaju i proizvođači automobila se prilagođavaju modernim trendovima kako bi ostali relevantni i aktualni. Novi logotip je u trendu s današnjim grafičkim preferencijama i dobro će se koristiti na raznim medijima. U novije vrijeme sve više je prihvaćen minimalizam za razliku od ere Art Decoa koja je kulminirala početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i koja je preferirala glamur. Ti trendovi se mijenjaju i mijenjanjat će se ubuduće. Međutim, puno važnije od samog logotipa bit će osjećaj vožnje i ono što automobili nudi svojim vlasnicima.

herceg-bosna.com

Gigantski društveni medij Facebook kupio je WhatsApp 2014. godine, a izvršni direktor Mark Zuckerberg obećao je da će ostaviti aplikaciju za razmjenu poruka bez oglasa “potpuno istu”. End-to-end šifriranje uvedeno je 2016. godine, a sama aplikacija na ekranu uvjerava korisnikeda „niko izvan ovog razgovora“ ne može čitati njihovu komunikaciju, a sam Zuckerberg rekao je američkom Senatu 2018.“mi ne vidimo nijedan sadržaj u WhatsAppu.”

Navodno ništa od toga nije tačno. Više od hiljadu moderatora sadržaja zaposleno je u zajedničkim Facebook/WhatsApp kancelarijama u Austinu u Teksasu, Dablinu u Irskoj i u Singapuru kako bi pregledavali poruke koje su prijavili korisnici ili ih je označila vještačka inteligencija (AI).

Na osnovu internih dokumenata, razgovora sa moderatorima i pritužbi uzbunjivača, ProPublica je objasnio kako sistem funkcioniše u dugoj istrazi objavljenoj u srijedu.

Kada korisnik pritisne „izvještaj“ o poruci, sama poruka i prethodne četiri poruke u razgovoru se dekodiraju i šalju jednom od ovih moderatora na pregled. Moderatori takođe ispituju poruke koje je odabrala vještačka inteligencija, na osnovu nešifrovanih podataka koje je prikupio WhatsApp. Podaci koje prikuplja aplikacija opsežni su i uključuju: „imena i slike profila WhatsApp grupa korisnika, kao i njihov broj telefona, fotografije profila, poruke o statusu, nivo baterije telefona, jezik i vremensku zonu, jedinstvenu ID i IP adresu mobilnog telefona, jačinu bežičnog signala i operativni sistem telefona, kao spisak njihovih elektronskih uređaja, sve povezane Facebook i Instagram naloge, posljednji put kada su koristili aplikaciju i prethodnu istoriju kršenja pravila.”

Ovi moderatori nisu zaposleni u WhatsAppu ili Facebooku. Umjesto toga, oni su radnici po ugovoru koji rade za 16,50 USD po satu, angažovani od strane konsultantske kuće Accenture. Ovi radnici su se obavezali na ćutanje sporazumima o tajnosti podataka, a Facebook ih nije prijavio.

Slično tome, rad ovih moderatora se ne prijavljuje. Facebook objavljuje tromjesečne „izvještaje o transparentnosti“ za svoju platformu i podružnicu Instagram, sa detaljima koliko je naloga zabranjeno ili na drugi način disciplinovano i za šta, ali to ne čini za WhatsApp.

Mnoge poruke koje su pregledali moderatori greškom su označene. WhatsApp ima dvije milijarde korisnika koji govore stotine jezika, a osoblje se ponekad mora oslanjati na Facebookov alat za prevođenje za analizu označenih poruka, za koji je jedan zaposlenik rekao da je „užasan“ pri dekodiranju lokalnog slenga i političkog sadržaja.

Osim lažnih izvještaja koji se podnose iz šale, moderatori moraju da analiziraju savršeno nevine sadržaje koje izabere AI. Preduzeća koja koriste aplikaciju za prodaju žileta za brijanje označena su kao prodaja oružja. Roditelji koji fotografišu svoju djecu koja se kupaju označeni su zbog dječije pornografije, a kompanije za donji veš označene su kao zabranjene „seksualno orijentisane firme“.

„Veoma često vještačka inteligencija nije toliko inteligentna“, rekao je jedan moderator za ProPublica.

WhatsApp je priznao da analizira poruke kako bi uklonio „najgore“ zlostavljače, ali to ne naziva „moderiranjem sadržaja“.

„Mi zapravo ne koristimo taj izraz za WhatsApp“, rekao je za ProPublica direktor komunikacija Carl Woog. “Odluke koje donosimo oko toga kako gradimo našu aplikaciju fokusirane su na privatnost naših korisnika, održavajući visok stepen pouzdanosti i sprečavajući zloupotrebe.”

Facebook je i ranije lagao o svojoj posvećenosti privatnosti korisnika. Dvije godine nakon što je Zuckerberg uvjerio korisnike da će njegova kompanija zadržati WhatsApp bez oglasa i omogućiti mu da „radi potpuno autonomno“, otkrio je planove povezivanja WhatsApp naloga sa Facebookom u svrhu ciljanih oglasa. Ovim potezom Facebook je zaradio 122 miliona dolara kazne od antimonopolskih regulatora EU, koji su rekli da ih je izvršni direktor Facebooka “namjerno ili nenamjerno” prevario.

Uprkos Zuckerbergovim garancijama privatnosti, WhatsApp dijeli više korisničkih metapodataka (podataka koji mogu identifikovati korisnika bez sadržaja njegovih poruka) sa službama za sprovođenje zakona od konkurentskih servisa za razmjenu poruka kompanija Apple i Signal. Ovi metapodaci, koji mogu otkriti telefonske brojeve, lokaciju, vremenske oznake i još mnogo toga, dragocjeni su za službe za sprovođenje zakona i obavještajne agencije, a objavljivanje uzbunjivača NSA Edwarda Snowdena iz 2013. otkrilo je veliku operaciju agencije za uzimanje metapodataka miliona Amerikanaca preko ove komunikacije.

“Metapodaci vam apsolutno govore sve o nečijem životu”, rekao je jednom bivši savjetnik NSA Stewart Baker. „Ako imate dovoljno metapodataka, sadržaj vam zaista nije potreban.“

Na svim svojim platformama Facebook ispunjava 95 % zahtjeva za metapodatke. Iako nije poznato šta su organi reda uspjeli da prikupe iz metapodataka WhatsAppa, američko Ministarstvo pravde je zatražilo ove metapodatke više od desetak puta od 2017. godine i vjerovatno mnogo češće, s obzirom da mnogi od ovih zahtjeva nisu objavljeni. Metapodaci WhatsAppa korišteni su za zatvaranje Natalie Edwards, bivše službenice Ministarstva finansija koja je u Buzz Feed News dostavila povjerljive bankovne izvještaje o sumnjivim transakcijama.

Unutar WhatsAppa, kompanija naglašava važnost promovisanja sebe kao operacije usmjerene na privatnost. U marketinškom dokumentu do kojeg je došao Pro Publica navodi se da bi se WhatsApp trebao prikazati kao “hrabar”, zauzimajući “snažan, javni stav koji nije financijski motivisan o stvarima do kojih nam je stalo”, poput zaštite šifriranja i privatnosti korisnika.

Međutim, druga rečenica u istom dokumentu kaže da „budući poslovni ciljevi“ znače da „iako će privatnost ostati važna, moramo se prilagoditi budućim inovacijama“.

Izvor: logicno.com

Pjevačica Hanka Paldum doživjela je prošle nedjelje saobraćajnu nesreću na autoputu za Zagreb. Sve se, srećom, završilo bez povreda, iako je automobil totalno uništen.

– Ne znam šta me natjeralo da skrenem u ogradu. Nisam tražila muziku na radiju niti sam tražila po stvarima na suvozačevom sjedištu nego sam gledala gdje vozim. Pala mi je koncentracija i odjednom sam vidjela kako mi auto udara u lijevu ogradu, zatim u desnu pa sam se dva puta okrenula – ispričala je pjevačica.

Nesreću je doživjela na autoputu A3, kraj mjesta Križ u blizini Ivanić-Grada. Išla je u Zagreb dogovarati detalje o svom koncertu koji će početkom aprila imati u KD “Vatroslav Lisinski”.

– Hvala Bogu da me čuvao. Ne mogu da vjerujem da sam se i ja sudarila na tom ukletom autoputu, gdje su stradale moje kolege Emir Hadžihafizbegović, Toše Proeski i glumica Dolores Lambaša. Ne znam šta je s tim putem, ali to nije normalno. Vidjela sam znak križa i kad bolje razmislim, to je bio neki znak s neba – kaže Paldum za Alo.rs i dodaje da ju je to asociralo na križ na grobu, ali Bog ju je ipak čuvao.