Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Vojne vježbe i propagandni predizborni cirkus u Srbiji

Srpsko-ruska vojna saradnja je opasna tabloidna priča prepuna neistina koja ugrožava bezbjednost, saglasni su naši sagovornici. NATO mnogo više donira nego Rusi.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ruski sistem S-400

Još jedna srpsko-ruska vojna vježba dobro je došla režimskim medijima, naročito tabloidima, da zagrme jače nego slavno rusko naoružanje, sistem S-400: “Mnogo smo jaki: Srpski oficiri obučeni za S-400”, “Ruski šamar Zapadu: Panika u NATO zbog S-400 u Srbiji!”, “Vojna vežba ‘Slovensko bratstvo’ digla uzbunu na Zapadu”,…

Dakle, po ko zna koji put se u javnosti stvarao utisak o dominantnoj vojnoj saradnji sa Rusijom. Činjenice, međutim, govore drugačije: NATO-zemlje daleko više vojno pomažu Srbiji, Vojska Srbije daleko češće učestvuje u partnerstvima i u vojnim vježbama sa NATO, a država Srbija ima veliki broj bilateralnih i multilateralnih sporazuma potpisanih sa NATO nego sa Rusijom. Zbog toga se – logično – postavlja pitanje šta je poenta takve “bezbjednosne politike” Srbije?

Činjenice o donacijama

Ovogodišnje istraživanje Instituta za evropske poslove pokazalo je da je, recimo, u 2018. godini Srbija ubjedljivo najviše vojnih donacija primila od SAD, oko 2,375 miliona evra od ukupnih nešto više dva i po miliona evra. Rusija je među pet najmanjih donatora. Vojska Srbije je između 2012. i 2018. učestvovala u jedanaest međunarodnih vojnih vježbi sa NATO, kao i u 98 vojnih vježbi sa državama članicama, pokazalo je isto istraživanje. Uprkos ovim egzaktnim brojkama, čak 84 odsto ispitanika se protivi ulasku Srbije u NATO.

Nikola Lunić, izvršni direktor Saveta za strateške politike, za Dojče vele kaže da je jedina prava vojna donacija Ruske Federacije bila u vidu deset oklopnih borbenih vozila, čija je vrijednost oko 150.000 dolara, dok je, recimo, samo donacija SAD u vidu 40 vozila „hamer” bila vrijedna 7,5 miliona dolara.

„A kada pitate nekog običnog čovjeka, svi su čuli za rusku donaciju, a potpuno su neinformisani za ‘hamere’. Mi od Ruske Federacije dobijamo zastarjela vozila koja izbacuju iz upotrebe i umjesto da ih tope i sastavljaju, oni ih daju kao donaciju nekoj trećoj zemlji. Potrebna nam je edukacija stanovišta u bezbjednosnom smislu, a posebno mladih”, kaže Lunić.

“Šizofrena situacija”

General avijacije u penziji Sreto Malinović za Dojče vele ocjenjuje da srpski politički vrh proizvodi „šizofrenu” situaciju. „Daje se lijevi žmigavac, a skreće se desno. To su predizborni politikantski potezi ili se ja bar iskreno nadam da je tako. Jer, pregovori sa EU, a potom i članstvo podrazumijevaju i jedinstven bezbjednosni okvir. Oni navodno vode prozapadnu politiku, a s druge strane prave rusofilsko javno mnjenje. Jedno se govori, drugo se radi, treće se misli”, navodi Malinović.

On se pita ko je platio da se ruski sistem S-400 doveze u Srbiju na vojnu vježbu na kojoj je praktično služio kao maketa, jer svakako nije mogao biti upotrijebljen. „To su sve stvari koje koštaju i koje država plaća, a djeca nam se liječe SMS-om”, upozorava Malinović.

Sličnu stvar primjećuje Nikola Lunić koji navodi da nigdje u Srbiji nema poligona za takve vježbe protivvazdušne odbrane, već Vojska Srbije po potrebi odlazi u Bugarsku da bi ispaljivala rakete. “A oni nam dovode S-400 u Srbiju! To je očigledno politička promocija i ulazak u predizbornu kampanju, kako bi vatrenim nacionalistima dali dodatno gorivo u svojim teorijama izabranog naroda i izabrane države”, kaže Lunić.

Izvršni direktor Atlantskog saveta Vlade Radulović za DW kaže da, bez obzira što se u posljednje vrijeme osjeća izvjesna stagnacija u saradnji Srbije sa NATO, ostaje činjenica da je ta saradnja i dalje znatno intenzivnija negoli sa Ruskom Federacijom.

“Ipak, uporno se kroz propagandu stvara percepcija da sarađujemo najviše sa Rusijom. Ključni momenat za stvaranje takvog utiska u javnosti bila je priča o poklonu aviona MiG 29 koje ćemo mi kasnije lijepo platiti, zvanično 185 miliona, iako za sada još uvijek ne znamo kakav će biti stepen modernizacije tih aviona”, navodi Radulović i dodaje da s druge strane stoji činjenica da je Srbija od NATO primila na desetine miliona dolara različitih vrsta donacija i pomoći.

Desetine miliona donacija od NATO, a u javnosti se uprkos tome širi anti-NATO-raspoloženje

Populistički poeni

A kada političari u javnosti namjerno stvaraju lažan utisak, onda je sigurno da to rade zarad sticanja jeftinih populističkih poena kod potencijalnih birača.

Nikola Lunić upozorava da na taj način nanose ogromnu štetu, i to ne samo Srbiji nego cijelom regionu. “Čak i Nikita Bondarev (sa ruskog Instituta za strateške studije) eksplicitno navodi, govoreći o ruskoj percepciji i ruskoj ‘mekoj moći’, da Rusija posmatra naše regionalne lidere u kontekstu ruskih interesa. Ali, Srbi nisu naučili da razdvajaju emocije od interesa. Pa tako (ministar odbrane) Vulin određuje nacionalne vrijednosti i nacionalne ciljeve. On je rekao da NATO predstavlja saradnju i interes, a ODKB (vojni savez predvođen Rusijom, op. ur.) emotivno opredjeljenje. To su velike prepreke za normalizaciju odnosa u regionu i za sporazum sa Kosovom”, upozorava Lunić.

Uzroci svađe sa susjedima

Takvo igranje sa bezbjednosnim pitanjima, međutim, može da bude i opasno. „Spram svoje pozicije, spram svoje uloge koja je u globalnim kretanjima toliko minimalna da nas niko ne primjećuje, mi udaranjem u bubanj možemo da izazovemo nešto što bi nas vratilo još 50 godina unazad. A pričamo o tome da smo faktor stabilnosti u regionu. Kakav smo mi faktor stabilnosti kada smo izvoznici retorike nestabilnosti koja konfrontira, koja nas svađa sa susjedima”, upozorava Sreto Malinović.

Iako se ne samo ova aktuelna garnitura vladajućih političara upinje da naglasi da je Srbija vojno neutralna zemlja, Vlade Radulović podsjeća da vojna neutralnost nije definisana u Ustavu Srbije, već jedino u skupštinskoj deklaraciji iz 2007. godine. S druge strane, navodi naš sagovornik, Srbija vojno sarađuje i sa Rusijom, i sa Kinom, i sa Bjelorusijom, i sa NATO.

“Problematičan je dio oko kupovine naoružanja iz Ruske Federacije. Otvoreno nam je rečeno da ćemo se naći pod udarom sankcija SAD ukoliko uđemo u ozbiljnije transakcije sa Rusijom”, upozorava Radulović i podsjeća da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, iako je to bila politika EU, niti je stala uz EU u “slučaju Skripalj”. “Tako pokazujemo da je naš spoljnopolitički cilj vrlo upitan, jer ako ne slijedite taj cilj vrlo je upitno da li će se on realizovati. Mi često ne ispunjavamo usklađivanje zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike sa EU”, navodi Radulović.

Nikola Lunić kaže da se nada da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razumije bezbjednosnu situaciju u regionu, jer je svojevremeno rekao da bi integracija Srbije u NATO-strukture riješila 90 odsto naših problema. „I to je jedina istina i vjerujem da on to razumije. Iskreno se nadam da će u narednom periodu razumjeti interes Srbije i regiona. Moramo sarađivati sa svim susjedima, da se i sa Kosovom gledamo kao partneri. Sve je to u zajedničkom interesu regiona”, kaže Lunić i izražava nadu da će se bezbjednosni kurs Srbije promijeniti nakon predstojećih izbora.

Opasnost je druge vrste

Svi naši sagovornici saglasni su sa konstatacijom da propagandni tabloidni rafali suštinski služe zato da bi se prikrila činjenica da vlast ignoriše bezbjednosne potrebe običnog čovjeka.

„Prema svim anketama koje se sprovode u Srbiji, građani kao osnovne bezbjednosne prijetnje percipiraju korupciju, loše političare i lošu vlast. Niko to ne uvažava, već upravo suprotno, nameću ljudima potrebu da se virtuelno naoružavamo i forsiraju tabloidnu trku u naoružanju u cijelom regionu”,navodi Nikola Lunić.

„Od jačanja vojnih kapaciteta se pravi cirkus i predstava da je NATO stavio prst na čelo jer mi do te mjere jačamo. A ja se pitam ko će se pojaviti da građanima ove zemlje kaže da oni treba da stave prst na čelo”, zaključuje Sreto Malinović.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Aktualna politička bagra želi izazvati “koronizaciju” kako bi uz što manje izlaznosti ostvarila pobjedu!

U Bosni i Hercegovini u petak je i službeno započela predizborna kampanje za sve lokalne sredine osim za Grad Mostar, u kojem će se izbori održati naknadno, odnosno 20.12. 2020. godine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

politička bagra

Početak izborne utrke obilježava niz problema od kojih su mnogi već bezbroj puta već viđeni, a u međuvremenu su se pjavili i novi koji čak prijete da ugroze čitav izborni proces, a možda čak u najtežoj situaciju pod silom prilika prouzroče njihovo odgađanje.

Iako to nitko javno neće reći potpuno je jasno da su susjedne zemlje poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, za razliku od BiH, napravile pravi potez kada su svoje izbore održali ranije od predviđenog roka. Odnosno, smjestili su ih u ‘ljetnje’ vremenske prilike i tako smanjili rizik da epidemija koronavirusa dramatično pohara stanovništvo.

Doktori – političari bez jasnog stava o izborima u ‘koroni’

Za razliku od njih, BiH je, zbog političkih razloga, učinila upravo suprotno – pomakla ih u duboku jesen, a kada je riječ o Mostaru faktički čak u zimu. Sama ta činjenica dovoljno govori koliko je vladajućim političkim elitama stalo do mišljenja struke i realne brige za stanovništvo.

Tako, primjerice, ovih dana imamo apsurdne i kontradiktorne izjave i intervjue pojedinih doktora koji su predstavljeni kandidatima za gradonačelnike Mostara (iako se ta funkcija ne bira na izborima) koji između ostalog pozivaju na oprez, smanjivanje distance i kontakata, zalažu se za različite zabrane, okrivljuju građane za širenje virusa zbog nepoštivanja mjera, a da se s druge strane uopće ne očituju o opasnostima koje će donijeti izborni dan 20.12., nego bez obzira na to, već sada pozivaju svoje glasače da izađu na izbore kako bi baš njima dali glas.

Još jedan dokaz da su stranački interesi, čak kada se politikom bave doktori, ipak ispred zdravlja građana.

No, iako to nitko javno neće reći, s obzirom na svakodnevni rast broja zaraženih i sudeći po onome što se događa u okolnim zemljama nije nemoguć ni scenarij da se izbori ipak ne održe, odnosno da silom prilika u zadnji tren budu još jednom odgođeni.

Ukoliko se to ne dogodi, prijeti opasnost da malim odazivom zbog epidemioloških razloga, legitimitet izbora bude ugrožen. Oni bi bili u tom slučaju potpuno zakoniti, ali bi legitimitet izabranih vijećnika, načelnika i gradonačelnika u budućnosti sigurno bio jako poljuljan i duboko preispitivan.

(Pred)izborne manipulacije

Osim, epidemioloških razloga, niz je drugih problema koji ugrožavaju legalnost izbora a vezani su uglavnom za već naširoko opisivane pokušaje raznih izbornih manipulacija. Lažno prijavljivanje glasača za izbore, ‘trgovanje’ biračkim odborima, podmićivanje, ‘kupovina’ glasova proračunskim sredstvima, stotine dokazanih primjera zloupotrebe javnog novca u svrhu promocije političkih kandidata čak i prije formalnog početka izborne kampanje dovode već sada u sumnju regularnost izbora. Kao i svaki put dosada evidentno je da će neki iskoristiti svaku mogućnost, čak i one nezakonite kako bi dobili koji glas više.

No, unatoč svemu, izbori koji slijede jako su bitni jer rezultati u pojedinim sredinama, pogotovo većim gradovima mogli bi promijeniti i širu političku sliku, pa čak dovesti i do promjene vlasti u županijama, a možda i u Federaciji BiH. Već uoči izbora, potpuno je jasno da se na političkoj sceni BiH događa novo preslagivanje karata pa će ishodi izbora, pogotovo u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Zenici, Tuzli, a možda i u manjim sredinama poput Livna, Tomislavgrada, Jablanice debelo utjecati na formiranje novih parlamentarnih većina u raznim županijama, a možda i na višim razinama.

Ujedno, ovi izbori, iako lokalnog karaktera, utvrdit će startne pozicije glavnih političkih subjekata kada su u pitanju Opći izbori 2022. godine, te će biti svojevrsni test za trenutnu vladajuću koaliciju koja funkcionira samo u momentima kada im to treba. Zbog toga, potrebno je da se svi relevantni faktori, kako domaće institucije tako i međunarodna zajednica pobrinu da nakon održanih izbora bude što manje ‘repova’ i sumnji u regularnost predstojećih lokalnih izbora.

Kako će izgledati kampanja?

U cijeloj situaciji, za očekivati je da će se političke stranke u vođenju ove kampanje susresti sa nizom izazova s kojima se do sada nisu susretale. Zbog opasnosti povezane sa epidemijom koronavirusa, pitanje je na koji način će se voditi stranačke kampanje, jer od nekih tradicionalnih metoda, poput velikih stranačkih skupova, morat će se odstupiti.

Zbog toga, za očekivati je tešku, prljavu i bespoštednu bitku putem medija na ‘nacionalnim’ temama, a koju su već odavno na sebe preuzeli lideri nacionalnih stranaka, dok će se s druge strane veliki dio kampanje preseliti na društvene mreže jer će to biti najsigurniji način komunikacije s biračima.

Ako ništa drugo, ako se ovi izbori održe i završe, možda će nakon svega najveći dobitak izbora biti svjesnost da je u Bosni i Hercegovini potrebno uvesti i mogućnost elektronskog glasovanja koje bi barem dijelom smanjilo mogućnost izbornih manipulacija i osiguralo veći odaziv građana na izbore. Nažalost, ako se to dogodi – bit će to zasluga ‘korone’ a ne vizije vladajućih političara.

Izvor: Dnevni.ba

Nastavi čitati

Preporuka

Hrvati pred novom seobom u Njemačku

Analiza digitalnih tragova pokazuje kako se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao koji na njemačkom jeziku glasi „Bewerbung“ pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

autobus za Njemačku

To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku, a iz podataka se također može iščitati kako se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u tim dvjema zemljama. Osobito se u iduće dvije godine očekuje ubrzano iseljavanje u Austriju.

Pretraživanje posla u toj zemlji najviše raste u sjevernim hrvatskim županijama poput Međimurske, Varaždinske i Karlovačke, standardno i u Slavoniji, ali pojavljuje se i Split odnosno Splitsko-dalmatinska županija i to vjerojatno zbog izgubljenih radnih mjesta u turizmu zbog Covida 19 u proteklih godinu dana.

To su neki od preliminarnih rezultata iz najnovije inovativne studije „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“ koju je autor doc. dr. sc. Tado Jurić s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu predstavio u četvrtak na HKS-u suradnji sa Zakladom Konrada Adenauera u Zagrebu.

Digitalna demografija grana je znanosti u nastajanju, a studija je u osnovnim rezultatima pokazala kako su digitalni alati poput Facebooka, Google Trendsa, Instagrama i Linkedina validni instrumenti praćenja migracija, kaže profesor Jurić.

– U studiji koju predstavljamo razvijamo model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristimo analitičke alate, prije svega Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je ponajprije predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija kao i generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika – navodi Tado Jurić, ističući kako ovakvi alati omogućuju da prvi put možemo predvidjeti migracije, a ne samo ustanoviti da su se one dogodile.

Nakon što je Njemačka 2015. godine ukinula restrikcije, iz Hrvatske se u tu zemlju iseljava oko 50 tisuća Hrvata godišnje, dok ih je još 2010. bilo oko pet tisuća godišnje. Osobe iz Hrvatske koje pretražuju pojmove iz kategorije „posao u Njemačkoj“ najvjerojatnije su zaposlene, jer je vrijeme pretraživanja obično prije 6.30 ujutro i iza 15 sati popodne, a ne u periodu radnog dana.

Nova studija pokazala je također, a tu se podudaraju službeni podaci i oni dobiveni putem FB-a, kako je dobna struktura novih hrvatskih iseljenika od 22 do 40 godina. I ostali alati poput Linkedina otkrivaju kako se iseljavaju visokoobrazovani mladi ljudi iz STEM područja, ekonomisti i liječnici.

– Ukupan broj aktivnih korisnika Facebooka na hrvatskom jeziku samo u njemačkom gradu Muenchenu, prema procjeni FB-a, u 2019.-oj godini iznosio je između 60 i 70 tisuća, a u 2020. između 70 i 80 tisuća, što znači da je njihov broj samo u godinu dana skočio za deset tisuća – ističe profesor Jurić.

U prilog tome da se u Hrvatsku ne namjeravaju vratiti te da je njihova želja integrirati se što prije u njemačko društvo govori nekoliko podataka: jedan od najčešće pretraživanih pojmova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je „odjava hrvatskog državljanstva“ kao i pojmovi vezani za učenje njemačkog jezika. Pojam koji se traži je i “misa na hrvatskom”.

– Osobno, najzanimljiviji mi je dio studije koji pokazuje što hrvatski iseljenici najviše, a što nikako ne pretražuju. Tako su među najtraženijim pojmovima još i Severina, Thompson, Oliver Dragojević, ali i „razvod braka“. To je indicija da dolazi do većeg broja razvoda brakova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj ali i da će taj trend rasti – ocjenjuje profesor Jurić.

Međutim, indikativno je također da pojmovi koje naši iseljenici uopće ne pretražuju jesu „investiranje u Hrvatsku“, “povratak u Hrvatsku”, imena velikana poput Stjepana Radića, Krleže, Tina Ujevića, kao ni bilo što drugo vezano za hrvatsku kulturu.

Kao zanimljivost dodajmo i to da Nijemci o Hrvatima (na njemačkom jeziku) najčešće pretražuju pitanja poput onoga jesu li Hrvati muslimanske vjeroispovijesti i uzimaju li socijalnu pomoć.

– Uzimaju najmanje od svih etničkih skupina što je još jedan pokazatelj kako će se vrlo brzo integrirati u njemačko društvo – zaključuje profesor Jurić.

Opada interes i za posao u Švedskoj

– Nova studija pokazala je kako će trend iseljavanja u Irsku znatno oslabiti, jer će novi iseljenici birati lokacije bliže domovini – ističe doc. dr. sc. Tado Jurić, navodeći kako opada interes i za posao u Švedskoj.

Zanimanje za Irsku još donekle postoji u Slavoniji čiji su stanovnici i dalje općenito najviše zainteresirani za iseljavanje. Kao jednu od zanimljivosti vezanih za tu regiju, studija je pokazala da je u Slavoniji od 2013. godine potrošnja vode u svim općinama pala između pet do 20 posto što ukazuje na depopulaciju.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Nastavi čitati

Preporuka

HRVATSKI ANALITIČAR POTOPIO ČOVIĆA: “Odlaskom na noge Vučiću, Čović je opalio šamar Plenkoviću. To neće proći bez posljedica posljedica”

“Mislim da Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći”, rekao je u razgovoru za Vijesti.ba zagrebački politički analitičar Davor Gjenero, istakavši kako je ostao zaprepašten odlaskom lidera SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića u Beograd i njihovim sastankom s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Naime, privevši ga na razgovor s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je Draganu Čoviću uputio jasnu poruku: “Hrvati moraju rješavati svoje probleme u Sarajevu, koje je i njihov glavni grad, i to u dogovoru i uz kompromise s Bošnjacima”, a ne petljanjem sa lokalnom balkanskom ruskom agenturom koja izaziva nestabilnost u BiH i koja radi na njenom rastakanju – govori Gjenero.

Prema njegovim riječima, Čović je na ovaj način izravno opalio šamar premijeru Plenkoviću, ali to neće ostati bez posljedica.

– Nažalost, službena reakcija Zagreba bit će “gromoglasno ignoriranje”, dakle neće biti verbalne osude neprihvatljivih poteza Dragana Čovića, ali prvi puta kad on osobno bude trebao pomoć Vlade RH, ona će izostati – mišljenja je naš sagovornik.

Nakon Čovićeve “beogradske avanture” s Aleksandrom Vučićem, nastavlja Gjenero, jasno je da “ona opasna Dodikova izjava o tome kako će, i to bez oružanih sukoba, entitet pod njegovom okupacijom izaći iz BiH, a kako će ga pritom pratiti i Hrvati, nije bila izrečena bez Čovićeva znanja”.

– Objašnjenje o tome da su s Aleksandrom Vučićem, pazite – Vučićem koji je svoju državu doveo u blokadu pristupnog dijaloga i koji je ove godine dobio najgore izvješće Europske komisije o napretku njegove zemlje u pristupanju EU ikada, koji već nekoliko semestara nije otvorio niti jedno pristupno poglavlje, išli razgovarati o EU integraciji BiH, naprosto je groteskno – ocjenjuje Gjenero.

Ipak, kako navodi, možda se govorilo o nekoj drugoj integraciji, na primjer onoj euroazijskoj, čiji je okvir “Русский мир”, što je samo širi okvir “Srpskog sveta” ili Vučićevog Schengena, zone u kojoj bi on htio uspostaviti dominaciju Srbije.

– Malo je vjerojatno da njegovo biračko tijelo odobrava ovakvu politiku Čovića, koji se sam proglasio “liderom europeizacije” u BiH – poručuje Gjenero.

Potom se kratko osvrnuo i na negodovanje Izetbegovića što nije pozvan na sastanak u Beograd.

– Mislim da gospodin Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći, jer mu je radijus kretanja vrlo ograničen – naglašava Gjenero.

Napominje da predsjednik HDZ-a BiH ugrožava hrvatsko-bošnjačke odnose, a konsolidacija tih odnosa ključ je stabilizacije Federacije, te stvara pretpostavku za drukčiji razgovor s manjim entitetom o uvjetima očuvanja suvereniteta, jedinstva i nedodirljivosti BiH.

– Nadam se da će Zagreb naći načina da službenom Sarajevu pošalje poruku kako Čović ne uživa niti potporu za svoje poteze, niti naklonost hrvatske oficijelne vanjske politike – ističe Gjenero.

O susretu Dodik-Čović-Vučić oglasio se i član Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić, koji je rekao da se u stvari iza tog sastanka kriju motivi koji ugrožavaju evropske perspektive BiH.

– Nemoguće je ne složiti se s gospodinom Komšićem. U Beogradu se o europskoj perspektivi ne razgovara, jer Beograd nije faktor na putu BiH prema članstvu u EU. Kao što je trenutni hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao neke druge, a ne europske ili prema Hrvatima u BiH zaštitničke političke interese, kad je pozivao Dodika u svoje odaje, tako niti Čovića europejstvo ne vodi pod noge Vučiću. Vjerojatno se doista radi o prizemnim ekonomskim interesima, zbog kojih se ugrožava pozicija Hrvata u BiH i njihov odnos s Bošnjacima – zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x