Kontaktirajte nas na:

Politika

VINCETIĆ: U Orašju slijedimo aktualne trendove i osiguravamo egzistenciju mladima

Protekla godina za općinu Orašje bila je u znaku provedbe nekoliko značajnih projekata. Najveći infrastrukturni projekt, jedan od zasigurno financijskih najvećih ikada realiziranih na posavskom prostoru, je projekt izgradnje mreže kanalizacije. Njegova vrijednost iznosila je 3,4 milijuna maraka, od čega je dio kojim su “pokriveni” Orašje i Ugljara vrijedan 2,19 milijuna maraka, a dio za Donju Mahalu 26 milijuna maraka.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ukupno je pruženo 26 kilometara klasične gravitacijske kanalizacijske mreže s 12 crpnih pumpi, istaknuo je Stanko Vincetić, načelnik općine Orašje, govoreći o aktivnostima na području Orašja.

Moramo ubrzati aktivnosti na polju gospodarstva kako bi osigurali egzistenciju mladim ljudima da ostanu i svoju budućnost grade u Posavini. Nema napretka bez investicija, potpore poduzetnicima i gradnje, na tome konstantno radimo, te ćemo raditi i u budućnosti, s ciljem unaprjeđenja života ove lokalne zajednice, poručio je načelnik općine Orašje Stanko Vincetić.

U 2020. godine planirano je saniranje deponije Dusine, izgradnje pratećih sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja otpada u vrijednosti 50.000 KM, zatim pročistač pitke vode i izdizanje Savskog nasipa, kojim želimo osigurati stabilan život na ovom prostoru, istaknuo je načelnik Vincetić.

Stvaranjem uvjeta i izgradnjom proizvodnih kapaciteta, vjerujemo kako će doći do povećanja zaposlenosti i standarda na području Orašja. Provode se brojni projekti od održavanja do sanacije, rekonstrukcije i izgradnje, kao i poboljšanje pružanja komunalnih usluga koje su od širokog društvenog interesa. Osim izdavajanja iz proračuna, imamo podršku od resornih ministarstava, Vlade Županije Posavske, Vlade Federacije BiH i države. Bez dobre suradnje s drugim razinama vlasti, te uz program prekogranične suradnje bilo bi teško sve projekte i planove realizirati.

Općina Orašje se, naime, u okviru projekta Watsan, koji se provodi u BiH, prijavila s četiri projekta: pročistač pitke vode, proširenje vodovodne mreže, kanalizacije i pročistač otpadnih voda. Projekti se realiziraju na način da 49% ide u vidu kreditnih sredstava iz Europske investicijske banke, a 51% vlastitih sredstava.

U 2019. godini Općina Orašje završila je provedbu prekograničnog projekta “Invest in Lipik, Orašje & Garešnica” – Invest in LOG. Projekt se provodio u okviru programa Interreg IPA prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. Opći cilj projekta bio je doprinos održivom gospodarskom razvoju i povećanju zaposlenosti kroz stvaranje učinkovitog poduzetničkog ekosustava. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 731.906,95 eura, od čega je EU financirala 85 posto vrijednosti projekta (622.120,89 EUR) a Općina Orašje, kao njegov nositelj i partneri Grad Lipik i Poduzetnički centar Garešnica, sufinanciraju u istom omjeru od 15 posto (109.786,06 EUR).

U 2019. godini u funkciju je stavljena i hladnjača. Općina Orašje već 15-ak godina investira i potiče na različite načine voćarsku i povrtlarsku proizvodnju. Time su proizvođačima smanjene oscilacije u cijeni na tržištu. Ukupna vrijednost izgradnje hladnjače iznosila je 326.958,84 marke, od čega je Ured za koordinaciju projekta izdvojio 175.000 KM, dok je preostalih 46% financirala Općina Orašje. Hladnjača se uz samu prometnicu te je lako dostupna svim poljoprivrednicima.

Općina Orašje je među prioritete svoga rada u 2019. godini imala daljnje razvijanje poduzetničke zone Dusine. Navedena poduzetnička zona postala pretijesna, gotovo su sve lokacije zauzete pa ćemo je morati proširivati. To je odličan pokazatelj kako smo radili. Tamo je smješteno više od 20 gospodarskih subjekata, domaćih i inozemnih ulagača s više od 200 zaposlenih kazao je načelnik Vincetić. U tijeku je i proširenje nekoliko hala inozemnih ulagača, što svakako ohrabruje poručio je načelnik Vincetić. | HMS

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Politika

Čović: Nikad nećemo prihvatiti nestanak iz Ustava hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva

„Nikad nećemo prihvatiti da iz Ustava nestane Hrvatski član Predsjedništva, Bošnjački član Predsjedništva, Srpski član Predsjedništva. Hrvati će birati svoje predstavnike. Koga će oni birati, do nas je. Do Hrvata je. Ali nikada nećemo dozvoliti da netko u naše ime bira, bez obzira kakva je ambicija”, rekao je Čović u Zenici.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

“Hrvati će birati svoje predstavnike. Koga će oni birati, do nas je. Do Hrvata je. Ali nikada nećemo dozvoliti da netko u naše ime bira, bez obzira kakva je ambicija. Zbog toga vi koji ste malo više u politici, traži da kažem neku riječ o tom vremenu koje je ispred nas. Uvjereni smo, još uvijek samo mi izgleda, da ćemo u naredna dva mjeseca promjeniti Izborni zakon kako bi osigurali i izbore u Mostaru, kojih nema opet zbog nametnutih rješenja Visokih predstavnika zadnjih 12 godina, ali isto tako kako bi rješili pitanje izbora za Dom naroda, 17 predstavnika iz Federacije da biraju Hrvati i svaka od županija, pa i ova, a jednako tako i članove Predsjedništva”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović, na svečanoj akademiji povodom 30. godišnjice utemeljenja GO HDZ BiH Zenica.

On je također naglasio: „Nikad nećemo prihvatiti da iz Ustava nestane Hrvatski član Predsjedništva, Bošnjački član Predsjedništva, Srpski član Predsjedništva“.

“Što god tko o tome maštao i kakvu god viziju imao o budućnosti BiH, koliko god ona po nečijim riječima bila nazadna, neprihvatljiva u ovom vremenu, konstitutivni narod je osnova funkcioniranja BiH. Nadustavna kategorija, to je kazao Ustavni sud BiH i to mi do kraja moramo uvažavati. To su stvari oko kojih ne možete pregovarati”, istaknuo je u svome govoru dr. Čović.

“Trebalo nam je skoro 15 mjeseci da u punini uspostavimo vlast na razini BiH. To se nije moglo uraditi bez političkih predstavnika hrvatskog naroda. Ne kao hir, ne kao ucjenu, kako netko voli kazati, nego kao realnost shodno s Ustavom i našim rezultatom i poslanjem koji smo imali i kao stranka, ali i kao Hrvatski narodni sabor, kojeg smo, također, opet mi pokrenili. Dobili smo tri ministra i tri zamjenika, evo i danas smo čitav dan bili u Parlamentu, konačno je i Parlament zaživio. Netko kaže da smo mogli tražiti kompromis, pitanje je oko čega kompromis. Ako govorite samo o jednakopravnosti svoga naroda oko toga kompromisa nema, to morate znati. Jednostavno morate osigurati jednakost hrvatskog naroda na svakom djelu BiH kao konstitutivnog naroda i to je nešto o čemu se ne pregovara”, rekao je on.

“Mogu usvajati rješenja, ali ne mogu formirati Vladu FBiH bez HDZ-a”

Nadalje, on je rekao da je u “Federaciji BiH opet Ustav nametnut i bezbroj nametnutih popravaka tog Ustava u zadnjih 20-tak godina napravilo je odnose da brojnost dva naroda je takva da drugi može birati umjesto vas, predlagati i usvajati rješenja bez vas”.

“Ali opet, nije se u stanju napraviti Vlada Federacije bez HDZ-a i hrvatskog naroda u BiH kao političkog naroda. To je zapanjujuće svima, kako ovdje u Zenici, tako i svima diljem BiH. Bez toga, to bi se napravilo za 15 dana, ne bi nas nitko pitao ni tko smo ni što smo. Ovako ne ide. Imate sve instrumente u rukama i opet nam nitko ne može kazati da mi nešto blokiramo. Apsolutno ništa ne blokiramo. I ostat će to tako dok se mi ne izborimo sa Izborni zakon, koji će osigurati potpunu jednakopravnost, legitimne izbore svakog od konstitutivnih naroda i njegovih predstavnika, naglasio je dr. Čović.

“Preuzimate na sebe odgovornost”

“Znači, kada govorim o Zenici, preuzimate na sebe odgovornost, dobit će te maksimalni potporu za sve što se ovdje radi. Gdje vam treba pomoći, opcije koje su potrebne hrvatskom narodu ovdje, recite. Zajednički stav svih nas je da na ove lokalne izbore izlazimo kao HNS u svim sredinama gdje smo ugroženi kao narod. Gdje nam netko drugi može birati i vjećnike i načelnike”, poručio je Čović u Zenici.

“Mogućnost da se ugrade u ovaj zakednički kapcitet i jednu sinergiju našeg naroda, otvorit ćemo vrata do kraja i nećemo biti naivni. Predvodnici jesmo jednog velikog procesa HNS i hrvatskog naroda, zato i jesmo stožerna stranka, zato primamo udarce kad god treba ali isto tako i kad treba drugima pogledati u oči i kazati, ono što pripada nama – mora netko u ime HDZ-a izaći ispred stranke i kazati, ispod ove crte sada ne može ići. To smo znali više puta uraditi, bez obzira kolika je cijena bila. Ne sumnjajte da ćemo to i ubuduće raditi. Na jedan civiliziran kulturan način”, naglasio je Čović u svom govoru.

Izvor: republikainfo.com

Nastavi čitati

Politika

DŽAFEROVIĆ: Da je Čović u Predsjedništvu ANP ne bi otišao u Brisel

Čovićeva pozicija vrlo jasno potvrđuje da bi on, da je bio u Predsjedništvu zajedno sa Dodikom, preglasao Džaferovića i da bi Vijeće ministara bilo formirano bez ANP-a.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović gostujući jučer u programa televizije N1 nije krio veliki značaj za probosansku politiku izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Na pitanje voditelja da li bi stvari bile drugačije u Predsjedništvu da je, umjesto Komšića izabran Čović, Džaferović je odgovorio potvrdno.

„Da, bi. Pazite, nismo mi dvojica protiv jednog, nego su dvojica potpuno opredijeljeni da štite interese Bosne i Hercegovine, da brane BiH po svaku cijjenu, a jedan to očigledno nije, nego ima neke druge agende. Bilo bi potpuno drugačije da je, umjesto gospodina Komšića, gospodin Čović u Predsjedništvu BiH. Ja bih u toj situaciji, ako bih ja bio treći član, stalno bio preglasavan. Jer vidimo mi tu sinergiju SNSD-a i HDZ-a“, kazao je Džaferović.

Konkretan rezultat takve situacije bilo bi sigurno neusvajanje ANP-a.

Milorad Dodik je glasao za Program reformi, kao reducirani ANP, samo zbog toga što su Džaferović i Komšić uslovili formiranje Vijeća ministara sa usvajanjem tog dokumenta za NATO.

Istovremeno, tokom tog jednogodišnjeg procesa, Dragan Čović je više puta vrlo jasno dao do znanja da formiranje Vijeća ministara ne treba uslovljavati ANP-om, te je pozivao da se odustane od toga i popusti Dodiku.

Tako je npr. 20. maja 2019. Čović kazao: “Mi želimo da se odmah ustroji Vijeće ministara BiH bez ikakvog uvjetovanja. I to je naš ustupak. Za to nemamo nikakvoga uvjeta“.

Isto je ponovio i 30. Oktobra 2019, kada je kazao: “Što se tiče Vijeća ministara po meni ga treba napraviti odmah iz strukture parlamentarne većine kao pobjednika proteklih izbora, koja je sjela i napravila podjelu resora kao i puno drugih stvari. Ni u jednom dokumentu nemamo obavezu da uvjetujemo bilo čime, pa i Godišnjim planom uspostavu Vijeća ministara“.

Ovakva Čovićeva pozicija vrlo jasno potvrđuje da bi on da je bio u Predsjedništvu zajedno sa Dodikom preglasao Džaferovića i da bi Vijeće ministara bilo formirano bez ANP-a. To znači da ANP nikada ne bi bio poslan (jer Dodik ga nikada ne bi poslao bez pritiska), i u konačnici to znači da bi NATO put Bosne i Hercegovine bio zablokiran na neodređeno. Možda i zauvijek.

Džaferović u toj situaciji ne bi čak mogao ni potegnuti vitalni nacionalni interes u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH, jer vitalni nacionalni interes moguće je potegnuti na određene akte, ali ne i na potvrđivanje mandatara za Vijeće ministara. | S.B.

Nastavi čitati

Politika

DVA OKA RAZROKA: Zašto su Srbi preko noći Crnogorcima postali glavni dušmani

Srbijanski “Blic” piše da je prošlo skoro mjesec dana od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovesti u Crnoj Gori, ali se tenzije između vjernika Srpske pravoslavne crkve i crnogorskih vlasti ne smiruju. Da li je moguće naći kompromisno rešenje koje će umiriti strasti i pomiriti bratske narode u Crnoj Gori, pita se “Blic”.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

“Blic” piše da je svojevrsna ironija što je zakon koji bi trebalo da se bavi slobodom vjeroispovesti, doveo do toga da upravo jedan mirni vjerski ritual, kao što je pravoslavna litija, bude zabranjen na Cetinju. Litija je zabranjena zbog upozorenja policije da bi u toku održavanja moglo da dođe do sukoba.

Predsjednik Crkvene opštine Cetinje Rajko Radusinović rekao je da mu je iz policije rečeno da ne mogu da garantuju bezbjednost i da će “pasti krv”.

Umjesto litije održano je protestno okupljanje za “čisti obraz Crne Gore”, jasno usmjeren protiv vjernika SPC.

“Branićemo ovih dana Crnu Goru od dušmana”, skandirali su okupljeni.

I u toku prethodnih mjesec dana vidjeli smo sukobe između vjernika SPC i policije, proteste i kontraproteste, pa se postavlja pitanje dokle će oni trajati i da li situacija može da eskalira.

U međuvremenu je vlada Crne Gore na čelu sa premijerom Duškom Markovićem pozvala Mitropliju crnogorsko-primorsku na dijalog.

Mitropolit Amfilohije je rekao da Crkva očekuje istinski, pravi dijalog, koji je u saglasnosti sa Venecijanskom komisijom i sa evropskim zakonima jasan dijalog kako bi se, kako je rekao, donio zakon koji je saglasan vjekovnom predanju Crne Gore i savremenim evropskim zakonima.

– Ako je to samo poziv da razgovaramo o ovom bezakonju, onda nema potrebe. Oni su nama to nametali već nekoliko puta – rekao je mitropolit.

Međutim, pitanje je na šta su spremne dvije strane zarad postizanja kompromisa.

Popov: Pokeraški potez Đukanovića koji može da dovede do eskalacije

Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam rekao je za “Blic” da bi dogovor na koji je mitropolita Amfilohija pozvao crnogorski premijer mogao da ima neke rezultate, ali da je za to potrebno vrijeme.

– Rezultat pregovora iza zavjese bi mogao da bude postignut sporazum. Ali potrebno je vrijeme, tu ima političkih igara naravno. Amfilohije želi veću samostalnost svoje mitropolije – rekao je Popov.

Ipak, on upozorava da stvari mogu eskalirati.

– Uvijek ima provokatora, incidenti su mogući – rekao je Popov.

Prema njegovom mišljenju, zabrana litije je neopravdana, osim u slučaju da je zaista postojala neka ozbiljna prijetnja.

Popov ističe da je ove probleme moguće riješiti jedino na državnom nivou.

– Mora da bude komunikacije između zvaničnika srpskih i crnogorskih vlasti. Dugo nismo vidjeli zajedničke sjednice Srbije i Crne Gore. Neki problemi postoje već godinama i oni moraju da se rješavaju na najvišem nivou – rekao je on.

Ipak, on smatra da će se neki dogovor postići, rekavši da se sve ovo dešava i u vrijeme predizbornih kampanja u obje zemlje, te da “jedni drugima čine usluge”.

Što se tiče Zakona o slobodi vjeroispovesti, Popov kaže da je u pitanju samo još jedan “pokeraški potez Đukanovića”.

– Đukanović preduzima riskantne poteze. Ali njemu ide na ruku ovo što se dešava, da gurne afere u drugi plan. Ovo je još jedan pokeraški potez Đukanovića, ni prvi ni poslednji – zaključuje Popov.

Zašto je sporan Zakon o slobodi veroispovesti

“Blic” piše da je Zakon o slobodi vjeroispovesti uglavnom u skladu sa stavovima EU. Ipak, i Evropa i domaći eksperti, kao problematične označili su članove 52 i 53 ovog zakona.

Tako prema članu 52, “verski objekti i zemljište koje koriste verske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.

Dalje, prema članu 53 “Organ uprave nadležan za poslove imovine dužan je da, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi verske objekte i zemljište koji su, u smislu člana 52 ovog zakona, državna svojina, izvrši njihov popis i podnese zahtev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti”.

Kritičari zakona smatraju da je on posebno usmeren protiv Srpske pravoslavne crkve.

Prošlo je skoro mesec dana od usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori, ali se tenzije između vernika Srpske pravoslavne crkve i crnogorskih vlasti ne smiruju. Da li je moguće naći kompromisno rešenje koje će umiriti strasti i pomiriti bratske narode u Crnoj Gori?

Ironija je što je zakon koji bi trebalo da se bavi slobodom veroispovesti, doveo do toga da upravo jedan mirni verski ritual, kao što je pravoslavna litija, bude zabranjen na Cetinju. Litija je zabranjena zbog upozorenja policije da bi u toku održavanja moglo da dođe do sukoba.

Predsednik Crkvene opštine Cetinje Rajko Radusinović rekao je da mu je iz policije rečeno da ne mogu da garantuju bezbednost i da će “pasti krv”.

Umesto litije održano je protestno okupljanje za “čisti obraz Crne Gore”, jasno usmeren protiv vernika SPC.

“Branićemo ovih dana Crnu Goru od dušmana”, skandirali su okupljeni.

I u toku prethodnih mesec dana videli smo sukobe između vernika SPC i policije, proteste i kontraproteste, pa se postavlja pitanje dokle će oni trajati i da li situacija može da eskalira.

U međuvremenu je vlada Crne Gore na čelu sa premijerom Duškom Markovićem pozvala Mitropliju crnogorsko-primorsku na dijalog.

Mitropolit Amfilohije je rekao da Crkva očekuje istinski, pravi dijalog, koji je u saglasnosti sa Venecijanskom komisijom i sa evropskim zakonima jasan dijalog kako bi se, kako je rekao, doneo zakon koji je saglasan vekovnom predanju Crne Gore i savremenim evropskim zakonima.

– Ako je to samo poziv da razgovaramo o ovom bezakonju, onda nema potrebe. Oni su nama to nametali već nekoliko puta – rekao je mitropolit.

Međutim, pitanje je na šta su spremne dve strane zarad postizanja kompromisa.

Popov: Pokeraški potez Đukanovića koji može da dovede do eskalacije

Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam rekao je za “Blic” da bi dogovor na koji je mitropolita Amfilohija pozvao crnogorski premijer mogao da ima neke rezultate, ali da je za to potrebno vreme.

– Rezultat pregovora iza zavese bi mogao da bude postignut sporazum. Ali potrebno je vreme, tu ima političkih igara naravno. Amfilohije želi veću samostalnost svoje mitropolije – rekao je Popov.

Ipak, on upozorava da stvari mogu da eskaliraju.

– Uvek ima provokatora, incidenti su mogući – rekao je Popov.

Prema njegovom mišljenju, zabrana litije je neopravdana, osim u slučaju da je zaista postojala neka ozbiljna pretnja.

Popov ističe da je ove probleme moguće rešiti jedino na državnom nivou.

– Mora da bude komunikacije između zvaničnika srpskih i crnogorskih vlasti. Dugo nismo videli zajedničke sednice Srbije i Crne Gore. Neki problemi postoje već godinama i oni moraju da se rešavaju na najvišem nivou – rekao je on.

Ipak, on smatra da će se neki dogovor postići, rekavši da se sve ovo dešava i u vreme predizbornih kampanja u obe zemlje, te da “jedni drugima čine usluge”.

Što se tiče Zakona o slobodi veroispovesti, Popov kaže da je u pitanju samo još jedan “pokeraški potez Đukanovića”.

– Đukanović preduzima riskantne poteze. Ali njemu ide na ruku ovo što se dešava, da gurne afere u drugi plan. Ovo je još jedan pokeraški potez Đukanovića, ni prvi ni poslednji – zaključuje Popov.

Zašto je sporan Zakon o slobodi veroispovesti

Zakon o slobodi veroispovesti uglavnom je u skladu sa stavovima EU. Ipak, i Evropa i domaći eksperti, kao problematične označili su članove 52 i 53 ovog zakona.

Tako prema članu 52, “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.

Dalje, prema članu 53 “Organ uprave nadležan za poslove imovine dužan je da, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su, u smislu člana 52 ovog zakona, državna svojina, izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti”.

Kritičari zakona smatraju da je on posebno usmjeren protiv Srpske pravoslavne crkve.

Nastavi čitati

Popularno