Kontaktirajte nas na:

Politika

USVOJENO IZVJEŠĆE EP O BiH: Ne spominju se prava konstitutivnih naroda

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, dok su odbijeni amandmani pučana, za koje su glasali hrvatski zastupnici neovisno o stranačkom klubu, kojima bi se u tekst rezolucije ubacila prava konstitutivnih naroda.

Online:

/ Datum objave:

Rezolucija izvjestitelja pučanina Paula Rangela, u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, usvojena je s 483 glasa za, 73 protiv i 133 suzdržanih.

Protiv usvajanja rezolucije glasali su zastupnici HDZ-a Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko, kao i zastupnici SDP-a Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Biljana Borzan i Tonino Picula. Zastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić te nezavisni Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su suzdržani, dok je za usvajanje rezolucije glasao IDS-ov Valter Flego

U prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o BiH, čiji je izvjestitelj pučanin Paulo Rangel, ne spominju se prava konstitutivnih naroda.

Europski parlament “žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji, što je preduvjet za otpočinjanje pristupnih pregovora”, navodi se rezoluciji.

Europarlamentarci su također pozvali na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH “bez odgode”.

Europski sud za ljudska prava kroz pet je odvojenih presuda utvrdio kako BiH diskriminira svoje građane ograničavajući njihovo pravo sudjelovanja na izborima etničkom pripadnošću ili mjestom prebivališta dok je Ustavni sud BiH u slučaju “Ljubić” potvrdio ulogu parlamentarnih domova naroda kao tijela u kojima moraju biti legitimni predstavnici svakog konstitutivnog naroda.

Zbog nespominjanja konstitutivnih naroda u rezoluciji, hrvatski su zastupnici Željana Zovko, Ruža Tomašić, Tonino Picula i Sunčana Glavak kritizirali tekst rezolucije na plenarnoj sjednici u srijedu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je pak izjavio u četvrtak da je razgovarao s Rangelom, portugalskim zastupnikom iz redova EPP-a.

Kazao je tada da je od Rangela doznao da EPP podržava prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali, zeleni i da se čini da i socijalisti nisu skloni tome.

Najjača grupacija u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kao i Europski konzervativci i reformisti (ECR) uložili su nekoliko amandmana na prijedlog izvješća, u kojima se eksplicitno spominju prava konstitutivnih naroda.

Hrvatski zastupnici za amandman EPP-a, ljevica, zeleni i liberali protiv

Tako se u amandmanu EPP-a “pozdravlja osnivanje međuagencijske radne skupine u svrhu pokretanja pregovora o provedbi tih presuda i postizanja dogovora o potrebnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona te očekuje da će se pitanje demokratske zastupljenosti svih građana i konstitutivnih naroda naposljetku riješiti”.

Za usvajanje tog amandmana glasao je 281 zastupnik, dok ih je protiv bilo 360, a 54 suzdržanih. Amandman su podržali svi hrvatski zastupnici, izuzev Mislava Kolakušića koji je bio suzdržan. IDS-ov Valter Flego jedini je zastupnik liberalnog kluba Obnovimo Europu koji je glasao za usvajanje tog amandmana, dok su SDP-ovi Romana Jerković, Tonino Picula, Biljana Borzan i Predrag Fred Matić billi jedini socijaldemokrati koji su glasali za usvajanje tog amandmana.

Iako su svi zastupnici EPP-a glasali za, dok su zastupnici ECR-a i kluba Identitet i demokracija (ID) bili za ili suzdržani, amandman je pao jer su svi zastupnici Zelenih, Socijalista i demokrata (S&D) te Obnovimo Europu, izuzev hrvatskih zastupnika, glasali protiv amandmana, kao i svi, osim jednog, zastupnika Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice.

U Rangelovom se izvješću navodi da se BiH i dalje suočava s “brojnim izazovima povezanima s vladavinom prava, demokratskim institucijama, ljudskim pravima i temeljnim slobodama”.

Rezolucijom se osuđuje i “protuustavna, secesionistička, nacionalistička i provokativna retorika”, kao i veličanje ratnih zločina. Također se osuđuju izjave i prijedlozi kojima se “nastoji narušiti državnost i ustavne vrijednosti BiH”.

Parlament također traži ukidanje “segregacije u obrazovanju koja se posebno odražava u sadašnjoj diskriminacijskoj praksi ‘dviju škola pod jednim krovom’, kojom se institucionaliziraju etničke podjele, jačaju stereotipi i predrasude”.

Europski konzervativci i reformisti (ECR) predložili su brisanje tog dijela rezolucije i ubacivanje rečenice: “Europska unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu i kulturnu i jezičnu raznolikost”. Taj je amandman također odbijen.

Rezolucijom se zahtijeva i usklađivanje triju kurikuluma, odnosno “razlika u podučavanju povijesti i udžbenicima”, prenosi Hina.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Penava postao član Domovinskog pokreta i istaknuo kandidaturu za predsjednka stranke

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava novi je član domovinskog pokreta, objavili su iz te stranke jučer, a već danas je Penava organizirao konferenciju za medije na kojoj je najavio svoju kandidaturu za predsjednika te stranke.

Online:

/ Datum objave:

O kandidaturi Ivana Penave za predsjednika Domovinskom pokreta špekulira se otkako je Miroslav Škoro naprasno podnio ostavku na tu funkciju.
Neki od najistaknutijih članova Domovinskog pokreta s malo su suptilnosti govorili o svojoj želji da upravo Penava preuzme stranku i osvježi joj lice nakon velike havarije.

Penavinu kandidaturu među prvima je pozdravio član predsjedništva Domovinskog pokreta, Igor Peternel, koji je za Dnevno komentirao i službenu objavu kandidature. Ivan Penava sigurno ulazi u utrku za predsjednika, a hoće li u toj utrci imati protukandidata, prema riječima Igora Peternela – „još se ne zna“.

Penava bez protukandidata?

„Mislim da je moguće da se još netko kandidira. Mi smo stranka od nekoliko tisuća stranka i zna se koji je postupak. Prema statutu, za kandidaturu treba skupiti potpise i postoji šansa da se kandidira još dvoje troje ljudi. To je moguće, a gospodin je za sada prvi i jedini kandidat i ja to podupirem“, rekao je Peternel.

Na zamolbu da nam otkrije šuška li se o nekim imenima drugih kandidata, Peternel kaže da nema apsolutno nikakvih saznanja o tome tko bi se još mogao kandidirati.

Penava ima jednu prednost u odnosu na Škoru

Peternel smatra da je „odlično što se gospodin Penava odlučio na kandidaturu“ i dodaje kako bi Penava mogao udahnuti svježine u stranku, a istaknuo je i jednu prednost koju po njemu Penava ima u odnosu na Miroslava Škoru.

„Gospodin Penava ima dobro stranačko iskustvo i zna kako stvari funkcioniraju, ima energije i taj pobjednički stav. Ima nekoliko političkih utakmica u nogama i krug birača koji ga podupire. Ima duha. Dobio je vrlo tešku političku utakmicu na izborima u Vukovaru za gradonačelnika. Ima izraženu osobnost. Ono što je jako bitno, gospodin Penava je vrlo popularan u Slavoniji kao što je bio i gospodin Škoro, ali gospodin Penava je jako popularan i u Dalmaciji. To je regija u Hrvatskoj gdje smo mi postigli nešto slabiji rezultat. Tu je gospodin Penava vrlo važno pojačanje. Osim toga, Penava ima i veliku podršku u Zagrebu. Stoga, ja uopće ne dvojim da je to odlično rješenje. Osim toga, svjetonazorski podržavam gospodina Penavu“, zaključio je Peternel.

“Radić je ozbiljan čovjek”

Na pitanje, zašto i gospodin Radić nije istaknuo svoju kandidaturu, Peternel odgovara:

„Gospodin Radić je ozbiljan čovjek i čak i da se nešto promijenilo u odnosu na prije, on ne bi prekršio svoju javnu riječ“, rekao je Peternel i najavio kako će se stranka u narednom razdoblju snažno angažirati po pitanju obnove, odnosno kako kaže Peternel, „ne obnove“, a otkrio je i kako njihov tim radi na temi reforme zdravstva koja samo što nije izašla iz Vlade.

Izvor: dnevno.hr

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ ODRŽAO GOVOR PRED GENERALNOM SKUPŠTINOM UN-a: Govorio je i o BiH i “konceptu konstitutivnog naroda”

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na Skupštini Ujedinjenih naroda u utorak je održao govor.

Online:

/ Datum objave:

“Više nego ikad važno je jačati multilateralizam”, rekao je Zoran Milanović na početku govora i dodao:

“Katastrofe zbog klimatskih promjena nešto je s čime se sve teže nosimo, a naši najveći znanstveni umovi kažu da ne možemo ignorirati način na koji klimatske promjene pogoršavaju situaciju. Sve je više migracija što dovodi do nezadovoljstva, a populisti zlonamjerno zanemaruju činjenice i dovode do toga da je povjerenje u znanost i medije poljuljano.

Naša odgovornost kao globalih lidera je uhvatiti se u koštac s ovim problemima i dati nadu ljudima. Multilateralizam i međunarodna suradnja nemaju alternativu.

Želim naglasiti predanost Hrvatske na kolektivnim naporima hvatanja u koštac, a odnosi se na poduzimanje aktivnosti oko klimatskih promjena, solidarnost, zaštitu ljudskih prava, humanitarnog prava, promociju edukacije žena, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

G. predsjedavajući, pandemija je povijesna kušnja za našu generaciju. Način kako danas regiramo uvelike će utjecati na nadolazeće generacije.

Nekoliko riječi o jugoistočnom susjedstvu. Hrvatska ima interes u prosperitetu tih zemalja i zato je Hrvatska jedan od najvećih zagovaratelja njihovog ulaska u EU. Demokratska transformacija i vladavina prava su pritom ključni. Bosna i Hercegovina, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne.

Promocija prava žena i djece, borba protiv govora mržnje, zabrana smrtne kazne, zaštita manjina, to su naši prioriteti.

Hrvatska još traži 1.858 svojih građana koji se vode kao nestali iz Domovinskog rata. To je dugotrajan teret za obitelji, ali i za društvo koje želi krenuti dalje. Priznajem da ne shvaćam zašto ne dolazi do dijeljenja informacija, zašto nema pristupa arhivima o mogućim lokacijama masovnih grobnica. G. predsjeddavajući, nemoguće je ne prisjetiti se napada 11. rujna.”

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

CHRISTIAN SCHMIDT: “Nisam tu da se svidim političarima; bonske ovlasti su mi na raspolaganju”

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt kazao je da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na na raspolaganju.

Online:

/ Datum objave:

“Ja sam visoki predstavnik u BiH koji kontrolira provođenje Dejtonskog sporazuma”, kazao je Schmidt u intervjuu BN TV.

Poručio je političarima da se drže činjenica navedenih u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

“Visokog predstavnika bira Vijeće za implementaciju mira u BiH tako da preporučujem da ne razgovaramo o postupcima nego o sadržaju”, kazao je Schmidt te dodao da nije tu da bi se svidio političarima nego da zajedno uradi nešto dobro za sve.

“Želim da zajedno uradimo nešto za sve ljude u BiH i svima preporučujem da u tome sudjeluju, a oni koji blokiraju znači blokiraju sami sebe”, kazao je Schmidt.

Govoreći o blokadi vlasti koja je nastala zbog Zakona o negiranju genocida, Schmidt poručuje da dobro poznaje krize u BiH te da razgovara sa ljudima i da je u političkom smislu važno da sugovornici budu i nositelji vlasti i to će biti.

“Mislim da treba zajednički raditi i zbog toga sam tu. Ja sada promatram i nakon toga ću pokrenuti neke stvari”, kazao je Schmidt.

Na pitanje je li bilo signala od predstavnika vlasti Republike Srpske da s njim razgovaraju, on odgovara potvrdno, ali nije htio precizirati detalje.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x