Kontaktirajte nas na:

Politika

U Beogradu pokrenuta inicijativa: Razbijanje mita da Srbija nije sudjelovala u ratovima i zločinima

“Rat u Srbiji – jeste se desilo” moto je serije tekstova na internetskoj stranici ratusrbiji.rs koji su dostupni od ovog ponedeljka. Poduhvat Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji podržalo je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Slobodan Milošević

To je prvi pokušaj da se, na osnovu presuda domaćih i međunarodnih sudova, svjedočenja, istraživanja novinara i nevladinih organizacija, predstave činjenice koje ukazuju na to da se rat dešavao i na teritoriju Srbije, kao i da je ona sudjelovala u ratnim sukobima, a nerijetko i ratnim zločinima u BiH, Hrvatskoj te na Kosovu.

Inicijativa posebnu pažnju poklanja sudskim epilozima teških kršenja ljudskih prava tijekom devedesetih godina u Srbiji. Ova organizacija podsjeća na odgovorne, među kojima su neki i danas na važnim funkcijama u državi, piše portal Deutsche Welle.

Masovne grobnice

Podsjeća se da su Albanci ubijeni u zločinima srpskih snaga za vrijeme sukoba na Kosovu najprije sahranjivani u blizini mjesta gdje su ubijeni, a da je potom, uoči ulaska snaga NATO-a na Kosovo, više od 900 tijela premještano u masovne grobnice u središnjoj Srbiji. Ova organizacija podsjeća da je 1999. pronađena hladnjača u Dunavu, u kojoj su bili leševi oko 80 albanskih civila.

Navodi se podatak da je 1999. Slobodan Milošević naredio tadašnjem ministru policije Vlajku Stojiljkoviću da ukloni dokaze o ubojstvima albanskih civila. On je za to zadužio Vlastimira Đorđevića, tadašnjeg načelnika Resora javne sigurnosti, koji je kasnije pred Haškim tribunalom osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti – između ostaloga i zbog prebacivanja leševa albanskih civila.

Za prikrivanje dokaza o ubojstvima kosovskih Albanaca nikad nije procesuiran Goran Radosavljević Guri, svojevremeno nadležan za Nastavni centar u Petrovu Selu, gdje su otkrivene dvije masovne grobnice. Inicijativa mladih skreće pažnju da je Radosavljević danas član Glavnog odbora vladajuće Srpske napredne stranke.

Za zločine je znao i nekadašnji pomoćnik ministra policije Obrad Stevanović, koji je 1999. godine na sastanku državnog vrha zapisao: “Nema leša – nema zločina”. Ni on za to nikad nije odgovarao, a danas je profesor na Kriminalističko-policijskom sveučilištu u Beogradu.

Logori za Hrvate i Bošnjake

U logore za Hrvate nakon pada Vukovara doveden je velik broj zarobljenika, a među zatočenicima su bili i Hrvati iz Vojvodine. Logori su se nalazili u okolini Zrenjanina, u Nišu, Beogradu i Sremskoj Mitrovici, a odluku o njihovu osnivanju potpisao je general JNA Veljko Kadijević.

– Pri dolasku u logore zatočenici su prolazili kroz špalir vojnika, odnosno između dva reda vojnika okrenutih jednih naspram drugih, koji bi ih tukli rukama, nogama, ali i pendrecima – piše Inicijativa.

O tome je pred Haškim tribunalom na suđenju Goranu Hadžiću svjedočio Mladen Lončar, bivši logoraš, koji je rekao da u logoru u Begejcima ni silovanja nisu bila rijetkost. U logoru u Sremskoj Mitrovici ubijeno je sedam, u Nišu jedna, a u Begejcima i Stajićevu pet osoba.

Pred Haškim sudom za zločine u logorima optuženi su i Slobodan Milošević i Goran Hadžić, a pred Višim sudom u Beogradu zbog nasilja nad logorašima u Sremskoj Mitrovici na godinu i pol dana osuđen je jedan od čuvara, Marko Crevar.

Kad je nakon pada Srebrenice, između 31. srpnja i 25. listopada 1995., u Srbiju s područja Žepe prešlo oko 800 Bošnjaka, dočekali su ih granični bataljoni Vojske Jugoslavije i pripadnici Posebne jedinice policije, koji su ih odveli u logore Šljivovica i Mitrovo Polje, piše Deutsche Welle.

Zatočenici su bili prebijeni, držani u nehigijenskim uvjetima, izgladnjivani i psihički maltretirani. Za zatvaranje i torturu Bošnjaka nitko nije procesuiran, a glavni isljednici u tim logorima, Radisav Ojdanić i Vladimir Milićević, danas su u mirovini.

Prva i jedina presuda kojom se potvrđuje da su logori za Bošnjake postojali u Srbiji donesena je 2013. godine kad je Mujo Vatreš, koji je u tim logorima proveo šest mjeseci i izgubio oko 50 kilograma, dobio novčanu nadoknadu od 500.000 dinara.

Prisilne mobilizacije

Građane u Srbiji su između 1993. i 1995. godine prisilno mobilizirale Vojska Jugoslavije i policija Srbije. Na udaru su posebno bile izbjeglice iz Hrvatske i BiH, pa je u lipnju 1995. između dvije i četiri tisuće osoba odvedeno najprije u policijske stanice, potom u sabirne centre, a zatim na ratišta u BiH i Hrvatskoj.

Jedan od najozloglašenijih kampova za prisilno mobiliziranje bio je Nastavni centar Srpske dobrovoljačke garde (SDG) u Erdutu, pod komandom Željka Ražnatovića Arkana. MUP Srbije je SDG-u predao 5000 izbjeglica, koje su bile izložene poniženjima, psihičkom i fizičkom maltretiranju. “Odgovornost Srbije nesumnjivo je utvrđena u postupcima naknade štete prisilno mobiliziranih”, navodi Inicijativa. Podsjeća se da Arkan nije odgovarao za to krivično djelo, ali da je pred Haškim tribunalom optužen za ratni zločin u Sanskom mostu.

Inicijativa ukazuje da je u sprezi s JNA nerijetko djelovalo više od 50 paravojnih jedinica, kao što su Arkanova Srpska dobrovoljačka garda, Škorpioni i Knindže, koje su počinile ratne zločine. Tako je u travnju 1992. JNA najprije opkolila Bijeljinu, a potom su, dok su srpske snage preuzimale vlast, pripadnici srpskih paravojnih snaga u tom gradu ubili najmanje 48 civila.

Pripadnici paravojnih jedinica su zbog ratnih zločina procesuirani pred sudovima u Beogradu, a vođa Knindži, Dragan Vasiljković poznatiji kao Kapetan Dragan, koji je u Hrvatskoj osuđen na 13 godina zatvora, odslužio je kaznu i namjerava se kandidirati na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.

Progon Hrvata i Bošnjaka

Pošto je u svibnju 1992. u Hrtkovcima Vojislav Šešelj rekao da u Srbiji nema mjesta za Hrvate, iz Vojvodine je otišlo oko 10.000 Hrvata. Tijekom 1992. godine ubijeno je sedam građana hrvatske nacionalnosti, a sudski epilog imalo je samo ubojstvo Mijata Štefanca.

Pritisci na Hrvate pojačali su se u Zemunu nakon dolaska Srpske radikalne stranke na lokalnu vlast, a u srpnju 1997. u stan obitelji Barbalić uselila se Ljiljana Mihajlović. Nakon nekoliko sudskih postupaka, 2013. godine donesena je presuda da Barbalići ne polažu pravo na stan. Oni danas žive u Hrvatskoj, a Ljiljana Mihajlović je zastupnica Srpske radikalne stranke i zamjenica predsjednika skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava.

U skupštini Srbije sjedi i Vojislav Šešelj, iako je pred Haškim tribunalom osuđen na deset godina zatvora zbog progona Hrvata u Vojvodini. Milan Bačević, koji se također zalagao za iseljavanje Hrvata, danas je veleposlanik u Kini i član Predsjedništva Srpske napredne stranke.

Teror nad Bošnjacima u Sandžaku počeo je 1992. godine. Najbrutalniji zločin počinili su pripadnici grupe Osvetnici, predvođeni Milanom Lukićem, koji su u mjestu Mioče u BiH iz autobusa iz Srbije izveli 17 putnika, ubili ih i bacili u Drinu.

Za taj zločin su pred sudom u Beogradu osuđene četiri osobe na kazne zatvora od 20 i 15 godina. Osvetnici su u veljači 1993. iz vlaka na liniji Beograd-Bar izveli 18 Bošnjaka, brutalno ih prebili i potom ubili, a suđenje za taj zločin počelo je u Beogradu prošle godine.

– U razdoblju opće glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca u Srbiji, ovo je pokušaj da razbijemo mit o tome da se u Srbiji nije dešavao rat i da država Srbija nije sudjelovala u ratnom raspadu druge Jugoslavije – navodi Inicijativa mladih za ljudska prava.

Izvor: jutarnji.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Politika

Penava priznao da je podcijenio nešto jako bitno: Je li mu žao što je izišao iz HDZ-a?

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je da će ovaj put, drugi put što je osvojio mjesto u Saboru, u Sabor i otići, a gradonačelnik će nastaviti biti kao volonter. Objasnio je zašto.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ivan Penava

On je telefonski rekao za N1 da je nemoguće u punoj se mjeri posvetiti i vođenju grada, posebno složenog poput Vukovara, i baviti se nečim drugim. Rekao je, usto, da su za 10 mjeseci lokalni izbori u Vukovaru.

“Nemam pravo već drugi put osvojiti saborski mandat, a ne otići u Sabor. Mislim da bi to bila vrlo loša poruka građanima”, objasnio je Penava.

Potom je odgovorio na pitanje je li mu sada žao što je otišao iz HDZ-a, jer Domovinski pokret se očito nije našao u poziciji na koju je računao, da HDZ ne može ići do saborske većine ovako lako kao sada.

“Većina vaših gledatelja zna moje poglede, nazore što sam mislio da ih dijelim s HDZ-om”, rekao je i zaključio, s obzirom na “sadašnje koalicijske partnere HDZ-a”, da bi, da nije to učinio već ranije: “… bio u poziciji koja bi me prisilila s aspekta vrijednosti koje živim i zastupam, da sada izađem iz HDZ-a.”

Rekao je da ne može razumjeti da jedna “demokršćanska stranka koalira s HNS-om, Reformistima, SDSS-om…”:

“Razumio bih da je riječ o stisnutoj situaciji, ali ne kad je ovako komotno.”

SDSS je nazvao “duboko i daleko lijevom strankom”.

Priznao je da je očekivao bitno bolje rezultate Domovinskog pokreta u Vukovaru:

“Očekivao sam nešto više. U najgorem slučaju da će HDZ dobaciti do 30 posto, a mi na 20 posto. Ljudi po navici glasaju za HDZ, za stranku Franje Tuđmana. Ja sam taj moment podcijenio”, rekao je.

Na kraju je rekao nekoliko rečenica i o sadašnjoj poziciji Domovinskog pokreta:

“Ostavljen je jedan veliki prostor slabljenjem ljevice. Domovinski pokret i Most skupa imaju u Saboru 24 zastupnika, što je duplo više nego HSP u najsnažnijem razdoblju.”

Nastavi čitati

Politika

ŠKORO: ‘S Plenkovićem se nisam čuo nikad u životu! Nemam namjeru odustajati od svoje retorike’

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro izjavio je u HRT-ovoj emisiji “Tema dana” kako su mu se slegli dojmovi nakon izborne noći. Govoreći o osvojenim mandatima izjavio je kako vjeruje da će “oni ostati monolitni”.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Miroslav Škoro

– Gospodin Plenković je već najavio u kampanji da će formirati vlast sa svjetonazorski sličnim političkim strankama i da će to biti kontinuitet koji je HDZ vodio protekle četiri godine. Ništa neočekivano. U vladi su predstavnici manjine, jedan iz reformista i jedan iz HNS-a. To je svjetonazorski HDZ-u blisko. Malo me čudi što je gospodin Milorad Pupovac kao čovjek, čije novine prikazuju Franju Tuđmana kao dojilju, svjetonazor gospodina Andreja Plenkovića. Ali to će on morati objasniti svome članstvu i danas-sutra svojim biračima, rekao je.

“Nova-stara vlada  neće biti u stanju provoditi strukturalne reforme”

Istaknuo je da se Domovinski pokret zalagao za reforme i promjene, a da “nova-stara vlada neće biti u stanju provoditi nikakve strukturalne reforme”, a ponajmanje reformu izbornog zakona.

– Postigli smo vrlo visoke standarde kada je riječ o zaštiti nacionalnih manjina. Njih ne treba dirati, ali bi trebalo razgovarati da vidimo kako je to uređeno u nekim drugim demokracijama, odnosno trebaju li baš manjine biti te koje će odlučivati o sastavu vlade tako da njihov glas bude presudan i trebaju li sudjelovati kada se izglasava proračun. Međutim, to je stvar promjena i reformi koje neće biti u slijedeće četiri godine ili će pak biti, vidjet ćemo, dodaje.

Naglašava da je strategija Domovinskog pokreta da inzistira na onim stvarima koje će donijeti radikalne promjene u društvu.

Škoro: Ne mislim mijenjati svoju retoriku

Rekao je i da se s Andrejem Plenkovićem nikada nije u životu čuo i da on nema namjeru mijenjati svoju retoriku.

– Naša retorika, svjetonazor i program su donijeli 16 mandata u Hrvatskom saboru. HDZ i gospodin Plenković su procijenili, i to dobro, da je ovo vrijeme idealno da ostvare rezultat koji su ostvarili, ali ja nemam namjeru odustajati od svoje retorike. Dapače, ona je na tragu onoga što mislim da bi bilo dobro za ovu zemlju, istaknuo je.

Odgovarajući na  pitanje je li mu žao zbog izjava za vrijeme kampanje “kako Plenković više neće biti premijer kada završe parlamentarni izbori” Škoro je rekao da mu nije žao i da se nije radilo o ucjeni.

– To je jednostavno moj stav i stav Domovinskog pokreta. Koalicija oko Domovinskog pokreta je stava da gospodin Plenković nije rješenje problema. On je ustvari dobrim dijelom problem. To će vrijeme pokazati. Osim toga, bitno je pogledati genezu jer je Plenković još u svibnju rekao da može naprijed ići samo s onima koji žele ići naprijed. A onda je rekao da to nije Miroslav Škoro. Ja sam se prepoznao u imenu i prezimenu, prema tome, nisam taj koji je prvi započeo takvu vrstu retorike, istaknuo je Škoro.

Potom je nastavio i kazao da “Miroslav Škoro i Domovinski pokret znače počinjanje rješavanje problema. Kada budemo sudjelovali ili organizirali vlast, onda će se problemi rješavati. Neće se gurati pod tepih”.

“Zašto više od 50% ljudi nije zainteresirano za politiku u Hrvatskoj?”

Komentirao je i postotak odaziva na izbore te kazao kako mu nije jasno “zašto više od 50% ljudi nije zainteresirano za politiku u Hrvatskoj”.

– Možda već imaju spakirane kofere. A s druge strane, HDZ će imati stabilnu većinu, sa samo 17% osvojenih od ukupne količine glasova. To je ipak indikativno, kaže Škoro.

Naglasio je da će u Hrvatskom saboru poduprijeti sve ono što ide na dobrobit hrvatskih građana.

– Porez na dohodak nije stvarna promjena. To nije neka značajna stavka. Ono što je ključno je izborni zakon koji moramo promijeniti. Moramo vidjeti što ćemo učiniti s referendumom. Ljudi su željni participacije. Ova silna apstinencija nije dobra. Naše iseljeništvo nije uključeno onoliko koliko bi trebalo. I dalje nam ostaje gomila parafiskalnih nameta, a gospodarstvo ne funkcionira i ne diše. To su te promjene koje hrvatskom narodu trebaju. Ako se oni budu usudili ići na te strukturalne promjene, onda će dobiti našu potporu, izjavio je Škoro.

Govoreći o zastupnicima koji su s Domovinskim pokretom ušli u Hrvatski sabor spomenuo je i Ružu Tomašić za koju je rekao da će ona odraditi mandat u EP-u do svibnja iduće godine, a  onda će ga prepustiti gospodinu Ilčiću.

Kampanja je završila, trebali bismo politički surađivati”

Kampanja je za izbore završila, rekao je i dodao da “bi trebali prestati silni napadi i pokušaji prikazivanja Domovinskog pokreta kao nečega što je totalno nepoželjno u političkom prostoru”.

– Trebali bi politički surađivati i raditi nadobrobit građana, a ne dalje voditi takvu kampanju jer neće razbiti Domovinski pokret, izjavio je.

Odgovarajući na pitanje  što će biti s  njegovom glazbenom karijerom, Škoro je rekao da zbog koronakrize kreativne industrije miruju već neko vrijeme. Kazao je da je građanima dužan dva koncerta u KD Vatroslav Lisinski, da je napisao jednu pjesmu, poželio ju je i otpjevati, ali je odustao jer u blizini nije bilo glazbenih instrumenata.

Izvor: dnevno.hr

Nastavi čitati

Politika

IZETBEGOVIĆ: “U ovoj zemlji ne bi trebalo da bude hrvatskih pošta, hrvatskih šuma, a kamoli UIO-a”

“A zašto su 42 zastupnika čekala da se dvojac dogovori? Nisu trebali da čekaju, trebali su to da riješe. Ali, nemojte da je kriv dvojac, jer je nešto riješio. Mi smo, ipak, na kraju nešto riješili”, odgovorio je.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Bakir Izetbegović i Dragan Čović

Nakon sastanka ambasadora Kvinte i EU s rukovodstvima oba doma Parlamenta BiH, sastanak je prokomentarisao dopredsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović, kao i druge aktuelne teme. On je kazao da strani ambasadori požuruju vlasti u vezi sa Mišljenjem Evropske komisije i 14 prioriteta koji su postavljeni pred BiH.

“Požuruju nas, naravno. Ono što ja očekujem kada je u pitanju 14 prioriteta jeste konačno aktivniji pristup Vijeća ministara, jer je Dom naroda na kraju tog proceduralnog puta. Očekujem da Vijeće ministara i Predstavnički dom ubrzanije rade, da se sustiže zastoj koji traje već skoro dvije godine”, kazao je.

Na pitanje kako komentariše nesmotrenu izjavu Nebojše Radmanovića koji je sinoć kazao da ne želi namjerno zakazati sjednicu, Izetbegović je odgovorio da treba pitati Radmanovića, ali da se, vjerovatno, radilo o nekoj šali.

Što se tiče izbora direktora OSA-e, Izetbegović smatra da je Osman Mehmedagić bio dobar direktor i da je OSA imala jako dobar rezultat u njegovom mandatu.

“Treba imati jak razlog da mijenjamo čovjeka. Očekujem da se stvar oko diplome raščisti i da on nastavi raditi dobar posao”, dodao je.

Liderima SDA, SNSD-a i HDZ-a se zamjera što su njihov dogovor čekali državni parlamentarci kako bi nastavili s radom i donošenjem odluka, jer se postavlja pitanje kakva je, onda, uloga Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

“A zašto su 42 zastupnika čekala da se dvojac dogovori? Nisu trebali da čekaju, trebali su to da riješe. Ali, nemojte da je kriv dvojac, jer je nešto riješio. Mi smo, ipak, na kraju nešto riješili”, odgovorio je.

Izetbegović je izjavu Dragana Čovića da je “Uprava za indirektno oporezivanje BiH hrvatska i da će takva ostati”, prokomentarisao sljedećim riječima:

“Mislim da je u nekoj emociji dao izjavu, možda nije dobro da ja komentiram kolege. Po meni je to nespretna izjava, jer u ovoj zemlji ne bi trebalo da bude hrvatskih pošta, hrvatskih šuma, a kamoli UIO-a. Ali, to vidite s gospodinom Čovićem”, poručio je.

Izvor: Slobodna Bosna

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno