Pulmolog Saša Srića u emisiji Novi dan N1 televizije otkrio je kako u Hrvatskoj imamo povoljniji trend što je tiče koronavirusa, ali to nije razlog da se opuštamo te da se mjere ne smijemo popuštati prenaglo. Kaže kako on i kolege ističu realnu situaciju, pa se dotaknuo člana znanstvenog savjeta Vlade, Gordana Lauca, koji je prošli tjedan pozvao DORH da goni sve one koji, po njegovom mišljenju, siju strah i paniku o koronavirusu.

“Ne plašimo stanovništvo. Pokušavamo ih držati budnima i ukazati na realnu situaciju”, poručio je pulmolog Srića. Navodi kako trebamo imati umjereni optimizam, ali i biti pripremni za sve situacije. Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo”, smatra Srića. Naglasio je kako su šanse da se mutirani soj uopće ne pojavi i kod nas su gotovo nemoguće.

O cijeloj situaciji na profilu društvene mreže ubrzo se osvrnuo i prozvani molekularni biolog Lauc. Dao je svoje mišljenje o tome koliko je stvarna prijetnja opasnog Britanskog soja virusa.

“Kaže dr. Srića ‘Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo’ U Hrvatskoj je sada oko 3.000 aktivnih slučajeva. Najnovija istraživanja pokazuju da je B.1.1.7 soj (tzv. UK soj) širi oko 35 posto brže. Pretpostavimo da će sljedećih tjedana prosječni R u Hrvatskoj biti oko 0,9 (sada je oko 0,8). To bi značilo da se novi soj širi s R oko 1,2. Novi soj u Hrvatskoj još nije dokazan, no pretpostavimo da možda već sada imamo čak 0,5 posto slučajeva s novim sojem, dakle oko 15 potvrđeno zaraženih ljudi. Serijski interval je oko 5 dana, to znači da moramo za idućih 10 tjedana – do proljeća, množiti s 1,2^10 što je oko 6,2. To znači da do proljeća možemo imati akitivnih stotinjak ljudi s novih sojem. Ili ako ih je sada čak 1%, tj. 30, onda možda čak i 200 ljudi može biti zaraženo s novim sojem”, objašnjava Lauc.

Dodao je da koliko tih potencijalnih 200 zaraženih ljudi do proljeća opravdava zabranu rada bilo kome, kako kaže, procijenite sami.

“Ne mogu razumjeti zašto neki pojedinci imaju potrebe plašiti ljude čak i u situaciji koja je evidentno jako dobra. Naravno da i dalje svi mi moramo biti oprezni i odgovorni i paziti da ne širimo epidemiju, te da razumne epidemiološke mjere trebaju ostati na snazi. Osobno smatram da bi razumne bile one mjere koje smo imali na jesen (oko 15.10) kada je broj slučajeva bio sličan današnjem”, kaže.

Napominje kako smo sad sigurno u neuporedivo boljoj situaciji no na jesen, jer je u međuvremenu na COVID-19 postalo otporno najmanje milijun, a vjerojatno i dosta više ljudi u Hrvatskoj.

“Tvrditi da nam unatoč toj nespornoj činjenici, koju bi bilo nerazumno ignorirati, ipak trebaju još strože mjere značilo bi zagovarati paušalne umjesto znanstveno utemeljene mjere“, ističe.

Još šest novih smrtnih slučajeva pridodano je u subotu ukupnom broju smrti koje se povezuju s primanjem cjepiva protiv koronavirusa. Također dobna skupina na koju bi cjepivo moglo djelovati na taj način snižena je s 80 na 75 godina.

Norveška je za sada cjepila jednom dozom oko 42.000 ljudi, a zemlja se usredotočila na one koji se smatraju najugroženijima ako se zaraze virusom, što uključuje starije osobe, javlja Tportal.

Do petka je cjepivo koje su proizveli Pfizer i BioNTech SE bilo jedino dostupno u Norveškoj, a ‘tako su svi smrtni slučajevi povezani s ovim cjepivom’, objavila je Norveška agencija za lijekove u pisanom odgovoru za Bloomberg u subotu.

No, postoji jedna stvar koja još uvijek zbunjuje. Jedna od najvećih tajni bolesti COVID-19 je to kako kod nekih ljudi bolest ima tako tešku kliničku sliku ili, nažalost smrtni ishod, dok drugi prođu samo s blažim simptomima, poput neugodnog, ali ne po život opasnog privremenog gubitka čula njuha.

Za sada postoji nekoliko tragova koje naučnici prate kako bi bolje shvatili ovo. Jedan dio odgovora na ovo pitanje jeste i količina virusa koju je neko udahnuo – svakako da veća količina virusa i više virusnih čestica mogu značiti i da više virusa dođe do ćelija gdje prave štetu. Zatim, teži ishodi su češći kod hroničnih bolesnika i starijih osoba. Međutim, dosta odgovora leži i u individualnim osobinama različitih ljudi, od molekularnih karakteristika imunološkog sistema te jako finih mehanizama regulacije gena.

Male regulatorne molekule RNK

Jedan trag su nedavno pružili naučnici iz neprofitnog naučnog istraživačkog centra u Arizoni Translational Genomics Research Institute (Tgen). Rezultati njihove studije, objavljeni u mSphere, žurnalu Američkog mikrobiološkog društva, opisuju ulogu jedne molekule zvane miR1307, u „paljenju“ i „gašenju“ određenih gena unutar virusa, koji bi mogli imati utjecaj na ozbiljnost infekcije. Ove molekule su zapravo male nekodirajuće molekule RNK (eng. micro RNAs ili miRNAs) koje mogu stupiti u interakciju s odgovarajućim dijelovima virusne RNK i tako djelovati na replikaciju virusa.

Naučnici su ove molekule identificirali upoređujući genetičke elemente SARS-Cov-2 sa sedam drugih ljudskih koronavirusa, od kojih neki samo uzrokuju obične prehlade. Uz to, ispitivali su i genom sojeva koronavirusa za koje je poznato da inficiraju određene životinje, uključujući i pangoline i šišmiše, a i dalje se smatra kako je neka od divljih životinja bila početni izvor virusa, sa koje je on preskočio na našu vrstu. Istraživali su koliko se SARS-CoV-2 razlikuje od drugih virusa iz grupe koronavirusa.

Molekula miR1307 može utjecati na brzinu replikacije virusa – a ako se virus brzo replicira, predstavlja i veći teret našem organizmu te izaziva veće oštećenje naših ćelija i jaču upalnu reakciju.

Brzina nastajanja antitijela

Kinetika nastanka antitijela također može imati utjecaja na ishod COVID-19 infekcije. U radu grupe naučnika s Univerziteta Yale, koji je postavljen na preprint serveru medRxiv i čeka stručne recenzije, pokazano je kako tajming nastanka zaštitnih antitijela također im utjecaja na tok infekcije. Prije smo mislili da je bitan samo nivo antitijela, ali ovaj rad pokazuje da je klinička slika nešto lakše kod pacijenata koji razviju antitijela na Sprike protein virusa SARS-CoV-2 u prvih 14 dana infekcija.

S druge strane, kod pacijenata koji su preminuli od COVID-19 zabilježen je robustan imuološki odgovor antitijelima koja neutraliziraju Spike protein i RBD protein, ali je taj odgovor kasnio. Podaci iz ovog rada govore kako nivo antitijela sam za sebe nije odlučujući faktor ishoda COVID-19 infekcije, ali da odgođena, usporna kinetika proizvodnje neutralizirajućih antitijela ima utjecaja na ishod.

Izvor: voanews.com