Kontaktirajte nas na:

Politika

Tko je prisilio Dodika da pristane na ANP

U Brisel iz Bosne i Hercegovine (BiH) ide Program reformi koji se suštinski, ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) koji se šalje Sjevernoatlantskom vojnom savezu (NATO). Rezultat je to kompromisa koje su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine napravili uz pomoć međunarodnih partnera, potvrdio je Radiju Slobodna Evropa izvor upućen u pregovore.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Godišnji nacionalni program, odnosno ANP, koji se šalje NATO-u, priprema svaka zemlja, koja želi postati članica i riječ je o sveobuhvatnom dokumentu koji se odnosi na postignuća i planirane reforme u više oblasti između ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih. U tom dokumentu takođe, svaka zemlja članica navodi u kojim oblastima i predviđenim reformama joj je potrebna pomoć, kako bi one bile ispunjene.

Ista poglavlja u oba dokumenta

Alija Kožljak, koji je od kraja 2013. do početka 2018. bio predstavnik BiH i šef vojnog dijela bosanskohercegovačke Misije pri NATO-u u Briselu, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da dokument koji će otići u NATO zadovoljava potrebe BiH da nastavi integracijski proces, odnosno da je dovoljan da se aktivira Akcijski plan za članstvo (MAP).

“Taj dokument i nije mogao pretrpiti neke značajne suštinske izmjene iz razloga što on ima svoju propisanu strukturu, i ta struktura je ispoštovana. Znači, sva ona poglavlja koja su predviđena Godišnjim nacionalnim programom su sigurno zastupljena u ovom dokumentu. Saznaćemo narednih dana da li je nešto dodato, neka želja, nekog od naših političkih lidera, međutim to neće puno značiti”, kaže Kožljak koji je danas profesor na Burch Univezitetu u Sarajevu.

“U svakom slučaju”, dodaje Kožljak, “taj dokument je živući i on će kroz cikluse sudjelovanja BiH u MAP-u svakako pretrpjeti promjene”.

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo kaže da je dokument koji će otići u NATO definisan uz pomoć zemalja partnera i zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza.

“Očigledno je da se u ovom sadržajnom smislu radi o dokumentu koji slijedi logiku dokumenta koji se zove Godišnji nacionalni plan. Obično se radi o dokumentu koji je podijeljen u pet poglavlja koja tretiraju, politička, ekonomska, pravna pitanja i tako dalje. I ovdje se u suštini radi o sadržaju, a ne o naslovu dokumenta. U ovom dokumentu, na kraju krajeva, propisujete tabelarno koje su to aktivnosti koje ćete u pojedinim oblastima poduzeti, ko su nosioci tih aktivnost, koji su rokovi i tako dalje”, kaže Turčalo za RSE.

“Mislim da je tu zapravo vrlo bitno”, konstatuje Turčalo, “da se nastavlja proces u smislu reformisanja i prilagođavanja zahtjevima koje traži i članstvo u NATO i na kraju krajeva članstvo u Evropskoj uniji, a očigledno da je sam naziv dokumenta bio rezultat nekog kompromisa”.

Proces od zahtjeva do odobrenja ANP-a

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 10. juna 2009. usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo, a zahtjev je službeno uručen 2. oktobra 2009. U aprilu naredne godine stigao je pozitivan odgovor sa samita NATO-a održanog u Talinu.

Početkom decembra prošle godine ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, nakon devet godina čekanja, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri da podnese prvi Godišnji nacionalni program (ANP).

ANP je već mjesecima kamen spoticanja za imenovanje vlasti na državnom nivou u BiH. Protiv slanja ovog dokumenta, bio je član Predsjedništva iz srpskog naroda Milorad Dodik. Druga dva člana kolektivnog šefa države, Šefik Džaferović i Željko Komšić, uslovljavala su imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, slanjem Godišnjeg akcionog plana u Brisel.

Sastanak sa ambasadorima, pa kompromis

Kompromis je postignut u utorak, kada je Predsjedništvo imenovalo Zorana Tegeltiju iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), za novog predsjedavajućeg Savjeta ministara. Čeka se potvrda Parlamentarne skupštine BiH, a dan nakon toga, kako je dogovoreno, u Brisel ide dokument nazvan Program reformi.

Sve je dogovoreno nakon sastanka članova Predsjedništva sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke, te šefom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Profesor na Fakultetu za bezbjednost u Banjaluci Duško Veinović smatra da što se tiče reformi koje BiH mora da uradi i sadržaja dokumenta koji ide u Brisel sve ostaje isto.

“Kao što se moglo vidjeti u određenim medijima da su iz NATO Saveza poručili da oni ne insistiraju na MAP-u, ali insistiraju na reformama. Same reforme i reformski program, to je u stvari MAP, to je trasiranje puta za pristupanje u NATO savez”, kaže on za Radio Slobodna Evropa.

Potpisi SNSD-a za NATO

Upravo su zvaničnici iz Republike Srpske, koji su tada bili na funkcijama na državnom nivou vlasti, još 2009. godine potpisali zvanični zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). To je uradio Nebojša Radmanović, član Dodikovog SNSD-a, koji je tada bio član Predsjedništva BiH.

Četiri godine ranije 2005. tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma BiH Nikola Špirić, također iz SNSD-a, potpisao Zakon o odbrani BiH, a izglasali ga u Parlamentu, među ostalim i zastupnici njegove stranke. Taj Zakon u članu 84. kaže da će Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a.

Krajem 2006. godine tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović potpisao je i Sporazum o pristupanju BiH NATO programu “Partnerstvo za mir”.

O ekonomskim benefitima ulaska u NATO Savez u BiH se rijetko govori, iako dokumenti koji se moraju poslati u Brisel, između ostalog, podrazumijevaju široke i značajne reforme i na političkom i na ekonomskom planu, naročito one koje se tiču korupcije, koja je označena kao jedan od najvećih problema bosanskohercegovačkog društva.

Izvor: SB

 

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Koržinek Obuljen: Plenković je ljut na Milanovića zbog “majke lekarke”

Predsjednik Milanović je predložio premijeru Plenkoviću sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Je li Milanović piroman prerušen u vatrogasca kako tvrdi premijer? Je li Plenković herojski zec kako tvrdi predsjednik?

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Je li premijer aludirao da je predsjednik ovisnik o kokainu kada je govorio o šmrkavcu? Kako zaustaviti govor mržnje? Kakvo je stanje sigurnosti u Hrvatskoj? Prijeti li nam nasilni ekstremizam? Koliko je ozbiljna radikalizacija društva?

– To je dio normalne komunikacije političkih dionika koji zastupaju različite stavove i to ne treba miješati sa temom zbog koje smo se okupili, a to je pitanje radikalizacije i govora mržnje, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Dodala je da je vladi velika odgovornost zbog zdravstvene i ekonomske situacije, i nemilog događaja koji se dogodio na Trgu svetog Marka, javlja HRT.

– Imamo ozbiljne probleme u društvu i ozbiljno im pristupamo, rekla je ministrica.

Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta Miroslava Škore rekao je kako je Domovinski pokret zadnji koji bi opravdavao događaj na Markovom trgu.

– Osuđujem taj čin, to se nije smjelo dogoditi, rekao je te naglasio da dio odgovornosti snose premijer i ministar Božinović.

– Nakon performansa Živog zida premijer je javno rekao da treba pojačati mjere sigurnosti i što je ministar Božinović napravio – apsolutno ništa. Kako je mladić mogao s kalašnjikovim doći do vlade da ga nitko nije vidio, upitao je, te mladima poručio da je njihovo oružje kemijska olovka i da izlaskom na izbore trebaju mijenjati političare, a ne oružje.

Domagoj Hajduković, saborski zastupnik SDP-a rekao je da se ne slaže da je predsjednik relativizirao.

– Tu vidim odgovornost premijera koji je licemjeran. Ne možete sijati mržnju i netrpeljivost i očekivati da ćete požnjeti ljubav i harmoniju. Gdje je bio premijer kad su plinske boce i šatori bili na ulicama? Ne možete imati dvostruka mjerila.

Dodao je da si premijer i predsjednik daju epitete koje on ne bi koristio u javnom prostoru, ali da za svađu i prepirku treba dvoje i da se ne može odgovornost stavljati samo na jednoga.

Mlinarić je rekao kako njega njihovo prepucavanje podsjeća na svađu djece u srednjoj školi, na pubertetlije koji pune javni prostor.

Obuljen je istaknula kako se Hrvatska, ako i cijeli svijet nalazi u teškoj situaciji koja zahtjeva odgovornost i bavljenje ozbiljnim problemima,i da ovo nije trenutak za prepucavanja.

– Moramo osuditi i pridonijeti da se suzbije bilo kakav govor mržnje, rekla je.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek napokon je otkrila zašto je  Plenković ljutit na Milanovića te zašto je optužio predsjednika države da potiče ekstremizam.  Riječ je  o  sastanku tadašnjeg premijera Milanovića sa skupinom branitelja kada je rekao da je Plenkoviću “majka lekarka”.

Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost sa Instituta za istraživanje hibridnih sukoba rekao je da odgovor na prijetnju ne može dati samo vijeće za nacionalnu sigurnost ni sigurnosni preventivno represivni sustav već  to mora dati društvo u cjelini.

– Postoji radikalizam koji vodi u nasilje, ekstremizam i terorizam. Kad se saznaju pravi motivi onda možemo reći je li riječ o terorizmu ili ekstremizmu. Ja bi rekao da je to čin politički motiviranog nasilja, a cilj je bio premijer i ministar Tomo Medved.

Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a rekao je da se slaže da se moram napraviti rest društva.

– Ne slažem s Hajdukovićem da je to u jednom smjeru. Meni nije jasan predsjednik Milanović. Dobivam dojam da želi postati lider oporbe, što je njegovo legitimno pravo, ali sada  nije vrijeme za to. Hrvatska je pred dvije krize – zdravstvenom i gospodarskom, a građanima nedostaje riječ perspektiva. Oni ne vide kako ćemo izaći iz problema i ja očekujem da se počnemo baviti problemima i izazovima koji su pred nama, rekao je.

Nastavi čitati

Politika

Američki veleposlanik poručio bh. građanima: Vi morate donijeti promijene

Vlada Sjedinjenih Država već dugo daje podršku građanima BiH u nastojanjima izgradnje bolje budućnosti. Mi smo i dalje istinski prijatelj posvećen da naša podrška bude plodonosna i fokusirana na rezultate – ali ostvarenje krajnjeg cilja ovisi od građana BiH, napisao je veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson na svom Blogu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Američki veleposlanik u BiH

“Krajnji cilj inozemne pomoći je prestajanje potrebe za istom. Jedva čekamo dan kada će BiH prijeći iz faze u kojoj joj je pomoć potrebna u fazu oslanjanja na vlastite snage. Prvog listopada, Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID) objavila je na svom otvorenom portalu Selfreliance.usaid.gov treće izdanje Mapa puta za ostvarenje samoodrživosti za razne zemlje. USAID definira samoodrživost kao sposobnost planiranja, financiranja i provedbe rješenja za probleme lokalnog razvoja, kao i opredjeljenost da se ta rješenja provedu učinkovito, inkluzivno i odgovorno. Jednostavno rečeno, samoodrživost znači da BiH sama rješava svoje probleme bez smjernica ili financijske pomoći međunarodne zajednice. Kada radimo procjenu situacije u raznim zemljama, promatramo i sposobnost djelovanja i opredjeljenost za isto. Mjere za BiH pokazuju da u njoj postoji visoka razina sposobnosti za upravljanje vlastitim razvojem. Institucije u kojima radi osoblje koje je adekvatno obučeno, postoje. Nažalost, podaci također pokazuju nizak stupanj opredjeljenosti. To nije iznenađenje za većinu građana koji tome svakodnevno svjedoče. Ali, pošto se SAD oslanjaju na podatke, istaknut ću nekoliko stvari koje smo utvrdili”, navodi Nelson u blogu.

Ističe kako se “opredjeljenost iskazuje na različite načine – upoznavanjem građana s informacijama, osnaživanjem ljudi sredstvima pomoću kojih mogu tražiti odgovornost od vlasti, te poticanjem građana na sudjelovanje u rješavanju problema od opće važnosti”.

“Nažalost, postoje pokazatelji da su svi ovi ključni prioriteti u padu u BiH od 2013. godine. Vlasti podržavaju demokraciju prihvaćanjem slobode izražavanja, slobode udruživanja, vladavinom prava, i slično. U ovim oblastima BiH takođe trpi. Dok se približavaju općinski izbori, možda je najveći razlog za zabrinutost to što istraživanja ukazuju na postojanje prijevara pri registraciji birača, sustavnih nepravilnosti, kupovine glasova, pa čak i izbornog nasilja. Ovi značajni napadi na sposobnost građana i osiguranje da njihove vlasti rade za njih, sprječavaju očajnički potrebne reforme s ciljem ograničavanja lidera u radu u osobnu korist. Bez veće opredjeljenosti vladinih dužnosnika za promjenom situacije, status quo, spirala pada će se nastaviti. Što je najhitnije, Vlada SAD će nastaviti vršiti pritisak na lidere kako bi djelovali snažno na reformi javnog sektora i razvoju ekonomije, naročito sada kada pandemija COVID-19 i dalje bjesni. Ovakvo djelovanje treba uključivati depolitizaciju državnih poduzeća. Državna poduzeća su neučinkovita, ona su politički bankomati uz pomoć kojih vladajuće elite održavaju svoju moć, potvrđuju kontrolu nad biračkim tijelom i bogate se resursima koja pripadaju vama, građanima BiH“, poručio je američki veleposlanik u BiH.

Istaknuo je da “bh. lideri mogu postići napredak kada to žele”.

“Promjena Izbornog zakona, kako bi se građanima Mostara vratilo osnovno demokratsko pravo glasanja i dugo odlagano usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina znaci su nade. Oni pokazuju što se može postići kada postoji opredjeljenje da se nešto uradi. Međutim, malo toga će se promijeniti ako vi, obični građani, ne uradite svoj dio posla – ako ne odbijete plaćati mito, ako ne ukažete na gubitke, korupciju, izborne nepravilnosti, ako ne progovorite glasno i jasno i, što je najvažnije, ako ne glasate da biste svoje lidere pozvali na odgovornost.  Bolje su vijesti podaci iz Mape puta za zemlju koji također ukazuju na visoku razinu sposobnosti građana i civilnog društva. Putovanje BiH ka samoodrživosti može biti puno kraće ako vi preuzmete odgovornost i  zahtijevate učinkovite lidere, transparentnost vlasti i odgovornost. S druge strane, ono što blokira ovo putovanje je neizlazak građana na izbore ili prodaja kontrole nad njihovom i budućnošću njihove djece tako što svoj glas prodaju za 100 KM, iznos koji ispari za nekoliko dana.

Mladi ljudi ove zemlje ne žele ostati zarobljeni u prošlosti. BiH u 2030. godini puno im je važnija i zanimljivija nego BiH u 1995. godini. Zajedno, građani imaju moć odrediti tu budućnost, osigurati da BiH zauzme svoje mjesto kao stabilna i naprednija članica euroatlantske zajednice. Uspjeh Bosne i Hercegovine ne ovisi od toga što će uraditi međunarodna zajednica. On će ovisiti – kako je govorio predsjednik Kennedy – od “onoga što vi možete uraditi za svoju zemlju”. Uspješna građanska supervizija će na kraju zauzeti mjesto međunarodne supervizije. Mi vjerujemo u vašu želju da dočekate, i potencijal građana da ostvare naprednu Bosnu i Hercegovinu. Ako ste voljni krenuti putem ka samoodrživosti, Vlada Sjedinjenih Država podržat će vas u tome”, obećanje je američkov veleposlanika u BiH Erica Nelsona žiteljima u BiH.

Nastavi čitati

Politika

NIKŠIĆ: Svi smo mi savremenici Alije Izetbegovića, žao mi je što prednost nije dao građanima

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nermin Nikšić o Aliji

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

S obzirom da se svi možemo nazvati savremenicima Alije Izetbegovića, teško je dati objektivan sud, kaže za Klix.ba predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

“Nesporna je činjenica da se radi o prvom predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Žao mi je da je, u periodu kada je mogao presudno utjecati, prednost dao zastupanju naroda umjesto građana. Kada gledam s ove vremenske distance, potpuno svjestan turbulentnog vremena i agresije kroz koju je prošla naša zemlja, ne mogu se oteti utisku da su bila dva lica, rekao bih dva pogleda Alije Izetbegovića na odnose u Bosni i Hercegovini”, kaže Nikšić.

Jedno je ono što je, potpuno ispravno, dodaje on, govorio o multietničkoj Bosni i Hercegovini, a drugo je ono što (ni)je bio spreman uraditi da tako bude. Zato je najbolje ostaviti da historija donese konačan sud o njegovom liku i djelu u vremenu koje je pred nama.“Želim vjerovati kako ni sam Izetbegović ne bi bio saglasan sa novovremenim kreiranjem kulta ličnosti, a pogotovo aktuelnog takmičenja u tome ko je veći poltron porodice Izetbegović.

U svakom slučaju je nesporno da ima svoj dio zasluga za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i zaustavljanje rata. Za Bosnu i Hercegovinu je bitno da bez ostrašćenosti i iracionalizma od lidera iz prošlosti preuzme najpozitivnije prakse koje možemo primijeniti kako bi život naših ljudi danas učinili boljim, a ne kako bismo ostali zarobljeni u raspravama o prošlosti”, zaključio je lider SDP-a. | TBT

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x