Federacija BiH je u kladionicama potrošila iznos koji BiH, istovremeno, traži od MMF-a kako bi se pokušala izboriti s ekonomskim posljedicama pandemije.

”Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, u 2020. priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet po osnovu uplata u iznosu od 1.359.355.454 KM.

Ukupni ostvareni promet u 2020. priređivača igara na sreću klađenjem je za 394.687.851 KM ili 22,50 posto manji u odnosu na ostvareni promet u 2019.” navodi se iz federalne Porezne uprave.

Psihologinja Jasmina Dizdarević kaže kako su i bogati i siromašni uvijek davali basnoslovne novce na nešto što im pričinjava zadovoljstvo.

Navodi kako, osim zbog strasti i želje za uzbuđenjem, činjenica da novac dovoljan za kilogram kruha ili mesa ljudi tijekom dana potroše u kladionici svjedoči i o njihovoj očajničkoj želji da preko noći dobiju bolji život.

”Kao psiholog vam mogu reći da nikada većeg nezadovoljstva nije bilo na svakom polju. Nikada nesretnijih, usamljenijih i depresivnijih ljudi, s tihim plačem bez suza, koji najviše boli. Nemate nikoga da vam ujutro ulije povjerenje. Kad izađete iz kuće, nemate dinara, nemate s kim da porazgovarate, bojite se korone, nezaposlenosti, politike, nemogućnosti putovanja, mogla bih da redam unedogled”, rekla je Dizdarević.

Izvor: Večernji.ba

“Naša analiza imunoloških i epidemioloških podataka o endemskim humanim koronavirusima (HCoV) pokazuje da imunitet koji blokira infekcije brzo opada, ali imunitet za smanjenje bolesti dugo traje”, pišu autori studije objavljene u časopisu “Science”.

Njihov model sugerira to da nakon dostizanja endemske faze i primarne izloženosti u djetinjstvu CoV-2 možda neće biti virulentniji od prehlade. Autori su se osvrnuli na historiju drugih poznatih koronavirusa, njih ukupno šest. Četiri od njih su prilično benigna, ali druga dva, SARS i MERS, daleko su opasnija, ali su, srećom, na vrijeme zauzdani.

Preostala četiri, međutim, često se mogu naći u današnjim populacijama. Upravo su ta četiri virusa autori proučavali da bi pronašli kako bi se Covid-19 mogao ponašati za nekoliko godina.

Istraživači su proučili kako su virusi utjecali na djecu mlađu od pet godina, čiji je imunološki sistem jači od prosjeka. Zaključili su da sve većim izlaganjem populacije virusu on može postati benigan poput obične prehlade, koja jedva pogađa djecu mlađu od pet godina.

Dobra je to vijest, ali valja spustiti loptu na zemlju i reći da je nemoguće stvarno predvidjeti kako će se razvijati virus i kako će reagirati imunitet. Nijedna trenutna dostupna vakcina ne nudi 100 posto siguran imunitet protiv Covida-19, a zasad nemamo ni podatke o tome koliko će dugo trajati učinci vakcinacije, piše “Interesting Engineering”.

To znači da će pandemija biti s nama još neko vrijeme. A dotad, upozoravaju stručnjaci, valja nam se i dalje pridržavati uobičajenih mjera: nošenja maski, održavanja razmaka, provjetravanja prostorija, higijene ruku…

Izvor: Tportal

Pulmolog Saša Srića u emisiji Novi dan N1 televizije otkrio je kako u Hrvatskoj imamo povoljniji trend što je tiče koronavirusa, ali to nije razlog da se opuštamo te da se mjere ne smijemo popuštati prenaglo. Kaže kako on i kolege ističu realnu situaciju, pa se dotaknuo člana znanstvenog savjeta Vlade, Gordana Lauca, koji je prošli tjedan pozvao DORH da goni sve one koji, po njegovom mišljenju, siju strah i paniku o koronavirusu.

“Ne plašimo stanovništvo. Pokušavamo ih držati budnima i ukazati na realnu situaciju”, poručio je pulmolog Srića. Navodi kako trebamo imati umjereni optimizam, ali i biti pripremni za sve situacije. Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo”, smatra Srića. Naglasio je kako su šanse da se mutirani soj uopće ne pojavi i kod nas su gotovo nemoguće.

O cijeloj situaciji na profilu društvene mreže ubrzo se osvrnuo i prozvani molekularni biolog Lauc. Dao je svoje mišljenje o tome koliko je stvarna prijetnja opasnog Britanskog soja virusa.

“Kaže dr. Srića ‘Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo’ U Hrvatskoj je sada oko 3.000 aktivnih slučajeva. Najnovija istraživanja pokazuju da je B.1.1.7 soj (tzv. UK soj) širi oko 35 posto brže. Pretpostavimo da će sljedećih tjedana prosječni R u Hrvatskoj biti oko 0,9 (sada je oko 0,8). To bi značilo da se novi soj širi s R oko 1,2. Novi soj u Hrvatskoj još nije dokazan, no pretpostavimo da možda već sada imamo čak 0,5 posto slučajeva s novim sojem, dakle oko 15 potvrđeno zaraženih ljudi. Serijski interval je oko 5 dana, to znači da moramo za idućih 10 tjedana – do proljeća, množiti s 1,2^10 što je oko 6,2. To znači da do proljeća možemo imati akitivnih stotinjak ljudi s novih sojem. Ili ako ih je sada čak 1%, tj. 30, onda možda čak i 200 ljudi može biti zaraženo s novim sojem”, objašnjava Lauc.

Dodao je da koliko tih potencijalnih 200 zaraženih ljudi do proljeća opravdava zabranu rada bilo kome, kako kaže, procijenite sami.

“Ne mogu razumjeti zašto neki pojedinci imaju potrebe plašiti ljude čak i u situaciji koja je evidentno jako dobra. Naravno da i dalje svi mi moramo biti oprezni i odgovorni i paziti da ne širimo epidemiju, te da razumne epidemiološke mjere trebaju ostati na snazi. Osobno smatram da bi razumne bile one mjere koje smo imali na jesen (oko 15.10) kada je broj slučajeva bio sličan današnjem”, kaže.

Napominje kako smo sad sigurno u neuporedivo boljoj situaciji no na jesen, jer je u međuvremenu na COVID-19 postalo otporno najmanje milijun, a vjerojatno i dosta više ljudi u Hrvatskoj.

“Tvrditi da nam unatoč toj nespornoj činjenici, koju bi bilo nerazumno ignorirati, ipak trebaju još strože mjere značilo bi zagovarati paušalne umjesto znanstveno utemeljene mjere“, ističe.