Kontaktirajte nas na:

Politika

THE WORLD BANK: “BiH će se suočiti sa dubokom recesijom…”

U osnovnom scenariju, recesija bi bila znatna, s rastom u regiji od tri posto, ali uz znatne razlike po državama na temelju ekonomske strukture i ranjivosti prije krize. Ako pretpostavimo da je epidemija COVID-19 u velikoj mjeri sadržana do sredine 2020. godine – što omogućava nastavak privredne aktivnosti jer se mjere za suzbijanje vriusa ukidaju, a poremećaju finansijskog tržišta i lanaca opskrbe olakšavaju – rast BDP-a za godinu bi opao 3,1 posto – stoji u izvještaju.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Svjetska banka

Prema predviđanjima Svjetske banke, ukoliko mjere suzbijanja širenja pandemije koronavirusa budu ukinute do kraja juna, Bosna i Hercegovina bi se ove godine mogla suočiti sa dubokom recesijom, uz pad BDP-a od više od tri posto.

Svjetska banka objavila je izvještaj o nedavnim ekonomskim kretanjima i ekonomskim politikama na Zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), koji se bavi ekonomskim učinkom i izgledima za ovu regiju.

U izvještaju se, između ostalog, navodi da će regija Zapadnog Balkana ući u recesiju 2020. godine, a njena veličina zavisi od trajanja koronavirusa u Evorpi.

– U osnovnom scenariju, recesija bi bila znatna, s rastom u regiji od tri posto, ali uz znatne razlike po državama na temelju ekonomske strukture i ranjivosti prije krize. Ako pretpostavimo da je epidemija COVID-19 u velikoj mjeri sadržana do sredine 2020. godine – što omogućava nastavak privredne aktivnosti jer se mjere za suzbijanje vriusa ukidaju, a poremećaju finansijskog tržišta i lanaca opskrbe olakšavaju – rast BDP-a za godinu bi opao 3,1 posto – stoji u izvještaju.

Prema procjenama, očekuje se porast nezaposlenosti, pad potrošnje, produbljenje deficita i značajno smanjenje ekonomskog rasta. Efekti će se, kako se navodi u izvještaju, osjetiti u gotovo svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji, dok će poremećaj u lancima opskrbe i manja potražnja od EU-a dovesti do pada, kako industrijske proizvodnje, tako i izvoza robe i usluga.

– Glavni rizik za Zapadni Balkan bila bi dugotrajna pandemija, kao i dublja recesija u Evropskoj uniji, što bi moglo otežati rješavanje nastale ekonomske krize. Brze, smjele i pažljivo osmišljene mjere ublažavanja mogu ograničiti socijalni i ekonomski utjecaj ove krize, ali one moraju uzeti u obzir uvjete u državi i nesigurnost u vezi s tim koliko će trajati kriza – navodi se u izvještaju.

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Admira Čavalića, ove prognoze su veoma realne, možda čak i potcijenjene.

– Obično Svjetska banka za BiH kada radi prognoze na početku godine daje neke optimistične prognoze, a na kraju godine idu malo pesimističnije varijante. Međunarodni monetarni fond već naglašava da ćemo imati pad BDP-a od pet posto, a procjena ukupne globalne ekonomije, svjetske ekonomije je da ćemo imati pad BDP od tri posto. Komparacije radi, 2008. i 2009. imali smo 0,1 posto na globalnom nivou, što znači da svijet zaista ulazi u jednu strašnu recesiju. Neki je porede sa velikom depresijom iz 1929. godine, a što se tiče konkretno BiH, realno je očekivati u tim nekim okvirima od tri pa čak i do maksimalnih 10 posto – istakao je Čavalić.

Objasnio je da to konkretno znači pad svih svjestkih parametara.

– Za nas je Evropska banka za obnovu i razvoj procijenila tri najvažnija rizika. Oni se uglavnom tiču domaćeg tržišta. Najveći problem kod nas, u kontekstu globalne recesija, ali i domaće, jeste povećan broj nezaposlenih osoba. To se već dešava, konkretno u Federaciji BiH, i vjerovatno će biti neka cifra od 30 do 100 hiljada nezaposlenih osoba, plus osobe koje će doći silom prilika iz inostranstva – fizički radnici, sezonski radnici u susjednim zemljama, Češkoj, Slovačkoj, Austriji i svim drugim zemljama u koje šaljemo prije svega fizičke radnike.

Naš sagovornik naglasio je kako to podrazumijeva pad doznaka iz inostranstva, što će trajati par godina, shodno globalnoj recesiji.

– Dakle, naša dijaspora će nam slati manje novca, što je bilo krucijalno u kontekstu našeg vanjskotrgovačkog deficita. To znači da ćemo vjerovatno manje uvoziti u BiH, a to nužno ne mora biti dobro ako govorimo o uvozu sa tržišta poslovne potrošnje. Dalje što će nam biti problem i što se navodi u procjenama jeste oporavak maloprodaje, odnosno uslužne djelatnosti. Vjerovatno ćemo svjedočiti zatvaranju obrtnika, mikro i malih kompanija, koje zaista nemaju potrebnu otpornost na krize i ovakve šokove – istakao je.

Čavalić je dodao kako je svaki dan bitan, jer normalizacija ekonomskog i društvenog života ili ako dođe do novog vala virusa u septembru, kako se prognozira, sve to utječe na ultimativnu prognozu koliko će naša ekonomija pasti i koliko će biti potrebno da se oporavi.

– Neke su prognoze da je to 2021, a moguće je da se čak prenese na 2022. godinu. Ukoliko dođe do drugog vala virusa, kako se očekuje, tu opet zavisi kako ćemo mi reagovati, da li ćemo blokirati ekonomiju ili ćemo do tada naučiti da zaštitimo radnike, poslodavce, privrednike, da deblokiramo ekonomiju i da ga prihvatimo, po uzoru naprimjer na Švedsku. Sad je bitno da se svi nivoi vlasti aktivno uključe. Ne smije nijedan nivo da se zanemari. Ovo je jedna sveobuhvatna vanserijska kriza i moramo reagovati – zaključio je Čavalić za Faktor.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

DRAGAN ČOVIĆ: Dok se ne promijeni Izborni zakon obavljamo samo operativne aktivnosti

Nakon sjednica predsjedništva HDZ-a i HNS-a u Mostaru medijima se obratio i njihov predsjednik Dragan Čović. On je govorio o predizbornoj kampanji koja je u toku, ali i drugim političkim aktuelnostima.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dragan Čović

Čović je kazao da će se nakon kampanje za lokalne izbore posvetiti isključivo Izbornom zakonu, “dok to ne promijenimo bit će samo operativne aktivnosti”, kazao je.

Govorio je o sastancima s drugim strankama, kako će se oni dešavati i u vrijeme kampanje, ali da za promjene izbornog zakonodavstva treba šira podrška političkih subjekata.

“Svakodnevno svjedočimo da nam ne funkcionišu izvršna i zakonodavna vlast, pravosuđe, da ovo nije zemlja u kojoj bi željeli živjeti.

Ništa se neće moći desiti dok ne sjednu svi politički predstavnici i ne dogovore ključne stvari kao i provedbu onih 14 tačaka iz zahtjeva EU te zemlja dobije kandidatski status”, izjavio je Čović.

Kazao je kako HDZ očekuje da će dobiti sve načelnike gdje su Hrvati većina, “bez obzira na ovo što radi CIK, što izlazi iz zakonodavstva”.

“Znali smo da će to raditi, kako je izabran i ko je izabran. Bez obzira na to vjerujem da ćemo imati više načelnika i općinskih vijećnika nego prije četiri godine”, izjavio je.

Problem je Covid i ko može biti zaražen, dodao je, ali uvjeti su svima isti.

“Želim dobre i korektne kampanje, a neka rezultat bude po urađenom u posljednje četiri godine”, zaključio je Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

Rodoljub Drašković: “Republika Srpska je dno dna Evrope, njom vlada autokratija”

Politički sistem u Republici Srpskoj je tako postavljen da vlada autokratija i volja jednog čovjeka, rekao je u emisiji “Puls” BN TV Rodoljub Drašković, predsjednik poslovnog sistema Swisslion.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Rodoljub Drašković

– Republika Srpska je dno dna Evrope zbog toga što je tako postavljen politički sistem, što vlada autokratija. Ko je Skupština Republike Srpske u liku jednog čovjeka, ko je Vlada Republike Srpske u liku jednog čovjeka – kaže Drašković.

Na pitanje voditelja: Ko je taj čovjek, Drašković je odgovorio:

– Pojma nemam, apstraktna ličnost…Ja se ne bavim ličnostima nego procesima.

Na insistiranje voditelja da kaže kako se osjeća, Drašković kaže:

– Baš se lagodno osjećam, baš se lagodno osjećam. Narod zna koje su to ličnosti, kako funkcionišu, gdje su…

Drašković je rekao da ne treba njega da pitaju o kriminalnim radnjama u Republici Srpskoj.

– Tu je govornica parlamenta Republike Srpske. Ako je istina 50 odsto od onog što se govori za tom govornicom, gdje su istražnih organi, da li funkcioniše zakonodavstvo u Republici Srpskoj? Zašto se ne pokreću sudski postupci?

Drašković je rekao da njegov povratak u Hercegovinu je prije svega put slučajnog prolaznika i želja tamošnjeg stanovništva da se pokrene propala privreda.

Objašnjavajući početke svog biznisa u Republici Srpskoj, on navodi da je podigao Industriju alata Trebinje, te da ništa ne duguje Republici Srpskoj.

– Odgovorno tvrdim da Poreskoj upravi Republike Srpske ne dugujem ništa. To dokazuju moji advokati. Tražim svoja zakonska prava za otpis potraživanja prije privatizacije, a tadašnji i sadašnji režim je isti koji se dogovarao sa mnom da će se to desiti- rekao je Drašković i dodao da IAT danas uspješno posluje, a da je on investirao u tu fabriku 37 miliona maraka.

 

Nastavi čitati

Politika

Dno dna dva HDZ-a: U koaliciji sa četnicima

SNSD, Demos, Ujedinjena Srpska, SRS “Vojislav Šešelj”, HDZ BiH i HDZ 1990, potpisali su koalicijski sporazum u Pelagićevu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Šešelj pali hrvatski zastavu

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik čestitao je koaliciji šest stranaka u Pelagićevu na okupljanju oko kandidata SNSD-a za načelnika Slavka Tešića i najavio da će ta suradnja dovesti do realizacije novih projekata za stabilnost i razvoj općine.

“Surađivat ćemo i pokazati da imamo zajednički cilj, očuvati mir, stabilnost i dobre odnose među ljudima”, rekao je Dodik na svečanosti u tamošnjem Domu kulture. Istaknuo je, prenose Nezavisne novine, kako se zajedničkim radom uvijek postiže više.

“Vjerujem da zajednički možemo mnogo postići, uz energiju mladog načelnika, jer bez spoja općinskih i republičkih institucija i dobre suradnje teško je raditi velike projekte”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x