Kontaktirajte nas na:

Preporuka

ŠVEDSKI EPIDEMIOLOG TVRDI: Europa griješi, uvedene mjere su pokazivanje moći političara

‘Objasnili smo ljudima kakva je to bolest, kako se trebaju zaštititi, i oni to poštuju. Ljudi nisu glupi, ni u Švedskoj, a ni u Hrvatskoj. Ako im kažete što je dobro za njih, ako im to objasnite, oni će vas poslušati. Mislim da države još nisu ni svjesne što ih čeka, u pogledu budućnosti društva, države, gospodarstva, biznisa… Mnogi toga još nisu svjesni. Mračne snage izlaze iz tla diljem Europe. A to je, smatram, doista opasna posljedica ove pandemije’, upozorava švedski epidemiolog prof. dr. Johan Giesecke.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Johan Giesecke

Švedski model borbe protiv pandemije koronavirusa drukčiji je od svih u Europi i svijetu, država je izbjegla potpunu karantenu, a broj zaraženih trenutačno stagnira. Novi list  je razgovarao s jednim od glavnih stručnih savjetnika švedske Vlade te ujedno i jednim od najistaknutijih europskih epidemiologa, prof. dr. Johanom Gieseckeom. Privukao je pažnju javnosti tvrdnjom da je COVID-19 blaga bolest slična gripi, te da će stopa smrtnosti na kraju iznositi oko 0,1 posto, a rezultati biti slični za sve zemlje.

Dok su ga, kako kaže prije mjesec dana novinari iz drugih država s kojima je razgovarao proglašavali ludim, optuživali da švedski pristup ubija starije, zadnjih desetak dana sve ga više zovu zato što ih zanima švedski model. “Imamo nekoliko karantena, život ne funkcionira posve normalno, ali to nije stvar vladine naredbe. Objasnili smo ljudima kakva je to bolest, kako se trebaju zaštititi, i oni to poštuju. Ljudi nisu glupi, ni u Švedskoj, a ni u Hrvatskoj. Ako im kažete što je dobro za njih, ako im to objasnite, oni će vas poslušati”, kaže Johan Giesecke.

Većina restorana u Stockholmu je zatvorena, ali ne zato što je vlada tako rekla, nego su vlasnici sami odlučili zatvoriti svoje objekte jer nemaju gostiju. “Ljudi su u svojim kućama. Ako odete u centar Stockholma u subotu navečer oko devet sati, nećete sresti mnogo ljudi jer su oni većinom kod kuće, ne idu bakama i djedovima s malom djecom… Ako im objasnite što nije dobro činiti, oni će to razumjeti. Ne trebate policiju na ulicama. Ne trebate zakone, niti stroge mjere. Ljudi nisu glupi”, ponavlja Giesecke.

Otvoreni vrtići i osnovne škole

U Švedskoj je na snazi “mini-lockdown” koji nije naložila vlada, nego je to posljedica epidemioloških preporuka poput socijalne distance i pojačane higijene koje ljudi dosljedno poštuju. Nisu zatvoreni dječji vrtići i osnovne škole, kako bi gospodarstvo i javne službe mogli funkcionirati.

Gimnazije i fakulteti su zatvoreni, a učenici i studenti slušaju online nastavu. “Zatvorili smo gimnazije i fakultete jer su polaznici dovoljno stari da razumiju što mogu, a što ne. S mlađom djecom je puno teže. I još jedna stvar: djeca u dobi do 10 godina trebaju nekog da ih čuva. Ako sve zatvorite, tko će ih čuvati? Najvjerojatnije majka. No ako ona radi u bolnici, izgubit ćete tako pola zdravstvenog osoblja”, kaže Giesecke.

Prema njegovu mišljenju, švedski recept je primjenjiv svuda i disciplinirano ponašanje Šveđana nema puno veze s kulturološkim specifičnostima te zemlje. Isti bi rezultati, uvjeren je, bili i u Hrvatskoj, Engleskoj, Španjolskoj, da su te države primijenile isti model. To što bi negdje možda u prosjeku bilo nešto više svojeglavih, po njemu nije razlog za neuspjeh, piše Novi list. “Dok većina radi ono što ste preporučili, dobro je. To ne mora biti 100 posto ljudi, 90 posto bit će dovoljno”, kaže.

Predimenizioniran strah od koronavirusa

Giesecke smatra da je strah od koronavirusa predimenzioniran. Činjenica je, kaže, da virus ubija mnoge, ali stvar je u tome da će se jako malo ljudi tako teško razboljeti. Većina će razviti blage simptome bolesti, ili ih uopće neće imati.

“Puno je više ljudi u Europi zaraženo koronavirusom nego što znamo. Moja je procjena da je u Švedskoj bilo zaraženo oko 500.000 ljudi, što je oko pet posto stanovništva. Serološki testovi u Švedskoj se još nisu provodili među stanovništvom. Sad se polako kreće u to testiranje koje pokazuje koliko je virus doista zahvatio stanovništvo jer se, kao i u Hrvatskoj, čekalo da se serološkim testovima podigne kvaliteta. Ona još nije na visokoj razini”, smatra švedski epidemiolog.

Na pitanje kako se u Švedskoj nose s brojkom od više od 2000 smrti od COVIDA-19, te nisu li uz potpunu karantenu mogli spasiti na stotine života, odgovara: “Možda. Ali u Švedskoj imamo manje smrti nego što ima Velika Britanija, Španjolska, Belgija, a te države imaju snažne karantene”, podsjeća Giesecke.

Imunitet krda prije drugog vala

Drugi val epidemije u Švedskoj uopće ne očekuju. “Očekujemo da ćemo do jeseni imati imunitet velikog dijela stanovništva i nećemo više imati rast broja oboljelih. Preko ljeta očekujemo da ćemo imati prisutnost virusa, ali ujesen nećemo imati drugi val. Do rujna ćemo imati kolektivni imunitet”, uvjeren je.

“Demokratska smo zemlja. Ljudi imaju pravo na svoje mišljenje. Smatram da radimo dobru stvar, ne slažemo se svi oko toga, ali to je normalno”, komentira Giesecke koji kaže kako većina njegovih kolega dijeli njegovo mišljenje, i to izvan granica Švedske.

S tvrdnjom da je švedski model neosjetljiv i neetički, jer se na neki način žrtvuje najosjetljiviji dio populacije, Giesecke se uopće ne slaže. “Ljudi će umrijeti i u drugim zemljama. Veliki je problem, međutim, što se nijedna zemlja nije dobro pripremila da zaštiti starije, svuda je infekcija prodrla u domove za starije”, dodaje.

Pokazivanje moći političara

Na pitanje kako se dogodilo da je samo jedna država u Europi odabrala drukčiji put koji se, barem kako sada stvari stoje, pokazao relativno uspješnim, kaže da je razlog tome jer su političari odlučili pokazati snagu, odlučnost i sposobnost za borbu. Kao najbolji primjer tome navodi Aziju, gdje su na ulice izašli čak i tenkovi da bi prskali tlo klorom.

Sprejati ulice klorom? Virus umire na ulici za dvije sekunde. Ako kihnete i on padne na tlo, za minutu ga više nema. Dakle, to je potpuno beskorisno, služi jedino pokazivanju snage. Vlasti su tamo htjele pokazati narodu da rade nešto, pokazati svoju snagu. Poruka je bila – mi smo vlast, pobrinut ćemo se za vas”, kaže.

Hrvatski stručnjaci su pogriješili?

Kao i u Švedskoj, u Hrvatskoj je vlast poslušala stručnjake. No, njihov je stručni stav drukčiji i podržava karantenu kao jednu od mjera borbe protiv koronavirusa. “Mislim da vam vaši stručnjaci daju pogrešan savjet”, komentira Giesecke. Europa je, tvrdi, napravila pogrešku, i platit će cijenu za to. “Možda nešto naučimo za sljedeći put, jer pandemija će biti još”, dodaje.

Mislim da države još nisu ni svjesne što ih čeka, u pogledu budućnosti društva, države, gospodarstva, biznisa… Mnogi toga još nisu svjesni. Ono čega se najviše bojim je da će antidemokratske snage nabujati u mnogim zemljama. Orban je danas doživotni diktator u vašem susjedstvu, a to bi se moglo dogoditi i u drugim zemljama. Mračne snage izlaze iz tla diljem Europe. A to je, smatram, doista opasna posljedica ove pandemije”, upozorava švedski epidemiolog.

Ne preporučuje karantenu za drugi val

Upitan što bi preporučio za drugi val epidemije, koji se očekuje najesen ili na zimu, Giesecke kaže da nam ne bi nikako preporučio ponovnu karantenu. “Pobrinite se da zaštitite starije i bolesne, to je važno. A mlade ne treba štititi, neka izlaze, neka uživaju. Njih ne treba štititi, pustite neka se bolest širi”, kaže.

Dobit ćete svoju smrtnost kad prekinete karantene i krenete s otvaranjem. Ljudi koji bi umrli sada, umrijet će kad ih prekinete. Ako se virus vrati najesen, ne znam hoćete li to uspjeti prevenirati. Vjerujem da će ova epidemija biti gotova do Božića, a za nove lijekove i cjepiva protiv koronavirusa trebat će jedno dulje vrijeme. Cjepiva će na kraju biti uzaludna”, odgovara na pitanje Novog lista što bi bilo da nismo uveli karantene ako je u protekla dva mjeseca bilo 200.000 smrtnih slučajeva u Europi.

Izvor: Novi list

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Aktualna politička bagra želi izazvati “koronizaciju” kako bi uz što manje izlaznosti ostvarila pobjedu!

U Bosni i Hercegovini u petak je i službeno započela predizborna kampanje za sve lokalne sredine osim za Grad Mostar, u kojem će se izbori održati naknadno, odnosno 20.12. 2020. godine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

politička bagra

Početak izborne utrke obilježava niz problema od kojih su mnogi već bezbroj puta već viđeni, a u međuvremenu su se pjavili i novi koji čak prijete da ugroze čitav izborni proces, a možda čak u najtežoj situaciju pod silom prilika prouzroče njihovo odgađanje.

Iako to nitko javno neće reći potpuno je jasno da su susjedne zemlje poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, za razliku od BiH, napravile pravi potez kada su svoje izbore održali ranije od predviđenog roka. Odnosno, smjestili su ih u ‘ljetnje’ vremenske prilike i tako smanjili rizik da epidemija koronavirusa dramatično pohara stanovništvo.

Doktori – političari bez jasnog stava o izborima u ‘koroni’

Za razliku od njih, BiH je, zbog političkih razloga, učinila upravo suprotno – pomakla ih u duboku jesen, a kada je riječ o Mostaru faktički čak u zimu. Sama ta činjenica dovoljno govori koliko je vladajućim političkim elitama stalo do mišljenja struke i realne brige za stanovništvo.

Tako, primjerice, ovih dana imamo apsurdne i kontradiktorne izjave i intervjue pojedinih doktora koji su predstavljeni kandidatima za gradonačelnike Mostara (iako se ta funkcija ne bira na izborima) koji između ostalog pozivaju na oprez, smanjivanje distance i kontakata, zalažu se za različite zabrane, okrivljuju građane za širenje virusa zbog nepoštivanja mjera, a da se s druge strane uopće ne očituju o opasnostima koje će donijeti izborni dan 20.12., nego bez obzira na to, već sada pozivaju svoje glasače da izađu na izbore kako bi baš njima dali glas.

Još jedan dokaz da su stranački interesi, čak kada se politikom bave doktori, ipak ispred zdravlja građana.

No, iako to nitko javno neće reći, s obzirom na svakodnevni rast broja zaraženih i sudeći po onome što se događa u okolnim zemljama nije nemoguć ni scenarij da se izbori ipak ne održe, odnosno da silom prilika u zadnji tren budu još jednom odgođeni.

Ukoliko se to ne dogodi, prijeti opasnost da malim odazivom zbog epidemioloških razloga, legitimitet izbora bude ugrožen. Oni bi bili u tom slučaju potpuno zakoniti, ali bi legitimitet izabranih vijećnika, načelnika i gradonačelnika u budućnosti sigurno bio jako poljuljan i duboko preispitivan.

(Pred)izborne manipulacije

Osim, epidemioloških razloga, niz je drugih problema koji ugrožavaju legalnost izbora a vezani su uglavnom za već naširoko opisivane pokušaje raznih izbornih manipulacija. Lažno prijavljivanje glasača za izbore, ‘trgovanje’ biračkim odborima, podmićivanje, ‘kupovina’ glasova proračunskim sredstvima, stotine dokazanih primjera zloupotrebe javnog novca u svrhu promocije političkih kandidata čak i prije formalnog početka izborne kampanje dovode već sada u sumnju regularnost izbora. Kao i svaki put dosada evidentno je da će neki iskoristiti svaku mogućnost, čak i one nezakonite kako bi dobili koji glas više.

No, unatoč svemu, izbori koji slijede jako su bitni jer rezultati u pojedinim sredinama, pogotovo većim gradovima mogli bi promijeniti i širu političku sliku, pa čak dovesti i do promjene vlasti u županijama, a možda i u Federaciji BiH. Već uoči izbora, potpuno je jasno da se na političkoj sceni BiH događa novo preslagivanje karata pa će ishodi izbora, pogotovo u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Zenici, Tuzli, a možda i u manjim sredinama poput Livna, Tomislavgrada, Jablanice debelo utjecati na formiranje novih parlamentarnih većina u raznim županijama, a možda i na višim razinama.

Ujedno, ovi izbori, iako lokalnog karaktera, utvrdit će startne pozicije glavnih političkih subjekata kada su u pitanju Opći izbori 2022. godine, te će biti svojevrsni test za trenutnu vladajuću koaliciju koja funkcionira samo u momentima kada im to treba. Zbog toga, potrebno je da se svi relevantni faktori, kako domaće institucije tako i međunarodna zajednica pobrinu da nakon održanih izbora bude što manje ‘repova’ i sumnji u regularnost predstojećih lokalnih izbora.

Kako će izgledati kampanja?

U cijeloj situaciji, za očekivati je da će se političke stranke u vođenju ove kampanje susresti sa nizom izazova s kojima se do sada nisu susretale. Zbog opasnosti povezane sa epidemijom koronavirusa, pitanje je na koji način će se voditi stranačke kampanje, jer od nekih tradicionalnih metoda, poput velikih stranačkih skupova, morat će se odstupiti.

Zbog toga, za očekivati je tešku, prljavu i bespoštednu bitku putem medija na ‘nacionalnim’ temama, a koju su već odavno na sebe preuzeli lideri nacionalnih stranaka, dok će se s druge strane veliki dio kampanje preseliti na društvene mreže jer će to biti najsigurniji način komunikacije s biračima.

Ako ništa drugo, ako se ovi izbori održe i završe, možda će nakon svega najveći dobitak izbora biti svjesnost da je u Bosni i Hercegovini potrebno uvesti i mogućnost elektronskog glasovanja koje bi barem dijelom smanjilo mogućnost izbornih manipulacija i osiguralo veći odaziv građana na izbore. Nažalost, ako se to dogodi – bit će to zasluga ‘korone’ a ne vizije vladajućih političara.

Izvor: Dnevni.ba

Nastavi čitati

Preporuka

Hrvati pred novom seobom u Njemačku

Analiza digitalnih tragova pokazuje kako se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao koji na njemačkom jeziku glasi „Bewerbung“ pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

autobus za Njemačku

To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku, a iz podataka se također može iščitati kako se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u tim dvjema zemljama. Osobito se u iduće dvije godine očekuje ubrzano iseljavanje u Austriju.

Pretraživanje posla u toj zemlji najviše raste u sjevernim hrvatskim županijama poput Međimurske, Varaždinske i Karlovačke, standardno i u Slavoniji, ali pojavljuje se i Split odnosno Splitsko-dalmatinska županija i to vjerojatno zbog izgubljenih radnih mjesta u turizmu zbog Covida 19 u proteklih godinu dana.

To su neki od preliminarnih rezultata iz najnovije inovativne studije „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“ koju je autor doc. dr. sc. Tado Jurić s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu predstavio u četvrtak na HKS-u suradnji sa Zakladom Konrada Adenauera u Zagrebu.

Digitalna demografija grana je znanosti u nastajanju, a studija je u osnovnim rezultatima pokazala kako su digitalni alati poput Facebooka, Google Trendsa, Instagrama i Linkedina validni instrumenti praćenja migracija, kaže profesor Jurić.

– U studiji koju predstavljamo razvijamo model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristimo analitičke alate, prije svega Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je ponajprije predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija kao i generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika – navodi Tado Jurić, ističući kako ovakvi alati omogućuju da prvi put možemo predvidjeti migracije, a ne samo ustanoviti da su se one dogodile.

Nakon što je Njemačka 2015. godine ukinula restrikcije, iz Hrvatske se u tu zemlju iseljava oko 50 tisuća Hrvata godišnje, dok ih je još 2010. bilo oko pet tisuća godišnje. Osobe iz Hrvatske koje pretražuju pojmove iz kategorije „posao u Njemačkoj“ najvjerojatnije su zaposlene, jer je vrijeme pretraživanja obično prije 6.30 ujutro i iza 15 sati popodne, a ne u periodu radnog dana.

Nova studija pokazala je također, a tu se podudaraju službeni podaci i oni dobiveni putem FB-a, kako je dobna struktura novih hrvatskih iseljenika od 22 do 40 godina. I ostali alati poput Linkedina otkrivaju kako se iseljavaju visokoobrazovani mladi ljudi iz STEM područja, ekonomisti i liječnici.

– Ukupan broj aktivnih korisnika Facebooka na hrvatskom jeziku samo u njemačkom gradu Muenchenu, prema procjeni FB-a, u 2019.-oj godini iznosio je između 60 i 70 tisuća, a u 2020. između 70 i 80 tisuća, što znači da je njihov broj samo u godinu dana skočio za deset tisuća – ističe profesor Jurić.

U prilog tome da se u Hrvatsku ne namjeravaju vratiti te da je njihova želja integrirati se što prije u njemačko društvo govori nekoliko podataka: jedan od najčešće pretraživanih pojmova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je „odjava hrvatskog državljanstva“ kao i pojmovi vezani za učenje njemačkog jezika. Pojam koji se traži je i “misa na hrvatskom”.

– Osobno, najzanimljiviji mi je dio studije koji pokazuje što hrvatski iseljenici najviše, a što nikako ne pretražuju. Tako su među najtraženijim pojmovima još i Severina, Thompson, Oliver Dragojević, ali i „razvod braka“. To je indicija da dolazi do većeg broja razvoda brakova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj ali i da će taj trend rasti – ocjenjuje profesor Jurić.

Međutim, indikativno je također da pojmovi koje naši iseljenici uopće ne pretražuju jesu „investiranje u Hrvatsku“, “povratak u Hrvatsku”, imena velikana poput Stjepana Radića, Krleže, Tina Ujevića, kao ni bilo što drugo vezano za hrvatsku kulturu.

Kao zanimljivost dodajmo i to da Nijemci o Hrvatima (na njemačkom jeziku) najčešće pretražuju pitanja poput onoga jesu li Hrvati muslimanske vjeroispovijesti i uzimaju li socijalnu pomoć.

– Uzimaju najmanje od svih etničkih skupina što je još jedan pokazatelj kako će se vrlo brzo integrirati u njemačko društvo – zaključuje profesor Jurić.

Opada interes i za posao u Švedskoj

– Nova studija pokazala je kako će trend iseljavanja u Irsku znatno oslabiti, jer će novi iseljenici birati lokacije bliže domovini – ističe doc. dr. sc. Tado Jurić, navodeći kako opada interes i za posao u Švedskoj.

Zanimanje za Irsku još donekle postoji u Slavoniji čiji su stanovnici i dalje općenito najviše zainteresirani za iseljavanje. Kao jednu od zanimljivosti vezanih za tu regiju, studija je pokazala da je u Slavoniji od 2013. godine potrošnja vode u svim općinama pala između pet do 20 posto što ukazuje na depopulaciju.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Nastavi čitati

Preporuka

HRVATSKI ANALITIČAR POTOPIO ČOVIĆA: “Odlaskom na noge Vučiću, Čović je opalio šamar Plenkoviću. To neće proći bez posljedica posljedica”

“Mislim da Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći”, rekao je u razgovoru za Vijesti.ba zagrebački politički analitičar Davor Gjenero, istakavši kako je ostao zaprepašten odlaskom lidera SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića u Beograd i njihovim sastankom s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Naime, privevši ga na razgovor s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je Draganu Čoviću uputio jasnu poruku: “Hrvati moraju rješavati svoje probleme u Sarajevu, koje je i njihov glavni grad, i to u dogovoru i uz kompromise s Bošnjacima”, a ne petljanjem sa lokalnom balkanskom ruskom agenturom koja izaziva nestabilnost u BiH i koja radi na njenom rastakanju – govori Gjenero.

Prema njegovim riječima, Čović je na ovaj način izravno opalio šamar premijeru Plenkoviću, ali to neće ostati bez posljedica.

– Nažalost, službena reakcija Zagreba bit će “gromoglasno ignoriranje”, dakle neće biti verbalne osude neprihvatljivih poteza Dragana Čovića, ali prvi puta kad on osobno bude trebao pomoć Vlade RH, ona će izostati – mišljenja je naš sagovornik.

Nakon Čovićeve “beogradske avanture” s Aleksandrom Vučićem, nastavlja Gjenero, jasno je da “ona opasna Dodikova izjava o tome kako će, i to bez oružanih sukoba, entitet pod njegovom okupacijom izaći iz BiH, a kako će ga pritom pratiti i Hrvati, nije bila izrečena bez Čovićeva znanja”.

– Objašnjenje o tome da su s Aleksandrom Vučićem, pazite – Vučićem koji je svoju državu doveo u blokadu pristupnog dijaloga i koji je ove godine dobio najgore izvješće Europske komisije o napretku njegove zemlje u pristupanju EU ikada, koji već nekoliko semestara nije otvorio niti jedno pristupno poglavlje, išli razgovarati o EU integraciji BiH, naprosto je groteskno – ocjenjuje Gjenero.

Ipak, kako navodi, možda se govorilo o nekoj drugoj integraciji, na primjer onoj euroazijskoj, čiji je okvir “Русский мир”, što je samo širi okvir “Srpskog sveta” ili Vučićevog Schengena, zone u kojoj bi on htio uspostaviti dominaciju Srbije.

– Malo je vjerojatno da njegovo biračko tijelo odobrava ovakvu politiku Čovića, koji se sam proglasio “liderom europeizacije” u BiH – poručuje Gjenero.

Potom se kratko osvrnuo i na negodovanje Izetbegovića što nije pozvan na sastanak u Beograd.

– Mislim da gospodin Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći, jer mu je radijus kretanja vrlo ograničen – naglašava Gjenero.

Napominje da predsjednik HDZ-a BiH ugrožava hrvatsko-bošnjačke odnose, a konsolidacija tih odnosa ključ je stabilizacije Federacije, te stvara pretpostavku za drukčiji razgovor s manjim entitetom o uvjetima očuvanja suvereniteta, jedinstva i nedodirljivosti BiH.

– Nadam se da će Zagreb naći načina da službenom Sarajevu pošalje poruku kako Čović ne uživa niti potporu za svoje poteze, niti naklonost hrvatske oficijelne vanjske politike – ističe Gjenero.

O susretu Dodik-Čović-Vučić oglasio se i član Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić, koji je rekao da se u stvari iza tog sastanka kriju motivi koji ugrožavaju evropske perspektive BiH.

– Nemoguće je ne složiti se s gospodinom Komšićem. U Beogradu se o europskoj perspektivi ne razgovara, jer Beograd nije faktor na putu BiH prema članstvu u EU. Kao što je trenutni hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao neke druge, a ne europske ili prema Hrvatima u BiH zaštitničke političke interese, kad je pozivao Dodika u svoje odaje, tako niti Čovića europejstvo ne vodi pod noge Vučiću. Vjerojatno se doista radi o prizemnim ekonomskim interesima, zbog kojih se ugrožava pozicija Hrvata u BiH i njihov odnos s Bošnjacima – zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x