Kontaktirajte nas na:

Politika

SVE JE SADA JASNO: Evo zašto se “Program reformi” krije od javnosti

Politički analitičar Denis Čarkadžić komentirao je za Vijesti.ba dogovor koji su članovi Predsjedništva postigli oko slanja Programa reformi u sjedište NATO-a u Brisel. “Gdje se god dokument sada nalazio, i pored pragmatičnih razloga u cilju zaštite postignutog dogovora koje sam pomenuo, moje je mišljenje da je zvanična stranica Predsjedništva BiH jedino mjesto na kojem on treba da se već sada nalazi, na šta obavezuje i Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH“, smatra Čarkadžić.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

„Mislim da je primarni razlog zbog kojeg su se akteri koji su bili uključeni u, kako izradu, tako i u usvajanje dokumenta pod nazivom “Program reformi Bosne i Hercegovine” odlučili da on do imenovanja Vijeća ministara BiH ostane skriven od očiju javnosti u prvom redu bojazan da neki od aktera njegovog usvajanja ne bi izdržali sud te iste javnosti, te se na kraju pod njenim pritiskom i povukli iz samog dogovora“, kazao je Čarkadžić komentirajući tajnovitost dokumenta.

On dodaje da, ako se podsjetimo na interpretacije samog dokumenta od strane članova Predsjedništva BiH, ali i poziv gospodina Komšića Miloradu Dodiku da objavi dokument, teško se oteti utisku da je upravo Dodik taj koji bi, obzirom na svoje stavove u vezi NATO integracija BiH koje je iznosio u posljenjih par godina, imao najviše problema da pred javnosti i opozicijom u RS-u, a moguće i pred nekim stranim faktorima odbrani sadržaj i sam kontekst dokumenta.

„Jer, uzevši u obzir činjenicu da je BiH u MAP-u, “Program reformi BiH”, kakve god to reforme i u kolikom god obimu bile, one moraju biti takve prirode koja zahtijeva ugovorni odnos BiH sa NATO-m, a to je upravo MAP“, kaže naš sagovornik.

S tim u vezi, prema njegovom mišljenju, posljednju riječ će dati NATO, kada i ako Program reformi BiH stigne u njegovo sjedište u Brisel.

Čarkadžić smatra da, pored ovoga, iako je procedura imenovanja Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH u toku, složeni odnosi i različiti interesi stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH, ali i moguće nezadovoljstvo Ruske Federacije samim sadržajem Programa reformi BiH ostavljaju prostor za mogućnost da od svega dogovorenog na kraju ne bude ništa, ili da se implementacija čitavog dogovora prolongira, što bi također mogli biti mogući razlozi skrivanja sadržaja usvojenog dokumenta.

“Sa druge strane, “Program reformi Bosne i Hercegovine” nije više dokument u formi izrade, nacrta ili neke vrste non paper-a, već je zvanično usvojeni dokument od strane najvišeg organa izvršne vlasti u BiH-Predsjedništva BiH te tako, po mom mišljenju, već ima pravnu snagu bez obzira na dogovor da će se dokument u NATO uputiti nakon imenovanja novog Vijeća ministara BiH“, kaže Čarkadžić.

On dodaje da bi dokument po Zakonu o slobodi pristupu informacijama trebao biti javan.

„Gdje se god dokument sada nalazio, i pored pragmatičnih razloga u cilju zaštite postignutog dogovora koje sam pomenuo, moje je mišljenje da je zvanična stranica Predsjedništva BiH jedino mjesto na kojem on treba da se već sada nalazi, na šta obavezuje i Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH“, smatra ovaj politički analitičar.

Dodatni razlog, prema mišljenju Denisa Čarkadžića, tome je i činjenica da ovakvo skrivanje od očiju građana već usvojenih odluka i dokumenata od strane izvršnih organa može predstavljati opasan presedan i primjer kojim bi se u budućnosti mogli povesti i bilo koji drugi organi na bilo kom nivou u BiH.

„Na kraju, držanje u tajnosti jednog ovako važnog, a usvojenog dokumenta govori sa jedne strane o nesigurnosti, ranjivosti i hipokriziji glavnih protagonista političke scene u BiH, ali sa druge strane i o nedostatku snage javnosti i građana u BiH da ostvare svoje pravo da znaju kakve se odluke u njihovo ime donose“, zaključio je Denis Čarkadžić. | SB

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

NIKŠIĆ: Svi smo mi savremenici Alije Izetbegovića, žao mi je što prednost nije dao građanima

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nermin Nikšić o Aliji

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

S obzirom da se svi možemo nazvati savremenicima Alije Izetbegovića, teško je dati objektivan sud, kaže za Klix.ba predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

“Nesporna je činjenica da se radi o prvom predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Žao mi je da je, u periodu kada je mogao presudno utjecati, prednost dao zastupanju naroda umjesto građana. Kada gledam s ove vremenske distance, potpuno svjestan turbulentnog vremena i agresije kroz koju je prošla naša zemlja, ne mogu se oteti utisku da su bila dva lica, rekao bih dva pogleda Alije Izetbegovića na odnose u Bosni i Hercegovini”, kaže Nikšić.

Jedno je ono što je, potpuno ispravno, dodaje on, govorio o multietničkoj Bosni i Hercegovini, a drugo je ono što (ni)je bio spreman uraditi da tako bude. Zato je najbolje ostaviti da historija donese konačan sud o njegovom liku i djelu u vremenu koje je pred nama.“Želim vjerovati kako ni sam Izetbegović ne bi bio saglasan sa novovremenim kreiranjem kulta ličnosti, a pogotovo aktuelnog takmičenja u tome ko je veći poltron porodice Izetbegović.

U svakom slučaju je nesporno da ima svoj dio zasluga za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i zaustavljanje rata. Za Bosnu i Hercegovinu je bitno da bez ostrašćenosti i iracionalizma od lidera iz prošlosti preuzme najpozitivnije prakse koje možemo primijeniti kako bi život naših ljudi danas učinili boljim, a ne kako bismo ostali zarobljeni u raspravama o prošlosti”, zaključio je lider SDP-a. | TBT

Nastavi čitati

Politika

HASANBEGOVIĆ OŠTRO PO PLENKOVIĆU: ‘Počinio je kazneno djelo!’

O tome tko je kriv za radikalizaciju Hrvatske, koplja su lomili Nina Obuljen Koržinek i Zlatko Hasanbegović.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zlatko Hasanbegović

Zlatko Hasanbegović ustrajan je u stavu da je u ovom slučaju došlo do “zamjene teze”:

“Zamijenjena je teza”

“Ovdje je, nasreću, ostalo sve u pokušaju. Sve ostalo je špekuliranje i zamjena teza. Imamo prvorazredni škandal da je predsjednik Vlade svoje političke neistomišljenike, zakonite predstavnike hrvatskoga političkog života optužio kao inspiratore i poticatelje navedenog kaznenog djela, a to je samo po sebi kazneno djelo”, izjavio je za N1.

Hasanbegović još više zamjera potez potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda koji je najavio istragu saborskih zastupnika. Također je dodao kako u Hrvatskoj nema nikakve radikalizacije:

“Plenković konstruira paniku”

“Svjedoci smo da se mjesecima pojedinačni ekscesi koje u Hrvatskoj ima značajno manje nego drugdje pokušavaju iskoristiti za stvaranje moralne panike. Pokušava se konstruirati izvanredno stanje, konstruira ga Plenković kako bi raspravu skrenuo s ključne teme, a to je suština njegove politike”, kazao je.

Obuljen zamolila Hasanbegovića da prestane sa govorom mržnje

Nina obuljen izjavila je kako joj je teško pratiti “tijek Hasanbegovićevih misli” te ga zamolila da zajedno sa svojim istomišljenicima prekine sa govorom mržnje. Ministrica kulture i medija istaknula je da je važno da se mlade ljude uči kritičkom mišljenju te da ne vjeruju svemu što vide na društvenim mrežama i kazala da je legitimno propitivati koaliciju HDZ-a i SDSS-a.

“Tome služi javni prostor, mediji, saborska govornica. To je sama srž demokracije. Ono što nije legitimno, jest širiti mržnju i netoleranciju prema manjinskim zajednicama u cjelini”, rekla je Obuljen Koržinek za N1.

Odvjetnik Zvonimir Hodak ne slaže se s izjavom Zlatka Hasanbegovića koji navodi da je premijer Andrej Plenković počinio kazneno djelo jer je neke političare optužio da su inspirirali i poticali napad na Markovu trgu, istaknuvši kako je to preusko shvaćeno.

“Svatko ima pravo da kaže što misli, to je sloboda govora. Ne može se odmah od nečeg činiti kazneno djelo. To je njegovo pravo da kao predsjednik Vlade i hrvatski građanin iznese svoje mišljenje i stavove”, te je dodao da ako se to brani onda smo odavno ušli u zonu sumraka, to onda više nije demokracija, prenosi hrvatski portal Denevo.hr.

Nastavi čitati

Politika

Uzalud dokazi o krađama identiteta: Tužiteljstvo BiH se proglasilo nenadležnim za prevare na lokalnim izborima

Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić izjavio za BH Radio 1 da je za kriminal na lokalnim izborima nadležno entitetsko pravosuđe. Krađe identiteta bh. državljana nisu u nadležnosti Gordane Tadić i njenih tužitelja.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Gordana Tadić

Tužiteljstvo BiH proglasilo se nenadležnim za istraživanje izbornih prevara i krađe identiteta za predstojeće lokalne izbore. To proizilazi iz izjave koju je glasnogovrnik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić dao za BH Radio 1. On je kazao da je “praćenje regularnosti izbora u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH”.

“U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima kaznenih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije – entitetske ili Brčko Distrikta ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na razini BiH”, kazao je Grubešić za BH Radio 1.

Pojednostavljeno, Tužiteljstvo BiH neće poduzeti ništa kako bi spriječilo brojne zloupotrebe prilikom registriranja birača za glasanje putem pošte, jer, smatra glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, prevare se odnose na lokalne izbore. Svoj stav državno Tužiteljstvo temelji na osnovu Krivičnog zakona BiH, odnosno poglavlja koje odnosni na izborne prevare.

“Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u članu 154 Krivičnog zakona BiH.

S obzirom na to da su lokalni izbori, a ne opći, Gordana Tadić je zaključila, a Boris Grubešić saopćio da Tužiteljstvo BiH nije nadležno da istraži na koji način je oko 50.000 bh. državljana fiktivno prijavljeno u drugim državama za glasanje putem pošte.

Međutim, Tužiteljstvo BiH, potvrdilo nam je nekoliko visokopoziocioniranih nositelja pravosudnih funkcija, nije uzelo u obzir ključne činjenice. Središnji birački popis je u nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, tj. institucije Bosne i Hercegovine. Dalje, brojnim bh. državljanima su ukradeni osobni podaci, a Zakon o zaštiti osobnih podataka je državni zakon koji je u nadležnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH koja je državna instuticija. Kriminal sa biračkim popisima je počinjen u oba bh. entiteta i Brčko Distriktu, a bh. građani su nezakonito  prijavljivani u drugim državama.

“Sve to ima obilježje organiziranog i međunarodnog kriminala i Tužiteljstvo BiH je isključivo nadležno za ta krivična djela”, kazao je za Istragu jedan od visokopozicioniranih tužitelj u BiH.

Osim ovoga, prema Zakono o Sudu BiH, državno pravosuđe je nadležno i za kriminal iz entitetskih zakona ukoliko počinjena djela štete ugledu Bosne i Hercegovine.

“Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine”, navedno je u članu 7 Zakona o Sudu BiH.

Ali bez obzira na sve to Tužiteljstvo BiH smatra da nije nadležno da istražuje kako su bh. državljani fiktivno prijavljivani u drugim državama, te kako im je pokraden identitet. Podsjetimo, Središnje izborno povjerenstvo BiH proslijedilo je još početkom rujna Tužiteljstvu BiH dokaze o zlouptrebama prilikom prijava za glasanje iz inozemstva. Nekoliko puta su članovi SIP-a pokušavali da organiziraju sastanak sa glavnom državnom tužiteljicom, ali Gordana Tadić se nije odazvala.

Izvor: istraga.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x