Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Što sadrži program reformi koji BiH šalje u NATO

U potpisanom dokumentu navodi se da je Bosna i Hercegovina predana poboljšanju odnosa s NATO-om bez prejudiciranja odluke o članstvu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Objavljen je Program reformi, koji Bosna i Hercegovina šalje u NATO, a koji je usvojen u Predsjedništvu te države krajem prošlog mjeseca, kad je postignut dogovor o formiranju vlasti.

U dokumentu se navodi da će Bosna i Hercegovina nastojati razviti strukturu kompatibilnu s NATO-om, ali da se dokument podnosi bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu, a za čije će usvajanje biti potrebna dodatna odluka državnog predsjedništva i parlamenta.

Usvajanje dokumenta, kojim se definira hoće li zemlja nastaviti s integracijama u NATO, bio je kamen spoticanja u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, zbog čega vlast u toj državi nije bila formirana 14 mjeseci nakon izbora.

“BiH je predana poboljšanju odnosa sa NATO-om bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu. Sve aktivnosti su u skladu sa pređašnjim odlukama Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH i Parlamentrane skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH”, navodi se u dokumentu.

O Programu reformi u ponedjeljak će se izjasniti Narodna skupština Republike Srpske, i to na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. On i dalje tvrdi da je taj dokument u skladu s rezolucijom Republike Srpske o vojnoj neutralnosti.

“A to je da nema integracionih procesa u pogledu članstva, jer i sam dokument govori o tome da se ne prejudicira članstvo i što je sasvim dovoljno jasno ukazano u činjenici da integracioni procesi nisu dio tog ukupnog dokumenta”, smatra Dodik.

Program u pet poglavlja

Al Jazeerin reporter Emir Skenderagić javlja da je “Program reformi podijeljen u pet poglavlja: politika i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna i pravna pitanja, a u njima se, između ostalog, predviđa interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine s NATO-om, kao i formiranje Apelacijskog suda Bosne i Hercegovine”.

“Kada je riječ o NATO-u, u dokumentu piše da se on podnosi bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu te da će za usvajanje takve odluke biti potrebna dodatna potvrda Predsjedništva i Parlamenta Bosne i Hercegovine. Istovremeno, dokument uvažava sve dosadanje odluke državnih institucija o euroatlantskim integracijama”, javlja Skenderagić.

“NATO je u decembru prošle godine donio odluku da se Bosni i Hercegovini odobri da podnese Prvi nacionalni program iz Akcijskog plana za članstvo u Savezu, gotovo deset godina nakon što je pred tu zemlju postavio uvjete za to. Međutim, u Bosni i Hercegovini nije bilo saglasnosti za podnošenje Prvog nacionalnog programa jer su zvaničnici iz Republike Srpske ponavljali da je Narodna skupština tog entiteta donijela rezoluciju o vojnoj neutralnosti, zbog čega ne podržavaju nastavak integracija u NATO.

S druge strane, iz entiteta Federacija BiH isticali su da je Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine iz 2005. definirano da sve institucije Bosne i Hercegovine trebaju raditi na priključenju NATO-u. Članovi Predsjedništva, nakon brojnih sastanaka s međunarodnim zvaničnicima, krajem prošlog mjeseca usvojili su dokument koji će poslati u sjedište NATO-a. Program reformi bit će poslan odmah po imenovanju novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”, objašnjava Skenderagić.

Nedoumice prema NATO-u

Prethodno su bosanskohercegovački mediji objavili sadržaj Programa reformi, koji su usvojili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

Taj dokument različito je interpretiran u javnosti i među političarima, ali je sada konačno poznat i njegov sadržaj.

Najviše nedoumica bilo je u vezi s putem Bosne i Hercegovine prema NATO-u.

U dokumentu stoji da Bosna i Hercegovina podnosi NATO-u “ovaj dokument ‘Programskih reformi BiH'” i da je “predana poboljšanju odnosa sa NATO-om, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu”.

U tekstu dalje stoji da su “sve aktivnosti u skladu sa prijašnjim odlukama Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH”.

“Iako trenutno nije članica NATO-a, BiH je pokazala spremnost da dâ aktivni doprinos NATO-u i učestvuje u operacijama podrške miru (…) BiH je odlučna da bude pouzdan partner, sposoban da pruži doprinos u borbi protiv globalnih sigurnosnih izazova (…), te će nastojati razviti NATO kompatibilnu strukturu snaga u skladu sa zahtjevima i kapacitetima, osiguravajući interoperabilnost sa NATO-om”, stoji, između ostalog, u uvodu u dokument.

Euroatlantske integracije kao jedan od bh. ciljeva

U tekstu sporazuma podsjeća se na to da je u decembru 2018. NATO dao do znanja da je spreman prihvatiti Godišnji državni program od Bosne i Hercegovine.

“Pristupanjem NATO programu Partnerstvo za mir, BiH je pokazala svoju predanost za postizanje pune interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO-a što prije, i u svim segmentima. BiH je prepoznala evroatlantske integracije kao jedan od svojih vanjskopolitičkih ciljeva”, kaže se u poglavlju o odnosima s NATO-om.

Kako navode bh. mediji, dokument je dostavljen Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska i bit će razmatran u ponedjeljak.

Opozicija u Republici Srpskoj kritizirala je Milorada Dodika, navodeći da je pristao na novi korak Bosne i Hercegovine prema NATO-u, dok je opozicija u entitetu Federacija BiH tvrdila da su Komšić i Džaferović odustali od toga i da su se prilagodili politici Srbije, koja podržava saradnju, ali ne i članstvo u NATO-u.

Program reformi, kako tvrde bh. mediji, bit će poslan u sjedište NATO-a u Briselu dan nakon imenovanja novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a to bi se trebalo dogoditi u ponedjeljak ili najkasnije 30. decembra 2019.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Prof. dr. Valerije Vrček: Krizni stožeri postaju ćelije kriptomarksizma

Gost u Podcastu Velebit bio je prof. dr. Valerije Vrček, redoviti profesor kemije na Farmaceutsko biološkom fakultetu i predstojnik Zavoda za organsku kemiju.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

prof. dr. Valerije Vrček

Tema podcasta je Covid-19. Prof. dr. Valerije Vrček odgovara na postavljena pitanja (ispod). Uistinu zanimljiv razgovor i opservacije na temu koronavirusa koje preporučamo da svakako pogledate.

► Postaju li krizni stožeri ćelije kriptomarksizma a Svjetska zdravstvena organizacija njihov centralni komitet.
► Ima li testiranje nositelja virusa opravdanje u mogućnosti da može zaraziti nekog bližnjeg?
► Korištenje sterilizatora koristi ili šteti u borbi s virusom?
► Nošenje maske štiti od virusa nositelja, drugoga ili od dodira po licu?
► Je li sukladno kršćanskom moralu čuvanja od ugroze svakog života bez obzira na cijenu?
► Kako pandemija utječe na porast drugih bolesti?
► Kako djeluju dezinficijensi i kakve su posljedice čestog korištenja?
► Stvaraju li se na taj način superbakterije?
► O čemu govori pismo skupine od 38 znanstvenika ‘Great Barrington Declaration’ koje domaći mediji nisu objavili?
► Zašto mediji nisu objavili tekst te deklaracije?
► Je li povećan broj zaraženih rezultat povećanoga broja testiranja?
► Koja je razlika između zaraženog i oboljelog?
► Koliko koštaju testovi i tko na njima ostvaruje profit?
► Stvara li svakodnevna informacija o sve većem broju pozitivnih rezultata psihozu u društvu?
► Koje su sličnosti ove situacije i one sa Svinjskom gripom?
► Kakav će se presedan dogoditi ako cjepivo bude uskoro gotovo?
► Kakve će biti posljedice za farmaceutsku industriju ako dođe do kršenja protokola?
► Što je to nula posto rizika?
► Kakve će biti posljedice za svjetsku ekonomiju?
► Ima li ova ‘pandemija’ PCR testiranja uporište u financijskim motivima?
► Kako će izgledati svijet nakon pandemije?
► Zašto teologija šuti, a znanst ima glavnu riječ?
► Je li Svjetska zdravstvena organizacija podložna utjecajima profita?
► Zašto znanost treba biti izvan političke vlasti?
► Koja je cijena dobrovoljnoga odricanja od dosadašnjeg ‘normalnog’ načina života?
► Kako će izbori u SAD-u utjecati na ovu pandemiju?
► Događa li nam se potpuna promjena svijeta i kakva je proročka razmišljanja imao papa Ratzinger?
► Ima li što bolje od vitamina C, limuna, meda i kiselog kupusa?

Izvor: projektvelebit.com

Nastavi čitati

Preporuka

COVID-19: Koliko dugo smo nakon infekcije koronavirusom imuni?

Jedna velika studija u Velikoj Britaniji pokazuje da imunost nakon oboljenja od COVID-a 19 brže nestaje nego što se mislilo, osobito kod starijih osoba. Što je dosad poznato?

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

covid-19 maske

„Ja sam imun“, rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio COVID-19. Te da bi najradije svoju publiku izljubio. Najprominentniji slučaj COVID-a 19 to ipak nije učinio, i to je vjerojatno je bilo dobro. Jer, je li američki predsjednik stvarno imun to, prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama, nije sigurno. Pitanje imunosti prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brz rast broja infekcija u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, pitanje imunosti je važnije nego ranije. Nova studija je sad umanjila nade u prirodnu imunost bez cijepljenja. Znanstvenici Imperial Collegea iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunost s vremenom opada.

Koliko dugo traje imunost nakon oboljenja od COVID-a 19?

To ovisi o više čimbenika. Primjerice o starosti, kako pokazuje studija londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga je stvaranje antitijela variralo s obzirom na težinu preboljene bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu, kažu znanstvenici. Traje li imunost tjednima ili mjesecima ovisi dakle o inficiranoj osobi.

U drugoj studiji koju su proveli Harvard Medical School i Sveučilište u Torontu znanstvenici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dva do četiri tjedna od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Razina antitijela je oko četiri mjeseca bila povećana pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunost, kaže voditeljica studije Richelle Charles. Ali stvarni dokaz za postojanje imunosti nije ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje trajnosti imunosti protiv novog koronavirusa.

Zašto postoje različite tvrdnje o imunosti?

To ovisi o mjestu istraživanja, razdoblju i veličini studije. Znanstvenici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba, a u austrijskom skijalištu Ischglu kod 40 posto osoba. Sva tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja zaraze.  U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, znanstvenici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD-u su znanstvenici Sveučilišta Arizona u studiji koja je obuhvatila 6.000 osoba utvrdili indicije „da je imunost stabilna najmanje pet mjeseci”, kako je utvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.

Sad su znanstvenici Imperial Collegea u Engleskoj da je od kraja lipnja do kraja rujna udio stanovništva kod kojeg se moglo utvrditi antitijela pao sa 6 na 4,4 posto. To sugerira kraće trajanje imunosti. Osim toga postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati studija su i zato različiti što su neke studije još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi znanstvenog preispitivanja (to vrijedi i za studiju londonskog Imperial Collegea. Brojni znanstvenici se slažu da pitanje imunosti još nije dovoljno istraženo.

Moraju li se ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 pridržavati mjera zaštite?

Moraju. S pravnoga gledišta nema razlike između onih koji su preboljeli COVID- 19 i onih koji nisu ni bili inficirani. Mjere zaštite su različite od zemlje do zemlje, u Njemačkoj i od pokrajine do pokrajine, ali one vrijede za sve i kršenje je često povezano s teškim kaznama. S medicinskog gledišta i ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 moraju se pridržavati mjera zaštite jer pitanje imunosti nije jasno (vidi gore), a osim toga u međuvremenu je poznato više slučajeva ponovne infekcije. „I ako testom bude dokazano postojanje antitijela osoba se mora pridržavati nacionalnih mjera zaštite, primjerice nositi masku, držati rastojanje ili kod pojave simptoma testirati se”, kaže Paul Elliot, direktor londonskog Imperial Collegea.

Ima li ljudi koji nakon oboljenja od COVID-a 19 ne stvaraju imunost?

I za to postoje indicije. U jednoj američkoj studiji među marincima 41 posto vojnika nije imalo neutralizirajuća antitijela u krvi. Kod jedne kineske studije Sveučilišta Fudan u Šangaju antitijela nije bilo kod šest posto pacijenata. To znači da nije sigurno ni stvara li svaki čovjek imunost nakon infekcije koronavirusom. Njemački institut Robert Koch iz toga zaključuje da prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama nije jasno ni stvara li se imunost redovito ni koliko je ona čvrsta ni koliko traje.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati

Preporuka

KAMPANJA ZA IDIOTE: Dizanje tenzija bez ikakve vizije!

U Bosni i Hercegovini u tijeku je još jedna predizborna kampanja. Iako su ovoga puta radi o općinskim i gradskim izborima gdje bi trebale dominirati teme lokalnog karaktera, lideri nacionalnih stranaka ponovo ostavljaju dojma kao da se radi o nekakvom ‘sudbonosnom’ izlaskom na birališta koje će odlučivati o sudbonosnim državnim i nacionalnim temama.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Trenutno vladajuće stranke kao što su SNSD, SDA, HDZ I DF čitavu predizbornu kampanju pokušavaju svesti na dizanje nacionalnih tenzija na pričama o razdruživanju i spašavanju BiH (SNSD, SDA DF), te o fingiranom sukobu oko Izbornog zakona (SDA, DF i HDZ).
U njihovim kampanjama koju vode četvorica čelnih ljudi koje je netko nedavno nazvao ‘Braćom Dalton’ (Komšić, Izetbegović, Dodik i Čović) nema ni riječi o lokalnim problemima građana niti o rješavanju ključnih životnih problema u lokalnim sredinama. Sigurni smo čak da ni oni sami pojma nemaju tko su im zaista kandidati na lokalnim razinama niti kakve programe nude. Jer, evidentno…, takvi programi niti ne postoje.

‘Braća Dalton’ furaju sve po starom

U njihovim izjavama nema ni traga pričama o ‘budućnosti’ na lokalnoj razini. Umjesto toga ponovno je na djelu samo prizivanje duhova prošlosti i eventualno ponegdje ‘krpljenje’ rupa na cestama. Potpuno je jasno da stranke vladajuće četvorke koju vode spomenuta ‘Braća Dalton’ nemaju ni vizije  ni ideje već su se po tko zna koji put opredijelili na dizanje tenzija.

Očigledno, smatraju da će još jednom ‘upaliti’ i oprobani i dosad uspješni recept koji ničemu ne služi osim da se aktualni neuspješni lideri pod svaku cijenu zadrže u vlasti i nastave krojiti sudbinu njihovim fingiranim svađama izmučene građane Bosne i Hercegovine.
Pri tome, smatraju da će pod svakodnevnom međusobnom kanonadom raznih optužbi, laži, izmišljanja i prijetnji građani lako zaboraviti da sve analize govore da je sadašnje Vijeće ministara BiH najneučinkovitije od kada postoji ovakva BiH.

Također, smatraju da će građani zaboraviti da nova Vlada Federacije BiH ni dvije godine nakon prošlih izbora nije niti formirana, te da joj nedostaje više ministara. Umjesto toga Federacijom vlada skupina ljudi koji nemaju čak ni podršku u federalnom Parlamentu ni na jednom ključnom pitanju.

Računaju, također i na to da će građani zaboraviti da u pojedinim županijama nove Vlade uopće nisu formirane zbog unutarstranačkih borbi za fotelje.

Bizarne situacije

Također, cijelu kampanju koja je ovih dana dolazi do svoje polovine trajanja obilježava niz bizarnih situacija povezanih s epidemijom koronavirusa.
Tako primjerice, imamo situaciju da Sebija Izetbegović svakodnevno poziva građane na poštivanje epidemioloških mjera, a da stranka kojoj je njezin suprug na čelu (SDA) svakim  novim danom održava po jedan ogroman predizborni skup kršeći sve mjere na koje se doktorica Izetbegović poziva.

Također, Milorad Dodik u kampanji se odlučio na pokazivanje mišića, pa je tako dan nakon što je DNS izašao iz koalicije na Nešićeva vrata pokucao MUP. Dodik je, uz to, faktički na svoju ruku zatvorio škole u Republici Srpskoj  unatoč svim preporukama od strane struke da za takvo nešto nema potrebe. Ali, u njegovom slučaju sve se svelo na jednu dobro poznatu bahatu krilaticu: ‘Mogu što hoću, jer ja sam vaš Bog’.

Da ne bi bili usamljeni u apsurdnim potezima u okviru ove kampanje prvoj dvojici se pridružio i Dragan Čović, koji kampanju svoje stranke svodi na hodanje po opustošenim općinama gdje je veći broj ljudi u Njemačkoj nego na svojim kućnim adresama, zaboravljajući ili ignorirajući činjenicu da su svi iselili upravo za vrijeme vladavine njegovog HDZ-a.
Da ne bi bio izuzetak od navedenih, i lider DF-a (Željko Komšić), kao da se stavio u ulogu predsjednika druge stranke, odnosno SDA, pa tako obilazi načelnike iz SDA dajući im podršku i djeluje kao zamjena Bakiru Izetbegoviću dok se on nalazi u samoizolaciji.

Fiktivni sukobi

Kada pogledamo sve zajedno, nitko nije bio naivan da bi od ovakvih vladajućih lidera očekivao konkretne vizije, programe, projekte, ali iskorištavanje lokalnih izbora u svrhu dizanja nacionalnih tenzija i priskrbljivanje osobnih političkih poena na prizemnoj retorici ovaj put prelazi svaku mjeru.

Očigledno, igraju na samo jednu kartu, a to je: Da će svojim fiktivnim sukobima još jednom homogenizirati svoje birači, a prljavom kampanjom ogaditi ljude od masovnog izlaska na izbore, pogotovo u uvjetima korone.

Na građanima je odgovornost moći rasuđivanja… J. S.

Izvor: dnevni.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x