Tu laž ove godine, na žalost, promovirao je i gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji je gostujući u programu N1 televizije na sebi imao majicu s brojem 455., koju su mu, pretpstavlja se poklonili organizatori skokova sa Starog mosta, udruženje skakača “Mostari”. No, Kordić se mogao zahvaliti i odbiti obući majicu, i tako se ne uvući u zamku promotera laži, ili, ako to već nije učinio, mogao je pojasniti od kada se skokovi zapravo održavaju. Ako to nije znao, bio se dužan o tome informirati od onih koji to znaju.

Moguće da se Kordić nije htio zamjeriti “Skakačima”, ali se, time, zamjerio istini.

Povijest, naime, ne pamti da su turski osvajači organizirali skokove sa Starog mosta. U vrijeme osmanske okupacije Mostara nikakvih skokova niti narodnog veselja na njemu nije bilo. Pamte se tek poneki obračuni i ubojstva. U doba Austrougarske povijest pamti kako su s mosta vlasti bacile dvije prostitutke koja se nikako nisu htjele odreći svog uhodanog zanata.

Emil Tiro i Dragan Milinović, ovogodišnji pobjednici skokova sa Starog mosta u Mostaru

Koliko u prošlost seže tradicija skokova sa Starog mosta svojevremeno je pisao povjesničar prof. dr. Božo Goluža s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

”Od 3. srpnja 1968., kada su po prvi put organizirani skokovi sa Starog mosta, do danas nije prošlo 438 godina, odnosno nečuvena su laž i neistina informacije koje su se mogle čuti proteklih dana, a koje govore o tomu da se s mosta skače od godine njegove izgradnje, napisao je dr. Goluža još prije 17 godina. No, povjesne činjenice i dalje se prešućuju, ignoriraju, a ponavljaju laži o 400. i nekim taradicionalnim skokovima.

U otvorenom pismu profesora povijesti na tadašnjem Pedagoškom fakultetu u Mostaru navodi se kako je ”za vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije bilo strogo zabranjeno skakati s bilo kojeg mosta, tako i Starog, u vrijeme turske okupacije na tom mostu bile su otkinute glave ‘neposlušnika’, a svi dostupni izvori kazuju kako su prvi skokovi u Mostaru organizirani 1951., i to s Titova mosta, a sa Starog tek 1968.; dakle, nikako još prije 438 godina kako se to pokušava predstaviti domaćoj i inozemnoj javnosti”, napisao je dr. Goluža 2004. godine, prenosi HMS.

Time je reagiralo na zaoštrenu političku retoriku nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon kojim se zabranjuje nijekanje ratnih zločina.

Odlukom o izmjenama kaznenog zakona BiH, objavljenom u petak, Inzko je omogućio da se ubuduće svaka osoba koja niječe ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici, ili veliča počinitelje tih zločina kazni zatvorom do pet godina.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na to je odgovorio najavom da taj zakon neće poštovati te je najavio korake koji bi trebali odmah dovesti do raspada BiH odnosno izdvajanja Republike Srpske iz njezina sastava. U subotu je dodatno pozvao da potpisivanje peticije kojom bi se svi Srbi u BiH očitovali kako ne prihvaćaju Inzkovu odluku, prenosi HINA.

Nakon toga na Dodikovu adresu počele su strizati oštre kritike i upozorenja, a bošnjački član Predsjendištva BiH Šefik Džaferović poručio mu je kako je uz ovakvo ponašanje na najboljem putu da završi u zatvoru.

“Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi s neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantirana u euroatlantskoj zajednici država.

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su s Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje”, stajalište je veleposlanstva SAD koje su prenijeli lokalni mediji.

Političarima u BiH upućen je poziv da prekinu s retorikom podjele i koncentriraju se na dijalog i provedbi reformi nužnih svim građanima te zemlje.

Dodik je pak tijekom dana lokalnim medijima u RS kazao kako od svojih prijetnji neće odustati, a predsjednik vlade tog entiteta Radovan Višković najavio je kako će idućih dana biti poduzet “niz poteza koji će pokazati da ovakva BiH ne može funkcionirati”.

Izvor: republikainfo.com

Nije to bila još jedna protokolanra objava u nizu, i ovu je poruku predsjednik iskoristio da se sjeti – Milorada Popivca.

“Jučerašnja ‘razmjena mišljenja’ Beograd-Zagreb na temu lika Nikole Tesle na kovanicama centa od eura otvorila mi je još jednu zanimljivu perspektivu, a na ovu reakciju potaknula me i jučerašnja trezvena i odvažna izjava Borisa Miloševića, potpredsjednika Vlade i najbližeg suradnika Milorada Pupovca. Boris je još jednom požrtvovno išao čelom tamo gdje se Milorad ne usudi čizmom”, započeo je Milanovič svoju tiradu.

A potom se sjetio velikog projekta koj je trebao nositi Teslino ime.

“Naime, kaj… pisao je i govorio pokojni Joža Vlahović, prvi urednik Danasa. Po Tesli se trebala zvati (nesuđena) srpska etnička banka u Hrvatskoj. Nije jasno što to predstavlja? Objasnit ću. Prije nešto više od deset godina tu je inicijativu pokrenulo Srpsko narodno vijeće u Hrvatskoj. Pokrenulo ju je u suradnji s državnim vrhom i razvojnim fondom Srbije, koji su u tu svrhu izdvojili gotovo pet milijuna eura srbijanskog javnog novca. Da bi banka bila registrirana u Hrvatskoj, trebala je udovoljiti rigoroznim normativno-kapitalnim uvjetima Hrvatske narodne banke. Ideja i želja inicijatora je bila da hrvatska strana iz svojih izvora doprinese osnivačkom kapitalu. Cijeli projekt etničke banke je s vremenom, prvenstveno iz razloga poslovne neodrživosti, pao u poluzaborav. Osobno sam s tadašnjim ministrom financija Linićem nastojao pronaći neki izlaz, ali nije išlo ni s milijunima beogradskih eura, koliko god još na to pridodala Hrvatska. Namjere su bile iskrene. Nije išlo.

Na samom kraju mandata moje vlade hrvatska država darovala je SNV-u vrijedne nekretnine u Preradovićevoj u Zagrebu. Darovala, jer nasljedne osnove prema Privredniku, odnosno Prosvjeti, nije bilo… Baš zgodno! Kada treba zajedničkim novcem Hrvatske i Srbije osnivati HRVATSKU PRAVNU FINANCIJSKU OSOBU (Tesla banku), problema nema. Tesla je u tom slučaju (valjda) zajednička baština. Kada Hrvatska, skora članica Eurozone, predloži da Tesla bude na nekom novčiću, to je, prema Centralnoj banci Srbije, kulturna aproprijacija. Imam rješenje: kada Srbija uđe u Eurozonu, neka i ona predloži Teslu. Svi sretni”, zaključio je hrvatski predsjednik .