Kontaktirajte nas na:

Sport

SRBI U EUFORIJI: Piksi nas vodi do naslova svjetskog prvaka

Euforija polako zahvaća Srbiju, neposredno uoči svjetske smotre. Pobjedom u prijateljskom ogledu protiv Bahreina čak s 5-1 srpski nogometni stroj dobio je nesumnjivo zamah, no još veće gorivo za taj stroj toči srpska javnost koja od reprezentacije koju vodi Dragan Stojković-Piksi očekuje baš najviše. Naime, u srpskoj nogometnoj raspravi nerijetko se spominje čak i finale Svjetskog prvenstva u Kataru.

Online:

/ Datum objave:

Kod nas vole reći, kada se natoči isuviše goriva, da se stroj „presaugao”. Ne prijeti li to reprezentaciji Srbije?

Ako ćemo gledati malo unatrag, optimizam je naše istočne susjede zapljusnuo još nakon onog senzacionalnog prolaza pobjedom protiv Portugala u kvalifikacijama, što i jest bila istinska senzacija.

Imaju dobre igrače, ali…

Pritom, Srbija zaista ima sjajne igrače, jedino što joj nedostaje jest kult reprezentacije. Oštro podijeljeni klubaški, Srbi se nekako nisu saživjeli s reprezentacijom, pa se čak to osjećalo i nakon plasmana u Katar. Neke utakmice Lige nacija Srbija je igrala pred polupraznim tribinama, pa se s sam izbornik Stojković ražalostio, pa je spominjao kakve su krasne atmosfere u Glasgowu kad igra Škotska ili u Osijeku gdje nastupa Hrvatska.

Još nešto, u Srbiji se baš trude stalno uspoređivati s Hrvatskom, nema u tome ništa loše. No, te su usporedbe i nepotrebne i kontraproduktivne za samu Srbiju. Jer, Hrvatska je napravila tako čudesne stvari u reprezentativnom nogometu da se njeni dometi uopće ne mogu uspoređivati s rezultatima nacionalne vrste Srbije.

U ovome trenutku, zar ne, tvrditi da je srpska nogometna reprezentacija bolja od hrvatske zaista nije niti pošteno niti točno? Poigrajmo se malo s jednom drugom usporedbom, možemo li mi reći da je hrvatska košarkaška reprezentacija bolja od srpske? Ispali bi maloumni. Kapa srpskim košarkašima dolje…

Jer, što se tiče nogometa imamo prvo biti bahati. Doprvaci svijeta prije četiri godine, brončana medalja sa svjetske smotre 1998. godine, finalni turnir Lige nacija, plasman na gotovo svako veliko natjecanje… Hrvatska nogometna reprezentacija je višestruko dosad uspješnija od srpske!

Hrvatsku prate tisuće navijača na gostovanjima, puni tribine i na svojim, ipak siromašnijim od srpskih, stadionima. Igrači se bespogovorno odazivaju na pozive… Iako, jednu stvar Srbiji treba priznati, osim što ima bolje stadione i reprezentacija ima bolje uvjete za pripreme. Jer, Srbi imaju izvrstan kamp reprezentacije, s brojnim igralištima i čak hotelom u Staroj Pazovi. A Hrvatska svoj pripremni centar uopće nema. I još uvijek je bolja na terenu!

U Srbiji zaista uživaju uspoređivati svoju nogometnu reprezentacija s našom, hrvatskom. Nije to ništa neprirodno, zdrav rivalitet i pogled u susjedovo dvorište jest prirodna pojava. Da ovo ne i ispala kao nekakva kritika prema srpskom reprezentativnom nogometu moramo pogledati i drugu stranu priče. Činjenica jest, reprezentacija Srbije rijetko je bila tako jaka i tako dobro vođena kao što je sad na čelu s izbornikom Draganom Stojkovićem.

Činjenica jest da Srbija ima sjajne igrače, ali se dosad nije afirmirala. Ponajprije jer joj je nedostajao kult reprezentacije, klubaštvo, rivalstvo Crvene zvezde i Partizana rušilo je svaku ideju o snaženju nacionalne vrste. Izgleda da je Dragan Stojković-Piksi uspio nametnuti opći interes ispred klupskog.

I veliki je to uspjeh izbornika Srbije Dragana Stojkovića. Nakon godina i godina izbivanja s velikih natjecanja srpski reprezentativni nogomet doživljava procvat. Naravno, u Srbiji sve odmah uspoređuju s Hrvatskom, ali uvijek se uspoređuju slabiji s boljim. Bolji se sa slabijim rijetko usporedi, možda tek da se tješi.

Srbija ima igrače koji igraju po sjajnim europskim klubovima, njihov centarfor Vlahović perfektan je igrač, njega bi svaka nacionalna momčad voljela imati, pa i hrvatska.. No, nogomet nisu samo igrači, već i organizacija, napose saveza. Ali, za uspješno nogometno predstavništvo jedne zemlje isto je nešto nasušno potrebno. Što Hrvatska ima a Srbija nema. Dakle, Hrvatska ima kult reprezentacije, tradiciju podrške, Srbija se s tom pojavom muči.

Nakon raspada bivše Jugoslavije ni najluđi tip nije mogao zamisliti da će Hrvatska postati svjetska nogometna ako ne sila onda znamenitost. Makar, nije nogometna Hrvatska daleko od sile, iako nema ni stadion, ni infrastrukturu, ni bazu. Na dva svjetska prvenstva u 20 godina osvojiti broncu i srebru, ako to nije silovito onda što je?

Isto tako, poslije raspada tko bi očekivao da će srpski reprezentativni nogomet (iako se jedno vrijeme vodio i kao SR Jugoslavija i s izvedenicom: Srbija i Crna Gora) teško snalaziti u suvremenom nogometu. Rijetko se plasirajući na velika natjecanja, a i kad bi se plasirali Srbi ne bi bili akteri, već puki statisti. Dok su istovremeno Hrvati haračili, izvodili narod na ulice, činili nas ponosnima do neba.
A sada? Naslovnice beogradskih novina udaraju poput vatrometa, s porukom na ispraćaju za Katar; „Piksi, vodi nas do naslova svjetskog prvaka„!

Nije da se ne mogu shvatiti takva raspoloženja, euforija uzme maha i potom ostaješ bez daha. Srpska nogometna reprezentacija koja nikad nije ostvarila značajniji rezultat na velikom natjecanju, niti ih se na toliko plasirala kao Hrvatska ovaj je turnir dočekala kao žedan u pustinji.

Nekako, i razlog dva gorostasna uspjeha Hrvatske na svjetskim smotrama u razmaku od dvadesetak godina (1998-2018) leži u potpunom izostanku euforije. Oba puta se Hrvatska kroz iglene uši provukla do završnog turnira, i u samoći, kako bi Ćiro Blažević rekao u „tami svoje duše„, se pripremala za nastup. Ne da nije bilo euforije, čak smo se podsvjesno bojali i porcija, s obzirom da smo oba puta još u skupini imali Argentinu. Sve ostalo je povijest, legenda i ponos.

Isto tako, razmišljamo kako je srpska reprezentacija uistinu sjajna momčad s nekoliko izvanrednih pojedinaca. I da ima potencijal činiti dobre rezultate u kontinuitetu. Što joj je dosad nedostajalo. Upravo i zbog pojave na klupi, nekad sjajnog nogometaša, Dragana Stojkovića-Piksija. Baš se on najviše grozi euforije. A u prvoj utakmici čeka ga – Brazil.

Izvor: dnevno.hr
______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest

0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Sport

Danci pokazali dominaciju, postali svjetski prvaci po treći put zaredom

Rukometna reprezentacija Danske savladala je Francusku sa 34:29 i ispisala nove stranice historije ovog sporta. Skandinavci su postali prvi reprezentacija u historiji koja je tri puta uzastopno osvojila titulu svjetskog prvenstva!

Online:

/ Datum objave:

Hansen, Pytlick, Gidsel, Lauge i društvo demonstrirali su moć i još jednom potvrdili da im nema ravnih na planeti.

Danci su bolje otvorili meč i poveli su sa 3:0, a Francuzi su prvi gol postigli nakon četiri minute i 53 sekunde igre. Prije toga Landin je odbranio dva napada Trikolorima i nagovijestio da će ovo biti njegova noć.

U sedmoj minuti bilo je 6:2 za Sandinavce, a protivnički selektor bio je primor zvati minutu odmora.

U 16. minuti Danci su imali pet golova prednosti (12:7) i činilo se da će finale biti jednosmjerna ulica. No, Francuzi se nisu predavali, rudarski su se borili da smanje zaostatak, a na odmor su otišli sa minus jedan (16:15).

Već u prvom napadu stigli su do izjednačenja. Ipak, nedugo poslije toga Danska je otišla na tri gola prednosti (20:17), a većim dijelom drugog dijela imali su gol ili sva prednosti.

Meč je prelomljen u 49. minuti kada Mensah Larsen pogodio za novih plus tri (27:24), da bi tri minute kasnije imaoli i četiri gola prednosti (30:26).

A kada je Landin u 58. minuti odbranio sedmerac Richardsonu pri rezultatu 32:29, sve je bilo jasno.

Do kraja meča nije bilo vremena za preokret i počelo je veliko slavlje Danaca u Štokholmu.

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Sport

Josip Juranović novi je igrač Union Berlina

Josip Juranović promijenio je klub i ostvario transfer karijere. Spominjali su brojni klubovi, ali bivši kapetan Hajduka novi je igrač Union Berlina, hit momčad njemačke lige.

Online:

/ Datum objave:

Brončani Vatreni napustio je redove škotskog velikana Celtica i potpisao za klub iz njemačke prijestolnice u transferu vrijednom 9 milijuna eura.

“Transferom u Union Berlin ispunili su mi se snovi da mogu igrati u jednoj od najboljih nogometnih liga na svijetu. Bundesliga je intenzivna i robusna, što odgovara mojoj igri” rekao je na predstavljanju.

Nedostajat će navijačima Celtica

Njegov odlazak rastužio je navijače Celtica koji su u komentirali na društvenim mrežama: “Zbogom Jura, falit ćeš”, “Union čuvajte nam Juru”, samo su neke poruke i dokaz da je Juranović ostavio traga kod zahtjevnih navijača Celtica.

” Veselim se što ću uskoro igrati pred navijačima Alte Försterei. U Berlinu želim još više napredovati i napraviti sljedeći korak u karijeri” poručio je Juranović nakon dolaska u Berlin.

Union ove sezone igra Europu te su jedno vrijeme bili na vrhu Bundeslige, a trenutno su na poziciji broj 3. Juranoviću je ovo peti klub karijeri. Prethodni je igrao za: Dubravu, Hajduk, Legiju i Celtic.

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Sport

Umro je slavni Pele

Legendarni brazilski nogometaš Edson Arantes do Nascimento Pele je preminuo danas u Sao Paolu u 83. godini. Vijest su potvrdili The Washington Post, Guardian i BBC, a nakon toga i brojne ličnosti na društvenim mrežama.

Online:

/ Datum objave:

Brazilska nogometna legenda Pele, punim imenom Edson Arantes do Nascimento preminula je ovoga poslijepodneva u bolnici Albert Einstein u Sao Paulu, u 83. godini. Jedan od najboljih nogometaša svih vremena imao je velikih zdravstvenih problema, a stanje s rakom mu se sustavno pogoršavalo otprije desetak dana kada je zbog komplikacija sa srcem i plućima ponovno primljen u bolnicu. Tada je bilo objavljeno da će Božić provesti u bolnici, a internetom su počele kružiti njegove snimke oproštaja od obitelji i prijatelja…

Kemoterapije koje je primao zbog svoje osnovne bolesti, raka debelog crijeva, a koji je u bliskoj prošlosti metastazirao na neke druge djelove njegova tijela, prestale su davati rezultata, pa je prije mjesec dana bio prebačen na odjel palijativne skrbi. U idućih nekoliko dana stanje mu se naoko poboljšalo, ne bi li se problemi sa srcem, ali ovoga puta i bubrezima ponovno javili. Iz bolnice ga nisu odmah htjeli premještati na odjel intenzivne njege…

Njegova kćerka Kely je ispočetka oštro opovrgnula navode da se radi o bilo kakvom težem stanju za njenog oca, a iz bolnice su se nakon što su primili Pelea 29. studenog oglasili i priopćenjem u kojem su naveli da Pele teško diše, te da ga se tretira antibioticima. Ovoga puta su i njegove kćeri putem društvenih mreža objavile da će njihov otac Božić dočekati u bolnici.

Pele, jedan od najvećih ikada, trostruki svjetski prvak s Brazilom, tamošnje nacionalno blago, otišao je u vječnost.

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x