Kontaktirajte nas na:

Preporuka

SPORAZUM HDZ-a i SDA? Teška matematika i ‘lov na Srbe’

Politički sporazum oko Mostara koji su u srijedu potpisali predsjednici HDZ-a BiH i SDA  Dragan Čović i Bakir Izetbegović, te četiri veleposlanika i visoki predstavnik u BiH, nakon 12 godina omogućit će održavanje izbora u Gradu na Neretvi po novim pravilima. Niko nije siguran tko je pobjednik, ali ni kakav će rezultat donijeti novi izborni model i nova pravila.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Izetbegović Čović

Tek kada se prebroje glasovi i podjele mandati slika će biti jasnija. Do tada slijedi teška i komplicirana matematika i još teža kampanja.

Pregovori oko Mostara vođeni su pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice, a na potpisivanju sporazuma su bili prisutni i veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson, te specijalni predstavnik Europske unije Johann Sattler, veleposlanik Velike Britanije Matthew Field, veleposlanik OESS-a u BiH Kathleen Kavalec, te visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko koji bi trebali biti garanti da će se dogovoreno i provesti.

Što se mijenja

Kada je u pitanju Mostar, Sporazum podrazumijeva izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu vezanom za Grad Mostar, te izmjene Statuta Grada Mostara koji bi se trebao usvojiti na prvoj sjednici novog Gradskog vijeća Mostara. Osim toga u Mostaru je potpisan sporazum i da će u narednih pola godine biti urađene izmjene Izbornog zakona BiH kojim se osigurava legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i njenih građana u Predsjedništvu BiH i domovima naroda u skladu sa presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Novi izborni model donosi i nova pravila po kojima će Mostarci birati Gradsko vijeće. Po tom modelu iz šest izbornih područja biraju se 22 vijećnika, na način da se iz većinski hrvatskih bira njih 13 (Jug 2, Jugozapad  7 i Zapad 4) , a iz većinski bošnjačkih devet vijećnika (Sjever 2 vijećnika, Stari grad 5, Jugoistok 2). Preostalih 13 gradskih vijećnika bira se s gradske liste. Što se tiče nacionalne zastupljenosti u Gradskom vijeću Mostara, taj dio pregovarači nisu dirali i ostaje to da se u Vijeće bira najviše po 15 predstavnika jednog konstitutivnog naroda, a najmanje četiri, te jedan iz reda ostalih.

Ono što se na prvu da zaključiti jeste da, što se tiče izbornog modela, suštinski se nije ništa promijenilo. Na prvi pogled tri gradska područja ostala su bez jednog vijećnika, međutim ljudi sa tih područja mogu biti izabrani preko gradske liste.

S druge strane nacionalna zastupljenost u Gradskom vijeću također je ostala nepromijenjena i oni koji ne poznaju prilike u Mostaru i BiH mogli bi zaključiti da je u pitanju odličan model za izbalansiranost u gradu u kojem živi 51.216 Hrvata, 46.752 Bošnjaka, 4.421 Srba i 3.408 ostalih.

Nakon potpisanog sporazuma svi sudionici su zaključili da nema pobjednika, a na pitanje da li su Srbi prekriženi u Mostaru, Bakir Izetbegović kazao je da će oni biti ”jezičak na vagi”. Stoga je još jučer krenuo ”lov na Srbe” koji bi se mogli naći na listama SDA, HDZ-a, SDP-a…

Usvojeni model daje prednost tome da se na hrvatskim područjima u gradu izabere veći broj vijećnika, međutim ne treba zaboraviti da su stranke ljevice u tim područjima ”tradicionalno” uzimale po mandat ili dva.

Što se tiče položaja Srba, nova pravila čak otežavaju Srbima da izaberu svoje legalne i legitimne predstavnike, u odnosu na raniji model. Uzme li se u obzir da stranke sa srpskim predznakom nikada nisu prešle izborni prag i da su u prošlom Vijeću Srbi bili zastupljeni tako što je HDZ imao dva srpska vijećnika, SDA jednog, SDP jednog i Narodna stranka radom za boljitak jednog, sličan scenarij mogao bi se ponoviti i ovoga puta.

Na predstojećim izborima neće biti zanemariva ni uloga trećeg-lijevog bloka koji će sigurno uzeti značajan dio izbornog kolača. Kada je u pitanju Statut Grada Mostara, on je, osim u izbornim pravilima, promijenjen u još nekim dijelovima.

Najvažnija novost je da će biti definiran supotpis za sve transakcije iz  proračuna, što znači da bi načelnik odjela za financije, trebao uz gradonačelnika staviti potpis na sve financijske transakcije. Ovim je u Mostaru ozvaničen paralelizam i mogućnost blokade bilo koje značajnije odluke, te rada gradonačelnika. No, ove izmjene trebalo bi usvojiti novo Gradsko vijeće na svojoj prvoj sjednici. Ukoliko stranke potpisnice ne budu činile većinu u Vijeću ovaj sporazum, praktično, nikoga drugog ne obvezuje.

S druge strane ne treba zaboraviti ni činjenicu da su SDA i HDZ i ranije potpisivale slične sporazume koji nikada nisu provedeni. Jedan od njih bio je je i sporazum o rotaciji gradonačelnika Mostara koji je ostao mrtvo slovo na papiru iako su SDA i HDZ činili vladajuću koaliciju u Mostaru.

Sve opcije u Mostaru su otvorene. Šta će donijeti novi izbori i hoće li Mostar zadržati svoj omraženi epitet ”grada slučaja” vidjet ćemo ove jeseni. U cijeloj priči nije isključena ni opcija da aktualni gradonačelnik Ljubo Bešlić još izvjesni period ostane na čelu grada ukoliko novo Gradsko vijeće ne bude moglo postići dogovor oko novog gradonačelnika, što je bio slučaj 2008. kada je Mostar na gradonačelnika čekao 439 dana.

HDZ i SDA pozdravili sporazume

I dok su jučer iz SDA i HNS-a pozdravili potpisivanje sporazuma, u oporbenim strankama reakcije su drugačije.

Hrvatski narodni sabor pozdravio je jučer napore političkih predstavnika i potpisivanje Sporazuma o održavanju izbora u Gradu Mostaru i Sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, priopćeno je iz Ureda za informiranje HNS-a.

”Ova dva velika Sporazuma čine toliko očekivani iskorak u konačnom rješavanju prepreka za održavanje izbora u Gradu Mostaru i funkcioniranje ključnih institucija u Bosni i Hercegovini koje trebaju zaštititi legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH kao i Europskog suda za ljudska prava. Potpisani Sporazum za Grad Mostar predstavlja temelj za konačno održavanje demokratskih izbora u skladu sa svim odlukama i uklanjanjem diskriminatornih odredbi koje su spriječili izborne procese. Poslije 12 godina ovaj grad i njegovi žitelji konačno imaju mogućnost izraziti volju i birati svoje predstavnike na lokalnoj razini. Postignuti kompromis predstavlja primjer da se uz političku volju može napraviti prijeko potreban politički iskorak kojeg žitelji Mostara čekaju toliko godina”, poručuju iz HNS-a.

Iz mostarske SDA navode navode kako su zadovoljni postignutim sporazumom s HDZ-om BiH, ”jer je na taj način okončana dugogodišnja kriza oko održavanja lokalnih izbora i formiranja Gradskog vijeća Grada Mostara”.

”Smatramo da Sporazum predstavlja krupan korak naprijed, te da nije važan samo zbog Mostara, nego i ukupnih odnosa u Federaciji BiH, pa i cijeloj državi Bosni i Hercegovini”, naveli su i dodali kako ovaj sporazum ”afirmira principe jednakopravnosti građana i cjelovitosti Grada Mostara, te ujedno pruža mogućnosti za adekvatno predstavljanje svih dijelova Grada Mostara i odgovarajuće zastupanje njihovih interesa”.

”Onima koji sada naknadno žele relativizirati sporazum želimo poručiti da su imali dovoljno vremena i mogućnosti da reagiraju, jer se o izbornim modelima otvoreno i demokratski razgovaralo na susretima svih parlamentarnih stranaka u više pregovaračkih ciklusa. One koji su to možda zaboravili želimo podsjetiti da su svi ti sadašnji kritičari postignutog sporazuma svojevremeno i sami podržavali tzv. Model B (22-13) izbora Gradskog vijeća, iako to sada negiraju. Zašto to rade, to samo oni znaju”, navodi se u priopćenju.

Uz to, GO SDA Mostara objavio je kako želi pozvati ”sve probosanske opcije u Mostaru na udruživanje snaga, sa ciljem zaštite interesa svih građana Mostara i očuvanja multietničkog i jedinstvenog grada”.

Cementiranje stanja

Izaslanik SDP-a u Domu naroda Parlamenta BiH Aner Žuljević mišljenja je kako je sporazum koji su potpisali HDZ i SDA višestruko štetan za Mostar i BiH. Taj akt je zanemario Srbe i ostale narode, po Žuljevićevim riječima, unatoč tome što je Mostar uvijek bio multietnička sredina u kome su, osim Bošnjaka i Hrvata, živjeli i drugi narodi.

”Da ponovimo još jednom, apsolutno je neprihvatljiv model pregovaranja sa dva politička subjekta koji su uzrok problema sve ove godine, a ne faktor rješenja. Zabrinjava pristup međunarodne zajednice u kojem je pitanje Mostara odlučila potpuno pogrešno rješavati kao bošnjačko-hrvatsko pitanje čime je direktno legitimirala ratne rezultate i na ovaj načinpraktično pobrisala aneks 7. Europejcu Čoviću su ispunjene želje o paketima i eliminaciji Željka Komšića, a iz SDA su nam godinama pričali da Mostar kao paket ne dolazi u obzir, a sad je evidentno da su uz Mostar dogovorene i ostale izmjene izbornog zakona. Ovo je zbog formata pristupa pregovorima i futurističkog statutarnog sadržajanajveći udar u temelje bosanskohercegovačkogmultietničkogbića od Daytona do danas.. koji će radi neodgovorno pragmatične međunarodne zajednice biti vjetar u leđa svim destruktivnim politikama da ubrzaju razvaljivanje države”, stava je Žuljević.

On je mišljenja da su ovim sporazumom kreirana stranačka geta u kojima će se međusobno ucjenjivati, dilate parcele, naplaćivati rente i tajkunima trpati u džepove proračunski novac, dok se grad ubrzano prazni od života!

Potpredsjednica Naše stranke Irma Baralija sporazum je nazvala povijenim debaklom i pokazateljem koliko su HDZ i SDA, istinski koalicioni partneri i koliko su živjeli u ljubavi i razumijevanju.

”Oni apsolutno nisu napravili nikakav iskorak iz modela koji je bio 12 godina. To se moglo davno dogovoriti. Ovime su pokazali da su namjerno odugovlačili kako bi mogli trošiti naš novac”, poručila je te navela dvije stvari koje su po njenom mišljenju važne.

Baralija je poručila HDZ-u i SDA da neće imati dvije trećine u Vijeću grada Mostara.

“Kako ijedna stranka u ovom trenutku, šest, osam mjeseci prije održavanja izbora u Mostaru, može znati šta će se desiti i koliko će vijećnika imati. Jel’ vi nama poručujete da već znate ko će dobiti na izborima? Ako je to, onda je to tek problem. Mi smo željeli nakon svih ovih godina da napravimo iskorak, da ovih 10 godina nije protraćeno uzalud, da postoji šest gradskih područja, a oni žele zacementirati to. Ta gradska područja – tri na jednoj i tri na drugoj obali i oni na taj način sebi osiguravaju točan i siguran broj vijećnika sutra u Gradskom vijeću. Nakon toliko vremena i kad smo vidjeli da taj model ne funkcionira, oni sada hoće da i u narednim godinama upravljaju tako”, navela je Baralija za N1.

Predsjednik HRS-a Slaven Raguž stava je kako je jedini dobitak činjenica da će izbora biti.

”Po laičkoj procjeni, samo je zacementirano aktualno stanje u gradu, osobito ukoliko se legitimira supotpisivanje svih financijskih transakcija, što je više nego ogromni ustupak s hrvatske strane, na koji bih i ja pristao, kada bi se isti preslikao na Travnik. Ovako sročen, samo će dovesti do toga da će i eventualne tehničke izmjene zakona o izvršenju proračuna kod određenih ljudi postati „vitalni nacionalni interes“, kao što je to trenutno slučaj u HNŽ. Dakle, povijesno cementiranje aktualnog stanja, kako bi stranački povijesno uposlene strukture imale dugu povijest boravka na gradskim jaslama”, mišljenja je Raguž.

Izvor: dnevni.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Prof. dr. Valerije Vrček: Krizni stožeri postaju ćelije kriptomarksizma

Gost u Podcastu Velebit bio je prof. dr. Valerije Vrček, redoviti profesor kemije na Farmaceutsko biološkom fakultetu i predstojnik Zavoda za organsku kemiju.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

prof. dr. Valerije Vrček

Tema podcasta je Covid-19. Prof. dr. Valerije Vrček odgovara na postavljena pitanja (ispod). Uistinu zanimljiv razgovor i opservacije na temu koronavirusa koje preporučamo da svakako pogledate.

► Postaju li krizni stožeri ćelije kriptomarksizma a Svjetska zdravstvena organizacija njihov centralni komitet.
► Ima li testiranje nositelja virusa opravdanje u mogućnosti da može zaraziti nekog bližnjeg?
► Korištenje sterilizatora koristi ili šteti u borbi s virusom?
► Nošenje maske štiti od virusa nositelja, drugoga ili od dodira po licu?
► Je li sukladno kršćanskom moralu čuvanja od ugroze svakog života bez obzira na cijenu?
► Kako pandemija utječe na porast drugih bolesti?
► Kako djeluju dezinficijensi i kakve su posljedice čestog korištenja?
► Stvaraju li se na taj način superbakterije?
► O čemu govori pismo skupine od 38 znanstvenika ‘Great Barrington Declaration’ koje domaći mediji nisu objavili?
► Zašto mediji nisu objavili tekst te deklaracije?
► Je li povećan broj zaraženih rezultat povećanoga broja testiranja?
► Koja je razlika između zaraženog i oboljelog?
► Koliko koštaju testovi i tko na njima ostvaruje profit?
► Stvara li svakodnevna informacija o sve većem broju pozitivnih rezultata psihozu u društvu?
► Koje su sličnosti ove situacije i one sa Svinjskom gripom?
► Kakav će se presedan dogoditi ako cjepivo bude uskoro gotovo?
► Kakve će biti posljedice za farmaceutsku industriju ako dođe do kršenja protokola?
► Što je to nula posto rizika?
► Kakve će biti posljedice za svjetsku ekonomiju?
► Ima li ova ‘pandemija’ PCR testiranja uporište u financijskim motivima?
► Kako će izgledati svijet nakon pandemije?
► Zašto teologija šuti, a znanst ima glavnu riječ?
► Je li Svjetska zdravstvena organizacija podložna utjecajima profita?
► Zašto znanost treba biti izvan političke vlasti?
► Koja je cijena dobrovoljnoga odricanja od dosadašnjeg ‘normalnog’ načina života?
► Kako će izbori u SAD-u utjecati na ovu pandemiju?
► Događa li nam se potpuna promjena svijeta i kakva je proročka razmišljanja imao papa Ratzinger?
► Ima li što bolje od vitamina C, limuna, meda i kiselog kupusa?

Izvor: projektvelebit.com

Nastavi čitati

Preporuka

COVID-19: Koliko dugo smo nakon infekcije koronavirusom imuni?

Jedna velika studija u Velikoj Britaniji pokazuje da imunost nakon oboljenja od COVID-a 19 brže nestaje nego što se mislilo, osobito kod starijih osoba. Što je dosad poznato?

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

covid-19 maske

„Ja sam imun“, rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio COVID-19. Te da bi najradije svoju publiku izljubio. Najprominentniji slučaj COVID-a 19 to ipak nije učinio, i to je vjerojatno je bilo dobro. Jer, je li američki predsjednik stvarno imun to, prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama, nije sigurno. Pitanje imunosti prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brz rast broja infekcija u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, pitanje imunosti je važnije nego ranije. Nova studija je sad umanjila nade u prirodnu imunost bez cijepljenja. Znanstvenici Imperial Collegea iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunost s vremenom opada.

Koliko dugo traje imunost nakon oboljenja od COVID-a 19?

To ovisi o više čimbenika. Primjerice o starosti, kako pokazuje studija londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga je stvaranje antitijela variralo s obzirom na težinu preboljene bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu, kažu znanstvenici. Traje li imunost tjednima ili mjesecima ovisi dakle o inficiranoj osobi.

U drugoj studiji koju su proveli Harvard Medical School i Sveučilište u Torontu znanstvenici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dva do četiri tjedna od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Razina antitijela je oko četiri mjeseca bila povećana pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunost, kaže voditeljica studije Richelle Charles. Ali stvarni dokaz za postojanje imunosti nije ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje trajnosti imunosti protiv novog koronavirusa.

Zašto postoje različite tvrdnje o imunosti?

To ovisi o mjestu istraživanja, razdoblju i veličini studije. Znanstvenici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba, a u austrijskom skijalištu Ischglu kod 40 posto osoba. Sva tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja zaraze.  U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, znanstvenici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD-u su znanstvenici Sveučilišta Arizona u studiji koja je obuhvatila 6.000 osoba utvrdili indicije „da je imunost stabilna najmanje pet mjeseci”, kako je utvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.

Sad su znanstvenici Imperial Collegea u Engleskoj da je od kraja lipnja do kraja rujna udio stanovništva kod kojeg se moglo utvrditi antitijela pao sa 6 na 4,4 posto. To sugerira kraće trajanje imunosti. Osim toga postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati studija su i zato različiti što su neke studije još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi znanstvenog preispitivanja (to vrijedi i za studiju londonskog Imperial Collegea. Brojni znanstvenici se slažu da pitanje imunosti još nije dovoljno istraženo.

Moraju li se ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 pridržavati mjera zaštite?

Moraju. S pravnoga gledišta nema razlike između onih koji su preboljeli COVID- 19 i onih koji nisu ni bili inficirani. Mjere zaštite su različite od zemlje do zemlje, u Njemačkoj i od pokrajine do pokrajine, ali one vrijede za sve i kršenje je često povezano s teškim kaznama. S medicinskog gledišta i ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 moraju se pridržavati mjera zaštite jer pitanje imunosti nije jasno (vidi gore), a osim toga u međuvremenu je poznato više slučajeva ponovne infekcije. „I ako testom bude dokazano postojanje antitijela osoba se mora pridržavati nacionalnih mjera zaštite, primjerice nositi masku, držati rastojanje ili kod pojave simptoma testirati se”, kaže Paul Elliot, direktor londonskog Imperial Collegea.

Ima li ljudi koji nakon oboljenja od COVID-a 19 ne stvaraju imunost?

I za to postoje indicije. U jednoj američkoj studiji među marincima 41 posto vojnika nije imalo neutralizirajuća antitijela u krvi. Kod jedne kineske studije Sveučilišta Fudan u Šangaju antitijela nije bilo kod šest posto pacijenata. To znači da nije sigurno ni stvara li svaki čovjek imunost nakon infekcije koronavirusom. Njemački institut Robert Koch iz toga zaključuje da prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama nije jasno ni stvara li se imunost redovito ni koliko je ona čvrsta ni koliko traje.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati

Preporuka

KAMPANJA ZA IDIOTE: Dizanje tenzija bez ikakve vizije!

U Bosni i Hercegovini u tijeku je još jedna predizborna kampanja. Iako su ovoga puta radi o općinskim i gradskim izborima gdje bi trebale dominirati teme lokalnog karaktera, lideri nacionalnih stranaka ponovo ostavljaju dojma kao da se radi o nekakvom ‘sudbonosnom’ izlaskom na birališta koje će odlučivati o sudbonosnim državnim i nacionalnim temama.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Trenutno vladajuće stranke kao što su SNSD, SDA, HDZ I DF čitavu predizbornu kampanju pokušavaju svesti na dizanje nacionalnih tenzija na pričama o razdruživanju i spašavanju BiH (SNSD, SDA DF), te o fingiranom sukobu oko Izbornog zakona (SDA, DF i HDZ).
U njihovim kampanjama koju vode četvorica čelnih ljudi koje je netko nedavno nazvao ‘Braćom Dalton’ (Komšić, Izetbegović, Dodik i Čović) nema ni riječi o lokalnim problemima građana niti o rješavanju ključnih životnih problema u lokalnim sredinama. Sigurni smo čak da ni oni sami pojma nemaju tko su im zaista kandidati na lokalnim razinama niti kakve programe nude. Jer, evidentno…, takvi programi niti ne postoje.

‘Braća Dalton’ furaju sve po starom

U njihovim izjavama nema ni traga pričama o ‘budućnosti’ na lokalnoj razini. Umjesto toga ponovno je na djelu samo prizivanje duhova prošlosti i eventualno ponegdje ‘krpljenje’ rupa na cestama. Potpuno je jasno da stranke vladajuće četvorke koju vode spomenuta ‘Braća Dalton’ nemaju ni vizije  ni ideje već su se po tko zna koji put opredijelili na dizanje tenzija.

Očigledno, smatraju da će još jednom ‘upaliti’ i oprobani i dosad uspješni recept koji ničemu ne služi osim da se aktualni neuspješni lideri pod svaku cijenu zadrže u vlasti i nastave krojiti sudbinu njihovim fingiranim svađama izmučene građane Bosne i Hercegovine.
Pri tome, smatraju da će pod svakodnevnom međusobnom kanonadom raznih optužbi, laži, izmišljanja i prijetnji građani lako zaboraviti da sve analize govore da je sadašnje Vijeće ministara BiH najneučinkovitije od kada postoji ovakva BiH.

Također, smatraju da će građani zaboraviti da nova Vlada Federacije BiH ni dvije godine nakon prošlih izbora nije niti formirana, te da joj nedostaje više ministara. Umjesto toga Federacijom vlada skupina ljudi koji nemaju čak ni podršku u federalnom Parlamentu ni na jednom ključnom pitanju.

Računaju, također i na to da će građani zaboraviti da u pojedinim županijama nove Vlade uopće nisu formirane zbog unutarstranačkih borbi za fotelje.

Bizarne situacije

Također, cijelu kampanju koja je ovih dana dolazi do svoje polovine trajanja obilježava niz bizarnih situacija povezanih s epidemijom koronavirusa.
Tako primjerice, imamo situaciju da Sebija Izetbegović svakodnevno poziva građane na poštivanje epidemioloških mjera, a da stranka kojoj je njezin suprug na čelu (SDA) svakim  novim danom održava po jedan ogroman predizborni skup kršeći sve mjere na koje se doktorica Izetbegović poziva.

Također, Milorad Dodik u kampanji se odlučio na pokazivanje mišića, pa je tako dan nakon što je DNS izašao iz koalicije na Nešićeva vrata pokucao MUP. Dodik je, uz to, faktički na svoju ruku zatvorio škole u Republici Srpskoj  unatoč svim preporukama od strane struke da za takvo nešto nema potrebe. Ali, u njegovom slučaju sve se svelo na jednu dobro poznatu bahatu krilaticu: ‘Mogu što hoću, jer ja sam vaš Bog’.

Da ne bi bili usamljeni u apsurdnim potezima u okviru ove kampanje prvoj dvojici se pridružio i Dragan Čović, koji kampanju svoje stranke svodi na hodanje po opustošenim općinama gdje je veći broj ljudi u Njemačkoj nego na svojim kućnim adresama, zaboravljajući ili ignorirajući činjenicu da su svi iselili upravo za vrijeme vladavine njegovog HDZ-a.
Da ne bi bio izuzetak od navedenih, i lider DF-a (Željko Komšić), kao da se stavio u ulogu predsjednika druge stranke, odnosno SDA, pa tako obilazi načelnike iz SDA dajući im podršku i djeluje kao zamjena Bakiru Izetbegoviću dok se on nalazi u samoizolaciji.

Fiktivni sukobi

Kada pogledamo sve zajedno, nitko nije bio naivan da bi od ovakvih vladajućih lidera očekivao konkretne vizije, programe, projekte, ali iskorištavanje lokalnih izbora u svrhu dizanja nacionalnih tenzija i priskrbljivanje osobnih političkih poena na prizemnoj retorici ovaj put prelazi svaku mjeru.

Očigledno, igraju na samo jednu kartu, a to je: Da će svojim fiktivnim sukobima još jednom homogenizirati svoje birači, a prljavom kampanjom ogaditi ljude od masovnog izlaska na izbore, pogotovo u uvjetima korone.

Na građanima je odgovornost moći rasuđivanja… J. S.

Izvor: dnevni.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x