Slijedite nas:
Ona ističe kako je “haaški tribunal izbjegao potvrditi da je Srbija vodila rat u BiH, kao što je izbjegao i da dobro dokumentiran genocid u još šest općina koji je počinjen na samom početku rata 1992, uključi u presudu”, navela je pa zaključila kako Srbija odbija bilo kakvu odgovornost, a smatra i kako se razvio narativ koji Srbe prikazuje isključivo kao žrtve “koje svijet stigmatizira između ostalog i zbog bliskosti s Rusijom”.
Navela je i kako je Srebrenica isprovocirala ozbiljne moralne dileme svuda u svijetu, osim u Srbiji. Podsjetimo, Milorad Dodik po izricanju presude Mladiću ponovio je kako je Srebrenica mit, odnosno da se genocid nije dogodio. Biserko stoga zaključuje kako se BiH nastoji izboriti za funkcionalnu i pluralnu državu, a za to vrijeme Srbija rehabilitira optužene zločince i tretira ih kao nacionalne heroje.
Osam pitanja
Zaključuje kako radikalna transformacija društva nije moguća sve dok se srpska elita ne suoči s istinom i ne odgovori na određena pitanja. Ona ih naime pita: jesu li spremni priznati da je kolaboracija institucija poput JNA i službi sigurnosti bila izvođač Miloševićeve državne politike?; jesu li spremni priznati da su postojale deportacije i masakri civilnog stanovništva, identificiranih poimence, zajedno s njihovim kulturnim ili vjerskim afilijacijama?, ali i da postoje dokazi o dislociranju ubijenih (tzv. sekundarne i tercijarne masovne grobnice) i njihovo skrnavljenje, a, ponekad i njihovo spaljivanje?
Nastavlja dalje pitajući jesu li spremni priznati da je namjerno uništavano kulturno i religijsko naslijeđe, kako bi se zatro identitet drugih zajednica i još mnogo toga, ali i da je odsustvo volje političkih i kulturnih elita da s odgovornošću priđe obradi prošlosti, značajna opstrukcija u otvaranju europske perspektive Srbije?
“Da prizna da je orijentacija na relativizaciju odgovornosti za nedavne ratove prepreka normalizaciji odnosa u regiji?; Da prizna da je takav odnos također još jedan element zatvaranja srbijanskog društva u autističan i retrogradan sustav vrijednosti?; Da prizna da je princip kažnjivosti jedno od ključnih pitanja za uspostavljanje pravnog okvira i sustava u Srbiji?”, pita se dalje.
“Bez suočavanja s Ratkom Mladićem i njegovim zločinima Srbija ne može da konstituirati vlastito moderno društvo niti obnoviti povjerenje regije”, zaključila je.