–  Bosansko-hercegovački mediji objavili su protekloga vikenda vijest o osnivanju stranke Domovinski pokret Miroslava Škore u Bosni i Hercegovini. Zbog cjelovitog i potpunog informiranja javnosti, važno je pojasniti kako je politička stranka Domovinski pokret Miroslava Škore osnovana u Republici Hrvatskoj i kao takva nema pravne instrumente niti mogućnosti za osnivanje političke stranke u bilo kojoj drugoj državi, pa tako niti u BiH. Dakle, Domovinski pokret Miroslava Škore nije registrirao stranku u Bosni i Hercegovini.

Činjenica je da je u Livnu u studenom osnovana stranka sa sličnim, ali ne i sa istim nazivljem, pod imenom ”Hrvatski domovinski pokret”. Domovinski pokret Miroslava Škore nije na svojim službenim kanalima, niti putem svojih istaknutih članova, izvještavao javnost o osnivanju stranke sličnoga imena u BiH upravo zato što je riječ o dvije odvojene pravne osobe i dvije stranke registrirane u različitim političkim sustavima.

Shodno tome, vodstvo Domovinskog pokreta Miroslava Škore nije javno istupalo niti će istupati, niti ima pravo i želju istupati u ime Hrvatskog domovinskog pokreta o načinu političkog funkcioniranja u toj zemlji, o Hrvatskom narodnom saboru, niti o uključenosti pripadnika različitih nacionalnosti u stranku. Stoga je pogrešno pojedine izjave u medijskom prostoru tumačiti kao direktivu i političke ciljeve Miroslava Škore. Predsjednik Hrvatskog domovinskog pokreta je, kako je i sam potvrdio u medijima, bojnik Slavko Andačić, a ne dr. sc. Miroslav Škoro.

U fokusu djelovanja političke stranke Domovinski pokret Miroslava Škore, registrirane u RH, trenutno je, prije svega, jačanje organizacije unutar granica Republike Hrvatske.

Ipak,  naravno da nas veseli pojava nove sestrinske opcije koja za cilj ima poboljšanje položaja Hrvata u BiH, ali i pojava ljudi koji imaju hrabrosti suprotstaviti se i natjecati s ukorijenjenim političkim elitama koje su pod palicom duopola u zadnjih dvadesetak godina trgovale hrvatskim nacionalnim interesima u BiH, te na taj način dovele položaj Hrvata u trenutno katastrofalno stanje.

Vjerujemo kako je bojnik Andačić, koji do sada nikada nije bio politički aktivan, a kao nekadašnji zapovjednik 10. topničko-raketne brigade, magistar novinarstva, komunikologije i odnosa s javnošću, upravo takav hrabar čovjek.

Zagreb: 25. siječnja 2021.

Kontakt:

Voditeljica Odnosa s javnošću i komunikacija Domovinskog pokreta Miroslava Škore
Marja Čolak
099 600 8104

“Mi smo svjesno radili u nekoj tišini. Smatrali smo kako nije bilo potrebe za nekom ‘bukom’ i davanje vijesti ‘na sva zvona’ dok se sve ne posloži kako treba i dok ne formiramo ogranke stranke. Osnivačka skupština održana je potkraj prošle godine u studenom, a ja sam izabran za v.d. predsjednika do unutarstranačkih izbora”, kaže Andačić za hercegovina.info.

Ide se u širenje.

“Radit će se jednako kao i u Hrvatskoj. Već smo ostvarili kontakte u brojnim mjestima. Imamo pripremljenih oko dvadesetak podružnica, odnosno ogranaka.”

Sjedište stranke je u Livnu

“Izabrali smo Livno jer smo time željeli poslati znakovitu poruku. Taj kraj je nepravedno zapostavljen i nepravedno kotira kao takav u BiH. S druge strane livanjski kraj je dosta značajan, a ima i dosta gospodarskih resursa.”

U medijima se pojavila informacija kako bi Diana Zelenika mogla biti na čelu Domovinskog Pokreta BiH.

“To je došlo od strane medija, a ne od same Diane Zelenike koliko sam ja mogao iščitati iz njenog izlaganja. Koliko sam upoznat, ona se do sada nije odlučila pristupiti našoj stranci, a i sama je rekla da razmišlja, da želi sebe pronaći i isprofilirati u političkom životu ukoliko uopće bude djelovala. Kod nas je svatko dobrodošao za člana i svaki član može biti predsjednik.”

Andačić će na funkciji biti do izbora, a na pitanje kada će oni biti, odgovara.

“Mi se trudimo da se to dogodi što skorije. Važno je da posložimo sve oko podružnica i da ispoštujemo brojne druge stvari, ali ako već inzistirate na nekom vremenskom roku, ja se nadam da bi se to moglo dogoditi kroz dva tjedna”, ističe Andačić.

Na jednu stvar treba paziti kaže.

“Ne smije nam se dogoditi ono što se dogodilo DP-u u Hrvatskoj, gdje je ušao veliki broj ‘spavača’, odnosno ‘igrača’ drugih stranaka. Moramo na vrijeme isprofilirati i filtrirati ljude.”

O ciljevima kaže kako su oni napisani, ali da bi o njima mogli govoriti satima. No u jedno je siguran.

“Mi ne idemo biti oporba HDZ-u među hrvatskim biračkim tijelom, mi idemo biti prvi izbor. Mislim da će narod progledati na idućim izborima, kako je progledao i na ovim u Mostaru. Da smo zadovoljni HDZ-om BiH i HDZ 1990. te ostalim strankama, kojih je ionako previše, mi u ovo ne bi ni ulazili niti bi osnivali stranku. Težimo ponuditi jednu pravu opciju biračima, a hoće li oni to prihvatiti i hoćemo li biti prepoznatljivi to će odlučiti narod.”

Što se tiče ‘osipanja’ DP-a u Hrvatskoj Andačić kaže.

“Komentirao bih to s jednom narodnom izrekom: “Bolje i prazna štala nego gubav i manit ajvan u njoj”. Kratkoročno je ovo što se događa negativno, ali dugoročno će to filtriranje i čišćenje u svakom slučaju doći jako dobro. Dobro je da se ospu ljudi koji ne misle po programu i ciljevima stranke. Neki su svjesno ušli u DP, a radili su kontra stranke”, zaključio je Andačić.

Izvor: hercegovina.info

“Veselimo se dinamici suradnje i u pogledu bilateralnih odnosa, odnosa Europske unije i Sjedinjenih država te naravno suradnje unutar Sjevernoatlantskog saveza,” poručio je Plenković.

Njegov posebni savjetnik za vanjsku politiku i ministar vanjskih poslova u devedesetima Mate Granić kazao je medijima kako je “sigurno da Joe Biden i njegova administracija imaju vrlo jasne stavove o ovom prostoru. Još početkom 90-ih godina je Joe Biden govorio da je Milošević ratni zločinac koji treba biti osuđen,” kazao je Granić za zagrebački “Večernji list”.

Nakon što 10 godina američka administracija nije pokazivala interes za prostor jugoistoka Europe, Granić očekuje da će interes biti pojačan. “To znači da će SAD pomoći Europskoj uniji oko BiH koja ne funkcionira u zadnje vrijeme. Bilo je govora i da treba ukinuti entitete i da treba primarno razvijati građansku državu. Hrvatska diplomacija će se čvrsto boriti za pozicije Hrvata i da je prisustvo SAD-a pozitivno, ali da se moramo boriti za svoje stavove,” ocijenio je.

Granić je kazao da su SAD glavni strateški partner Hrvatskoj od siječnja 1994. godine. “Kad dođe nova administracija potrebno je vrlo brzo na raznim razinama uspostaviti kontakte. Mnogi od sadašnjih dužnosnika su ili iz vremena predsjednika Clintona ili Obame. Kako je Andrej Plenković jedan od glavnih ljudi unutar EU, a EU je glavni strateški partner SAD-u, mi imamo podloge za to. Imamo kontakte iz vremena predsjednika Clintona,” zaključio je Granić.

Bivši hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim državama Ivan Grdešić za “Al Jazeera Balkans” kazao je kako očekuje da će, kada se ovi glavni problem koji su u Americi dočekali predsjednika Bidena pri stupanju na dužnost malo stišaju, “njegova administracija obnoviti interes za jugoistočnu Europu, prije svega nastojeći spriječiti bilo kakve buduće sukobe ili teškoće u našim susjedstvima,” kazao je. On očekuje da će Biden potaknuti Europsku uniju da poduzme dodatne inicijative, jer se ipak radi o susjedetvu Europske unije, a ne Amerike.

“Ne očekujem neku dramatičnu inicijativu koja bi npr. iz korijena izmijenila Daytonski sporazum ili srpsko-kosovsko pitanje, ali dijalog, razumijevanje, argumentacija i spremnost da se bude u blizini kada zatreba sigurno će povoljno djelovati na europske i ostale integracije Balkana i jugoistočne Europe,” zaključio je Grdešić.