Kontaktirajte nas na:

Društvo

Sljedeća godina bit će presudna za “odljev mozgova” – odlazi na desetine tisuća kvalificiranih radnika

Njemačka je najčešće odredište Bosanaca i Hercegovaca, a zbog novog zakona o useljavanju tradicionalno odredište u potrazi za boljim životom suvereno će zauzeti top mjesto broj 1.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Naime, nakon što je u Bundestagu ove godine donesen novi set zakona o useljenju, a koji bi trebao stupiti na snagu 1. ožujka 2020. godine i ima za cilj olakšavanje dolaska i kvalificiranim radnicima koji nisu iz zemalja EU-a jer Njemačkoj nedostaje skoro milijun kvalificiranih radnika, jasno je da budućim doseljenicima više neće biti većinom nuđena nižekvalificirana zaposlenja.

Njemačka kao nikada do sada traži i visokokvalificiranu stručnu snagu ili će, u suprotnom, doživjeti ozbiljan ekonomski pad. No, ovo će izravno i vrlo ozbiljno utjecati i na budućnost BiH koja će uskoro, ako se nastavi trend iseljavanja mladih i stručnih ljudi – postati zemlja staraca bez perspektive napretka te nuditi zaposlenje radnicima iz nerazvijenih zemalja Bliskog istoka.

Alarmantni podaci o iseljavanju iz BiH

Sve češći su apeli za potrebom stručne snage iz Njemačke, a taj poziv ima i odličan odziv iz BiH, a što potvrđuju i statističke brojke. Podatci Eurostata pokazuju da je samo prošle, 2018. godine, balkansku regiju napustilo 228. stanovnika. Najčešće su iseljavali Albanci, 62.000, a najmanje Crnogorci – 3.000. No, iz BiH u zemlje EU-a je otišlo  53.500 ljudi, iz Srbije 51.000, Kosova 34.500 ljudi, a iz Sjeverne Makedonije 24.300.

Također, a prema podatcima Unije za održivi povratak predsjednice MirhuniseZukić, za prvih pet mjeseci 2019. godine BiH je napustilo 30.000 osoba, to je šokantna brojka.

Njemačka je i dalje najčešće odredište ljudi iz BiH, potom Hrvatska i Slovenija, dok se i iz Srbije također najčešće seli u Njemačku, potom Sloveniju i Hrvatsku, ali i Slovačku. Njemačka je najčešći izbor i za nezaposlene iz Kosova.

Nedavno je i Svjetska banka izašla sa zabrinjavajućim podatcima u izvješću ‘Migracija i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji’, gdje se pokazalo da je BiH do sada napustilo skoro polovica stanovništva, točnije 49,5%.

U ovom postotku znakovito je da su čak 55% iseljenika iz BiH visokokvalificirane osobe, što je drastičan ‘odljev mozgova’, a čije posljedice će BiH vrlo brzo osjetiti.

Povoljni uvjeti koje nude zemlje EU-a, a posebice sada Njemačka kao najčešće odredište, ovaj zabrinjavajući trend samo će još više aktualizirati.

“Dugotrajna emigracija visokoobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države. Zapadni Balkan je posebno značajan ‘izvoznik ljudskih resursa’ u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije”, stoji u ovom izvješću Svjetske banke.

Kancelarka Merkel: Njemačkoj trebaju stručni radnici

Dok smo u BiH svjedoci zatvaranja tvornica i svakojakog “mrcvarenja” radnika te stalnih političkih kriza i nestabilnosti koje usporavaju ionako slab ekonomski napredak zemlje, njemačka kancelarka Angela Merkel poziva inozemne radnike u Njemačku kako bi osigurala budućnost njemačkom gospodarstvu.

Ona je i protekli vikend, u svom redovitom subotnjem video-podcastu, govorila o ovom problemu Njemačke, kazavši kako bi nedostatak kvalificirane radne snage njemačka poduzeća moglo natjerati na preseljenje u inozemstvo.

“Znamo da mnogi sektori i kompanije traže kvalificirane radnike. Bez dovoljno stručnih radnika Njemačka kao gospodarstvo više ne može biti uspješno. Zato je nužno ulaganje svih snaga kako bi zaposlili dovoljan broj stručnjaka. U suprotnom, poduzeća će se morati iseljavati a, naravno, to ne želimo”, upozorila je kancelarka Merkel.

Ovim zakonom, kako je to za Deutsche Welle svojedobno pojasnio Stephan Mayer, državni tajnik njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, omogućiti će useljavanje i dolazak u Njemačku zbog radnog mjesta, ali i stručne izobrazbe.

“Ovim zakonom se po prvi puta uvodi jedan jedinstveni pojam stručnjaka. A ubuduće se više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Europske unije. Također se ukida i lista tzv. deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način. Važno nam je da osobe raspolažu dobrim poznavanjem njemačkog jezika, u nekim područjima je dovoljno temeljno poznavanje jezika. Za zapošljavanje je dovoljna razina njemačkog B1, za mjesto u izobrazbi B2”, rekao je Mayer.

“Plati radnika pa neće odlaziti”

Njemačka od početka nove godine širom otvara vrata visokokvalificiranim iseljenicima i, na žalost, mnogi od njih biti će iz BiH. S druge strane, dok kvalificirana radna snaga napušta BiH, poduzeća iz BiH prinuđena su zapošljavati radnike iz nerazvijenih zemalja Bliskog istoka, poput Bangladeša. Jednu takvu priču iz Višegrada nedavno je objavila N1, gdje s lokalnim majstorima radi i 10 radnika iz te zemlje.

Međutim, mnogi odlazeći skreću pozornost i na činjenicu obespravljenosti radnika u BiH kojima se često ne plaćaju prekovremeni radni sati ili dani ili su neadekvatno plaćeni za svoj rad kao i da nemaju sva zakonski zajamčena prava.

“Kukaju kako nemaju radnika, kako neće da rade i da se iseljavaju. Plati radnika, daj mu zakonom zagarantirana prava i neće odlaziti. Prošla su vremena kada je radnik radio za 400 ili 500 KM. Dolazi vrijeme mladih i obrazovanih koji ne toleriraju bezobraštinu ‘gazda’ koji se s njihovih leđa bogate, a oni jedva preživljavaju”, komentira jedan ekonomist iz Mostara koji je sa suprugom upravo na putu ka Njemačkoj.

Tako i projekcije za sljedeću godinu nisu optimistične – upravo zbog olakšavajućih mogućnosti zapošljavanja u Njemačkoj, očekuje se da će BiH i u 2019. izgubiti još nekoliko desetina tisuća kvalificiranih ljudi.

Izvor: Dnevni list

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Društvo

Svjetska banka: BiH će zahvatiti najveća recesija od rata

Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina, navodi se u saopćenju Svjetske banke na osnovu rezultata Redovnog ekonomskog izvještaja.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Svjetska banka o BiH

Za 2020. projicira se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti.

Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje, navodi se.

“Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini”, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

“BiH se suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade.”

Drugi val odgađa oporavak u regiji

Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020, saopćili su iz Svjetske banke.

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7 procentnih poena manje od prognoza iz aprila.

Drugi, snažan val pandemije od sredine juna, odgađa ekonomski oporavak u regiji.

Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, također umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma, navedeno je u saopćenju.

Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja.

Do juna je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.

Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.

“Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije”, kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

“Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak.”

Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije.

Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.

Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva.

Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.

“Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava.

Ova nesretna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza”, kaže Linda Van Gelder.

Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Europske unije (EU).

Izvor: voanews.com

Nastavi čitati

Društvo

KARDINAL PULJIĆ NA BOBOVCU: I sami ćemo nestati ako među nama bude nesloge

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić pozvao je danas katolike iz Bosne i Hercegovine da ostanu privrženi kako svojoj vjeri, tako i toj zemlji kao svojoj domovini u koju su duboko ukorijenjeni.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

kardinal Puljić u Bobovcu

Tokom molitvenog dana za domovinu i sedamnaestog hodočašća na ostacima srednjovjekovnog grada Bobovac u srednjoj Bosni, koji okuplja katolike pripadnike Ministarstva odbrane, oružanih i redarstvenih snaga BiH, kardinal Puljić je u propovijedi tokom misnog slavlja kazao kako katolicima sada valja ponovo probuditi ljubav prema korijenima i obnoviti zavjet da će ostati uz vjeru svojih otaca i na svojoj grudi, prenosi Raport.ba.

“Za domovinu treba imati dušu i mi smo došli s dušom za ovu domovinu moliti”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Molitveni pohod Bobovcu pokrenuo je upravo kardinal Puljić u znak sjećanja na 25. oktobar 1478., dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosače, s ciljem ujedinjenja u molitvi za lične potrebe, za vlastiti narod i domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali i za sve ljude i narode koji u njoj žive.

Sagrađen sredinom 14. stoljeća, grad Bobovac je bio najznačajnija utvrda srednjovjekovne Bosne. Bio je stolno mjesto bosanskog bana Stjepana II Kotromanića koji je poduzeo prve korake na njegovoj izgradnji, a zatim i bosanskih kraljeva od Tvrtka I do Stjepana Tomaša. Porušen je nakon turske okupacije Bosne.

Vrhbosanski nadbiskup podsjetio je kako je Katarina Kosača udajom za pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša na simboličan način čvrsto povezala Hercegovinu s Bosnom, a život je posvetila domovini i katoličkoj vjeri podižući brojne crkve.

Kao kraljica majka, što je titula koju joj je dao kralj Stjepan Tomašević, nakon pada bosanskog kraljevstva 1463. bila je prisiljena na bijeg, a utočište je našla u Rimu, dok su njezinu djecu zarobili Turci i potom ih islamizirali.

Kardinal Puljić je podsjetio na izvore koji govore o tome da je Kosača umrla “svisnuvši od boli za svojom djecom i zemljom”, ostavivši naslijeđe svojoj djeci ako se vrate katoličkoj vjeri, a ako ne, sve svoje nasljedstvo prepustila je Svetoj Stolici.

To su, kako je kazao vrhbosanski nadbiskup, bile i ostale historijske činjenice pa se ne smije dopustiti da neko zbog interesa dnevne politike danas prekraja prošlost.

“Važno je čuvati prošlost, jer se postaje svjestan sebe i svog identiteta, jer mir počiva na istini i pravdi”, kazao je kardinal Puljić istaknuvši kako ni srednjovjekovna Bosna nije pala odjednom, jer je i prije 1463. godine bila duboko podijeljena tako što su moćnici Osmanskog carstva u nju godinama unosili neslogu i tako je na kraju urušili: “Bude li takve nesloge i danas, i sami ćemo nestati.”

Nastavi čitati

Društvo

KORONA VIJESTI IZ ŠVEDSKE: Nema naznaka da nam dolazi drugi val

Mnoge zemlje diljem Europe ponovno uvode ograničenja kako bi se uhvatile ukoštac s porastom zaraza, ali švedska zdravstvena agencija tvrdi da nema naznaka o drugom valu koronavirusa u Švedskoj.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Koronavirus u Švedskoj

Broj novih slučajeva u nordijskoj zemlji kontinuirano raste proteklih tjedana, ali je na nižoj razini u odnosu na broj stanovnika nego u drugim europskim zemljama, u kojima se svakodnevno postavljaju novi rekordi.

U Švedskoj je ukupno oko 107.000 zaraženih i 5900 umrlih, javlja Dnevnik.

“Agencija za javno zdravstvo odlučila je da će stariji i oni u osobito rizičnim skupinama biti podvrgnuti istim preporukama kao i ostatak stanovništva”, rekla je ministrica zdravstva Lena Hallengren novinarima.

Broj smrtnih slučajeva u Švedskoj višestruko je veći nego kod njezinih nordijskih susjeda, ali je niži nego u zemljama koje su uvele strože mjere poput Španjolske i Italije.

Dosad se starijima od 70 govorilo da izbjegavaju fizički kontakt i javni prijevoz te da se drže podalje trgovina i drugih javnih prostora. Dužnosnici kažu da su te mjere spustile stopu zaraze, ali su negativno utjecale na dobrobit mnogih starijih osoba.

Agencija kaže da bi s nižim stopama zaraze, većim znanjem o toj bolesti i manje opterećenim zdravstvenim sustavom nego na proljeće, stariji trebali pratiti preporuke koje se odnose na sve Šveđane.

To uključuje izbjegavanje velikih okupljanja, ostanak kod kuće pri pojavi prvih znakova bolesti i održavanje fizičkog razmaka.

Hallengren je upozorila da to ne znači povratak u normalu.

“Svakodnevni život ne može biti onakav kakav je bio prije pandemije”, rekla je ministrica zdravstva. “No postoji puno načina života koji nisu samo preživljavanje.”

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x