Kontaktirajte nas na:

Društvo

Prof. Dženan Skelić Kriznom štabu FBiH: Kako vas nije sramota?!

Prof. dr. Dženan Skelić, psiholog i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici uputio je otvoreno pismo Kriznom štabu FBIH

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dženan Skelić

Prof. dr. Dženan Skelić, psiholog i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici, autor niza knjiga, stručnih radova, RTV emisija o psihologiji, nasilju među mladima, uputio je otvoreno pismo Kriznom štabu Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg prenosimo u cjelosti:

Molim Vas kao instituciju koja je preuzela skrb o dobrobiti populacije naše zemlje, barem onog njenog većeg djela odnosno onih 51% prema Dejtonu, da mi kao odgovornom i krajne zabrinutom građaninu, odgovorite na nekoliko, po mome mišljenju, u ovom trenutku, krucijalnih pitanja:

– kako mislite okončati vanredno stanje i zemlju početi vraćati u normalni život ukoliko kontinuirano imamo ogroman broj ljudi bez maski na cestama, haustorima, parkovima, šetalištima, po prodavnicama, piljarama, bankama i šalter salama;

– ukoliko osoblje u prodavnicama i piljarama ne nosi maske odnosno nosi ih ispod nosa ili ispod brade, ili na vrh glave, ili u džepu ili što sam čak vidio kod par primjera na ramenu i nadlaktici;

– ako je u prodavnicama gužva iako je mjera da ne smije biti više od 5 osoba u zatvorenom prostoru a većina tih kupaca je ušla bez maski iako ne bi smjeli biti pušteni u prodavnicu bez maske ili šala koji prekriva i nos i usta (ali što bi se to poštovalo kada ni osoblje prodavnice ne nosi maske-barem ne propisno);

– ukoliko ulični, ilegalni prodavci, prodaju povrće, cigarete i sl- bez maski;

– ukoliko u pekarama ljudi koji rade sa pecivima ne nose maske ili ih nose ispod nosa ili ispod brade (je rne mogu kažu disati, što ja razumijem ali ne mogu opravdati), a hljeb se ne može oprati niti dezinficirati;

– ukoliko nema mjere dezinfekcije ruku pri ulasku u prodavnice, banke i šalter sale (obaveza je prodavnice da postavi dozere jer ljudi prljavim rukama diraju robu koju ne kupe).

– Kako mislite obuzdati širenje epidemije ako imate policijske službenike i medicinsko osoblje koje ne nosi maske;

– ako vam migranti šeću po državi bez maski, bez dezinfekcijskih sredstava, prodaju maramice po cesti i trgovima;

– ako vam se omladina krišom okuplja po školskim igralištima, stanovima, kafićima, terasama zgrada i pije, puši šišu i sve to bez maski naravno.

– Kako je moguće da vam gine omladina po cesti iza 22 sata ako je od 20 sati policijski sat.

– Kako je moguće da niste snimili niti jedan promotivni materijal koji bi uputio građane o ispravnom pranju ruku (jer to mora neko da Vam pokaže da bi naučili- to se ne uči u školi sem medicinskoj mada je u današnje vrijeme pitanje da li su i oni naučili), niti ste snimili promo materijal o postavljanju i nošenju maske te njenom ispravnom skidanju i odlaganju (to ne može znati neko dok mu se ne pokaže i ne uputi), zašto niste objasnili narodu (deset puta dnevno ovih 2 mjeseca da se maska ne smije dirati rukama koje nisu dezinfikovane ili oprane, da se maska ne smije spuštati ispod nosa ili brade itd., da se maska može među ljudima nositi samo dva sata i mora se baciti, da se maska može upotrebiti više puta ukoliko nije bila ugrožena odnosno nije bila blizu ljudi bez maske i znate sigurno da je niste dirali prljavim rukama, a i tada se mora dezinfikovati i ostaviti na sunčevoj svjetlosti barem 4-5 sati..

– Kako niste u stanju smisleno i jednostavno objasniti ljudima da svako ko ne nosi masku produžava vanredno stanje jer sa svakim novim klasterom ili slučajem u tranziciji moramo čekati novih 14 dana da vidimo koliko široko područje je tim slučajem zahvaćeno. Ako treba ponavljajte to svakim pola sata na javnim servisima!

– Zašto nema kazni za one koji se ne pridržavaju mjera, jer mjera bez sankcije nema smilsa i pravi nas ostale koji se držimo mjera budalama te predmetom ismijavanja i izrugivanja od strane budala kojima je ovo sve “skrivena kamera”.

– Zašto ste ograničili penzionerima kretanje 20 dana pa im onda dozvolili da 7 dana izlaze po 4 sata?- Naime u tom periodu smo mi ostali imali priliku učiti o mjerama i ponašanju u epidemiji a penzioneru nisu, što ih je hendikepiralo i učinilo nespremnima da izađu odjednom u trku za zadovoljenjem svojih potreba i to takvu koja ih ograničava vremenom čime su dodatno stavljeni pod pritisak (a pod pritiskom se griješi) pa su se napravili redovi pred bankama i šalter salama. I sad im opet ograničavate umjesto da ste im dali slobodu kretanja uz pojačan nadzor poštivanj mjera (maske, dezinfekcija, fizička distanca od 2 metra).

– Zašto ljudi koji trebaju biti u samoizolaciji hodaju po sjelima i prelima ako im je zabranjeno napuštanje stambenog prostora?

– Zašto dovodite nove BiH građane iz inostranstva kada ni ove prethodne niste mogli obuzdati i kontrolirati njihovo kretanje. Oni koje trpate u šatore osudili ste na zarazu ukoliko jedan u šatoru ima Covid-19 svi ce ga dobiti. Nemate pod kontrolom one koji idu kući (bilo da su dali mito, bilo da su imali štelu, bilo da su iz nekih drugih razloga procijenjeni (valjda gatanjem) da nisu zaraženi (iako test može biti i 2-3 puta lažno negativan a osoba infektivna).

– I što je najvažnije pitanje, kako vas sve skupa (čast par izuzetaka) nije sramota koliko ste nesposobni i nespremni, neinteligentni i nepismeni, već se u nedostaku tog elementarnog stida trpate pred kamere ne bi li zaradili kakvu izbornu prednost?

– Ah da, još ovo. Mnogi će od vas reži da se ja petljam gdje mi nije struka. Prihvatit ću ja tu kritiku kada mi odgovorite na pitanje: “Kako je moguće da sa svim odlukama kasnite za onim mjerama koje sam ja predlagao na mojoj stranici, a onda ih vi usvajate 20 dana poslije a ja vec 25 godina nisam u zdravstvu?”.

Ili mi odgovorite na ova pitanja ili poduzmite mjere sankcija koje se podrazumijevaju ukoliko neko ne nosi masku a ide među ljude, ukoliko ne drži distancu, ukoliko se okuplja ili obilazi po stanovima, ukoliko ne poštuje određenu mjeru samoizolacije.

(Autor ovog pisma ima 4 godine rada na ‘Klinikum Rechts der Isaar’, kao viši tehničar za intenzivnu njegu na odjelu za transplantaciju matičnih ćelija kod oboljelih od različitih oblika karcinoma, dakle osobe sa visokom imunodeficijencijom koja zahtjeva najstrože mjere preventive prenosa bilo kakvog oblika infekcije u prostoru njege, među kojima je često bilo pacijenata sa HIV-om i Hepatitisom C)

Izvor: ins.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Društvo

NJEMAČKI MEDIJI IMAJU ODGOVOR: Zašto je pandemija tako jako pogodila države na Balkanu?

“Na Balkanu zapravo ne može biti riječi o drugom valu. Koronavirus jednostavno dolazi sa zakašnjenjem. Vlade su, svjesne slabosti svojih zdravstvenih sustava, vrlo rano uvele lockdown i time broj zaraza dugo držale na vrlo niskoj razini. Prošlog tjedna su vlasti popustile pritisku gospodarstva i građana. Osim toga se u nekim zemljama održavaju i izbori”, kaže Der Spiegel.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Mediji s njemačkog govornog područja pišu o naglom porastu broja novozaraženih koronavirusom u jugoistočnoj Europi. Radi li se o tzv. drugom valu od kojeg svi toliko strepe? Ili prvog nije ni bilo, pita se Deutsche Welle.

“Regija jugoistočne Europe je na vrhuncu pandemije u Europi prošla relativno dobro. Je li to razlog zbog kojeg se pandemija sad vraća punom snagom?” pita se Spiegel Online. I dodaje kako su u cijeloj regiji brojevi novozaraženih u naglom porastu: u Srbiji u usporedbi s prethodnim tjednom za 125, u Bosni i Hercegovini 75, a u Hrvatskoj “čak 232 posto” više novozaraženih.

Nepridržavanje pravila o higijeni

Autor navodi kako je zbog ovih brojki Austrija prije nekoliko dana uvela stroga ograničenja za sve koji se vraćaju iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije. Isto vrijedi i za Njemačku koja je, usprkos preporukama Vijeća Europske unije, zadržala zabranu ulaska za one koji dolaze iz Srbije.

Za EU zemlje Hrvatsku i Sloveniju vrijede druga pravila. Der Spiegel navodi kako hrvatske vlasti ukazuju na to da su svi novi slučajevi zaraze “uvezeni” iz susjedstva. “Postoji intenzivni prekogranični promet među balkanskim susjedima, ali ni građani Hrvatske se navodno ne pridržavaju pravila o higijeni”, piše Der Spiegel.

U članku se zaključuje kako se u slučaju naglog porasta broja zaraza na jugoistoku Europe možda uopće i ne može govoriti o drugom valu jer prvog zapravo nije ni bilo. “Na Balkanu zapravo ne može biti riječi o drugom valu. Koronavirus jednostavno dolazi sa zakašnjenjem. Vlade su, svjesne slabosti svojih zdravstvenih sustava, vrlo rano uvele lockdown i time broj zaraza dugo držale na vrlo niskoj razini. Prošlog tjedna su vlasti popustile pritisku gospodarstva i građana. Osim toga se u nekim zemljama održavaju i izbori”, kaže Der Spiegel.

Sve zbog izbora i turizma

No koliko god lockdown bio strog, posebice u Srbiji gdje je na snazi čak bio i policijski sat, toliko su nerazumljiva nagla popuštanja, kaže Der Spiegel i navodi nogometne utakmice u Beogradu s 20.000 navijača ili nesretni turnir Novaka Đokovića. Spominje i sumnju u službene brojke vezane za koronavirus u Srbiji.

U službene brojke u Srbiji dvoji i južnonjemački dnevni list Heilbronner Stimme koji citira lokalne novinare i izvješća o smanjenim službenim brojkama novozaraženih, posebice uoči izbora. “Razlika između službene i stvarne brojke je, kad su u pitanju umrli, najmanje za 600 slučajeva. Broj dnevnih zaraza je bio deset puta veći nego službeni”, kaže za Heilbronner Stimme jedna novinarka koja je imala uvid u skrivene brojke.

Isto tako se nakon izbora govori i o zabavama bez ikakve zaštite. “Situacija u Srbiji je sve dramatičnija. Institut Robert Koch Srbiju smatra rizičnim područjem”, piše Heilbronner Stimme.

I utjecajni švicarski news portal Nau.ch tematizira povećane brojke u regiji jugoistočne Europe te ukazuje na “uvezene” slučajeve zaraze u Švicarskoj koji se povezuju s osobama koje su boravile u Srbiji. I Nau.ch govori o lažiranim službenim brojkama u Srbiji. “Primjećujemo posebnu koncentraciju zaraza kod onih koji su doputovali iz Srbije”, kaže Stefan Kuster iz Saveznog ureda za zdravstvo Švicarske. Veleposlanik Srbije u Švicarskoj Goran Gradić demantira ove navode: “Situacija u Srbiji je stabilna.”

Smrt za turizam

Glavni njemački javni servis ARD na stranicama svog dopisništva za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Beču donosi opsežan dosje o stanju s koronavirusom u regiji i također špekulira o drugom valu zaraze. “Radi li se ovdje o drugom korona-valu ili samo o vrhuncu prvog? Oko definicija se može raspravljati, no činjenica je da napetost glede epidemiološke situacije u jugoistočnoj Europi nije popustila. Naprotiv”, zaključuje se u uvodniku pregleda stanja u ovom dijelu Europe.

Razloge za ovakav razvoj situacije ARD navodi na primjeru BiH: “Posvuda se može vidjeti zašto se zaraza širi: u kafićima, restoranima, trgovinama i u javnom prijevozu mnogi ne nose zaštitne maske, a ni pravila o razmaku se nitko ne drži.”

Što se tiče Hrvatske, ARD navodi kako je kontrola koronakrize posljednjih tjedana žrtvovana radi politike i turizma. “Hrvatska je jedna od zemalja koje su brzo i efikasno reagirale na pandemiju i koja je slovila kao korona-free. No otprije tjedan dana Hrvatska spada među pet EU zemalja (uz Švedsku, Poljsku, Francusku i Španjolsku) s najvećim brojem novozaraženih na 100.000 stanovnika”, piše ARD i zaključuje: “Ovo zasigurno nije baš dobra reklama za turističku zemlju Hrvatsku i sigurno jedan od razloga zašto turista nema.”

Nastavi čitati

Društvo

JESU LI JEDINI PAMETNO POSTUPILI?: Kako je Švedska profitirala od izbjegavanja karantena

Ekonomija Švedske izvukla je neočekivanu korist od odbijanja uvođenja karantina i većine drugih ograničavajućih mjera, povezanih s koronavirusom.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

To je priopćio CNBC i svjedoče podaci Europske središnje banke (ECB).

U protekla tri mjeseca, tečaj švedske krune porastao je u odnosu na euro sa 11,2 krune za euro sredinom ožujka na 10,4 krune početkom srpnja. Ekonomisti su za američku televiziju istaknuli da se to dogodilo usprkos epidemiji u zemlji i mjerama koje su vlasti poduzele.

Švedska vlada odbila je od samog početka da uvede oštre restriktivne mjere. U zemlji nije bilo zabrane izlaska ljudi na ulicu, rada u javnim institucijama i odlaska u inozemstvo. To je dovelo do povećanja broja oboljelih u poređenju s drugim zemljama regiona, ali su vlasti svoje postupke obrazložile željom da održi konkurentnost ekonomije, prenosi Sputnjik.

Analitičari smatraju da je pad tečaja krune u ožujku bio izazvan brigom investitora za stanje švedske medicine i budućnost ekonomije. Međutim, njihovo ponašanje se zatim promijenilo, dok su čak i povećane domaće investicije.

Posljednjih tjedana, tečaj krune je ojačao, čak i bez obzira na odluke Središnje banke da provede program kvantitativnih olakšica (QE) po primjeru ECB-a. Regulator kupuje nacionalne državne i korporativne obveznice od komercijalnih banaka, koji služi kao orijentir za buduće emisije obveznica.

Pored toga, bankama se na taj način osigurava likvidnost za kreditiranje gospodarstva. Nedavno je povećan obim programa – sa 300 milijardi na 500 milijardi kruna (sa 28,6 milijardi na 47,7 milijardi eura).

Djelimično su akcije regulatora povezane sa pokušajem slabljenja nacionalne valute i sprečavanjem njenog daljnjeg jačanja, nepovoljnog za švedske izvoznike. QE omogućava da se kamatne stope drže na niskoj razini i također, smanjuje potrebu banaka i kompanija za nacionalnom valutom, što je čini manje atraktivnom za vanjske investitore.

Međutim, iako takve mjere nisu imale željeni efekt, tečaj krune i dalje jača, a analitičari očekuju da će se taj trend nastaviti. | SB

Nastavi čitati

Društvo

Od sredine 2021. godine Balkan bez roaminga

Regionalni sporazum o sniženju cijena rominga uspješna je regionalna priča, a u srpnju 2021. godine šest ekonomija zapadnog Balkana očekuje ukidanje troškova usluga rominga.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

mobiteli

Izjavila je to danas glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Mailinda Bregu na sastanku ministara zaduženih za informacijske i komunikacijske tehnologije Zapadnog Balkana “Zapadni Balkan spreman za digitalno doba”.

Prisutne je podsjetila da su na današnji dan prije godinu dana počeli plaćati manje telefonske račune za roming od kada je na snagu stupio regionalni sporazum kojim su smanjene cijene usluga rominga u cijeloj regiji.

Promet podataka u romingu povećan je za više od 60%, odlazni pozivi u romingu za više od 140%.

Prema rezultatima Balkan barometra 2020. godine 35% građana zapadnog Balkana uštedjelo je novac nakon stupanja na snagu sporazuma o sniženju cijena rominga.

Što se tiče digitalne sfere, istraživanje pokazuje da je korištenje interneta u porastu, sa 69% građana zapadnog Balkana koji ga koriste kao sredstvo komunikacije. 78% gospodarstvenik na Zapadnom Balkanu digitalne vještine smatra vrlo važnim za poslovanje, a 55% njih osigurava neki oblik obuke radi unaprjeđenja digitalnih vještina svojih radnika.

Na sastanku su se okupili ministar komunikacija i trnsporta Vojin Mitrović iz Bosne i Hercegovine, ministar ekonomije i zaštite životne sredine Blerim Kuči sa Kosova, ministar za informacijsko društvo i administraciju Damjan Mančevski iz Sjeverne Makedonije, generalni direktor Generalne direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju Christian Danielsson, državni tajnik u Ministarstvu ekonomije Crne Gore Milan Srzentić, zamjenica ministra za infrastrukture i energetike Dorina Cinari iz Albanije i pomoćnica ministra za elektronske komunikacije i poštanski promet Irini Reljin iz Srbije kako bi razgovarali o programu digitalne transformacije za period 2021.-2024. godina kao okosnici socijalno-ekonomskog oporavka zapadnog Balkana, te postavili temelje buduće incijative za digitalnu transformaciju regije pod nazivom „Zapadni Balkan spreman za digitalno doba“ koja će također biti sastavni dio konsolidiranog programa Vijeća za regionalnu suradnju za Regionalni ekonomski prostor za period 2021.-2024. godina.

Značajan investicijski paket Europske komisije, u vrijednosti od 3,3 milijarde eura, koji će biti na raspolaganju od jeseni, predstavlja zlatnu priliku za regiju, s obzirom da će ulaganja u digitalnu transformaciju biti važan dio ovog paketa, priopćeno je iz Vijeća za regionalnu suradnju, prenosi FENA.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno