Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Prof. dr. Tado Jurić: Utjecaj dijaspore na izbore u Republici Hrvatskoj je marginalan

Hrvati izvan Hrvatske imaju svoje specifične probleme koji s jedne strane nisu dovoljno artikulirani u hrvatskom društvu dok s druge strane hrvatska politička elita pred njihovim problemima zatvara oči. Sam sustav predstavljanja Hrvata izvan Hrvatske je tako posložen da niti jedna hrvatska vlast, ali ni opozicija, do sada nije željela doista u Saboru predstavnike dijaspore iz Amerike i Europe, nego poglavito Hrvate iz BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Tado Jurić

Na taj način problemi dijaspore nisu nikada dobili priliku da se artikuliraju, dok navodno prezastupljeni Hrvati iz BiH pod patronatom onih kojih su ih u Sabor postavili pak nisu mogli nametnuti niti jedno ključno „životno“ pitanje kao primjerice „gdje su nestali Hrvati Bosanske Posavine“? Trenutačno imamo situaciju da sve Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavljaju troje zastupnika koji stalno žive u Hrvatskoj. Da ni vlasti ni opoziciji nije zapravo bilo stalo do vjerodostojna predstavljanja izvandomovinskih Hrvata najbolje pokazuje činjenica da se njihovi predstavnici i dalje biraju u jednome izbornom okrugu što ga čini cijeli svijet. Da im je doista stalo do zastupljenosti hrvatske dijaspore u Saboru, oni bi formirali tri izborna okruga: jedan bi obuhvaćao samo BiH, drugi Europu, a treći Ameriku, Oceaniju.

Drugi bitan neartikuliran problem recentni „EU – migracijski val“ iseljavanja. Suvremeni hrvatski iseljenici pokazuju posebne kulturne potrebe s bitno različitom ideološkom podlogom od onog starijeg iseljeništva. Istraživanje pokazuje da čak polovica ima negativno mišljenje o Hrvatskoj. Toj se skupini nitko još nije sustavno posvetio. Treba li dijaspora imati pravo glasa? Od 115 država koje su omogućile glasovanje svojih građana u inozemstvu samo je 11 država u cijelom svijetu uspostavilo posebne oblike političkog predstavljanja te skupine svojih državljana u nacionalnim parlamentima. U Europi to su formalno učinile samo četiri: Francuska, Hrvatska, Italija i Portugal.

U hrvatskom slučaju problem nastaje u činjenici da hrvatsko zakonodavstvo nije ozakonilo biračko pravo klasične dijaspore, nego je pravo glasa dalo državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Prema Kasapović (2010) hrvatskom je zakonodavcu bilo ponajprije stalo do toga da pravo glasa dobiju hrvatski državljani u BiH, a ne zapravo klasično hrvatsko iseljeništvo. Temeljni prigovor koji se ističe protiv glasovanja državljana koji žive trajno u inozemstvu sadržan je u tome da ti građani više nisu podložni zakonima i obvezama kao njihovi sunarodnjaci koji žive u zemlji pa stoga ne bi trebali imati pravo odlučivati о tome tko će upravljati onima koji u zemlji žive. Na drugoj strani, kako to Podolnjak sažeto pokazuje, naglašavaju se argumenti da je 1.) glasovanje ustavno pravo svih državljana, 2.) da dijaspora u značajnoj mjeri gospodarski doprinose matičnoj domovini (doznake zaposlenih, investicije u zemlji itd.), 3.) da postoje vrlo izražene domoljubne sveze … Biračko je pravo osim izraza zahvalnosti domovinske Hrvatske za goleme doprinose dijaspore nacionalnoj ekonomiji i zasluženo biračko pravo dijasopre svojim dragovoljnim sudjelovanjem u Domovinskom ratu. No, prema velikom dijelu hrvatske javnosti u slučaju dijasopre ratne zasluge ne mogu biti izvorište biračkog prava, niti biračko pravo može biti nagrada za političke, ekonomske ili ratne zasluge. Prema M. Kasapovic ono proizlaziti iz podložnosti pojedinaca zakonima države u kojoj žive. A temeljne su zakonske obveze državljana plaćanje poreza i služenje u vojsci. Iseljenici pak ne mogu biti ni oporezovani ni unovačeni u vojsku.1 Protivnici takva stava pak odgovaraju da ni svi državljani Hrvatske (učenici, studenti, nezaposleni) ne plaćaju porez i ne služe vojsku (žene).

Nadalje, kako je hrvatska dijaspora uvelike nastala kao rezultat političkih progona Hrvata iz vremena Austro- Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i naročito SFRJ, pravo na državljanstvo i biračko pravo jest način reintegriranja domovinske i iseljene Hrvatske, te politička naknada emigrantima za zla što su ima nanesena zbog zauzimanja za “hrvatsku stvar”. Protivnici takve argumentacije opet tvrde da biračko pravo ne smije biti oblik kompenzacije žrtvama političkog nasilja u prošlim režimima jer nisu svi emigranti napustili zemlju zbog političkog progona. Poseban problem u vezi glasovanja dijaspore čini činjenica što Hrvati u BiH čine više 70 posto registriranih birača u izbornoj jedinici za “dijasporu” i više od 90 posto glasača u njoj. Prava hrvatska dijaspora u svijetu samo simbolično sudjeluje u izborima, pa su moguća samo dva zaključka: ili se izvorna intencija hrvatske vlasti posve izjalovila ili je pak namjera i bila da se onemogući glasovanje dijaspore. Jer biračko pravo u XI. izbornoj jedinici za iseljeništvo konzumiraju samo oni koji nisu hrvatska dijaspora – Hrvati iz BiH. A koliki je utjecaj Hrvata iz BiH na rezultate izbora u Hrvatskoj raspravljamo u sljedećem poglavlju.

Ima li hrvatska dijaspora ikakav utjecaj na rezultate izbora u Hrvatskoj?

U hrvatskoj javnosti uvriježena je percepcija o tome kako dijaspora značajno utječe na izbor predsjednika i sastavljanje vlade u Hrvatskoj. U ovom odjeljku ćemo pokazati da dijaspora ali i Hrvati iz BiH nikad do sada nisu odabrali državnu vlast građanima u Hrvatskoj jer naprosto utjecaj dijaspore nije dovoljan za takav pothvat. Brojevi birača iz dijaspore koji izlaze na izbore pokazuju zapravo da hrvatsku dijasporu izbori u Hrvatskoj ili uopće ne zanimaju ili pak da im je onemogućimo glasovanje. Naime, mnogi moraju prevaliti i po nekoliko stotina pa i tisuća kilometara do konzularnih predstavništava kako bi iskoristili to biračko pravo. Svakako na to utječe i nepravedna odredba prema kojoj čak i na način da se omogući elektronsko i dopisno glasovanje, dijaspora neće moći birati više od 3 zastupnika, bez obzira koliko ih glasovalo. Naime, izašlo 700, 7.000 ili 70.000 birača zastupljenost je uvijek ista. Najveći paradoks je da hrvatska dijaspora uslijed recentnog iseljavanja zapravo svake godine sve više raste, dok interes za izbore u Hrvatskoj opada. Najbolje to pokazuje primjeri Irske u kojoj je od 2013. do 1. travnja 2018 identifikacijski broj – tzv. PPS (broj bez kojega je nemoguće zapošljavanje itd.) zatražilo 22.400 hrvatskih državljana, dok je za izbore 2018. automatski registrirano njih samo 279: to znači da samo 279 njih ima prijavljeno novo prebivalište na važećoj osobnoj karti. Poseban kuriozitet je da je na predsjedničkim izborima 2015. u cijeloj Irskoj izišao samo jedan glasač.

Najveći problem iz domene izbornog inženjeringa čini zakonska stavka prema kojoj iseljenici ne mogu glasovati u XI. izbornoj jedinici dok se potpuno ne ispišu prebivalište u Hrvatskoj. Budući pak da većina njih još uvijek ima prebivalište u Hrvatskoj, njihov glas odlazi u izborne jedinice u domovini prema mjestu prebivališta. Jer velika većina uzima ispis na jednu ili pet godina, dok se mnogi zapravo nikada ni ne odjave iz zemlje. Tehnički, oni se zapravo ne vode kao dijaspora. Dakle, nešto oko 400.000 iseljenika se i dalje pretežito vodi u izbornim jedinicama u Hrvatskoj. Prvi takav izborni inženjering na štetu dijaspore je u pregovorima s vladom Jadranke Kosor uspio isposlovati SDP 2010 godine. Hrvatska je pred ulazak u Europsku uniju morala mijenjati neke ustavne odredbe kad je Zoran Milanović u tom trgovanju s Jadrankom Kosor dogovorio da se broj zastupnika dijaspore ograniči na samo tri, a koji je prije toga bio dvostruko veći.

Pokazatelj sve veće nelegitimnosti i nereprezentativnosti postojećega modela posebnoga političkog predstavljanja je i smanjenje odaziva na izbore Hrvata u Bosni i Hercegovini, čija je izborna participacija u zadnja dva ciklusa izbora za Hrvatski sabor pala za gotovo 80%, sa 127.000 godine 21.000 godine 2011. Vidimo da je utjecaj dijaspore danas na izbore potpuno marginalan. Najmanipulativniji instrument politike nije pravo glasa dijaspore nego sam izborni sustavi Republike Hrvatske. Koliko je izborni inženjering obilat korišteni u kreiranju izbornog sustava u Hrvatskoj obradit ćemo u sljedećem odjeljku.

Izborni inženjering na štetu nove i stare dijaspore Izborni inženjering je sredstvo da se pogoduje određenom subjektu ili određenim subjektima koji sudjeluju u izborima, kako bi se njegova izborna pobjeda učinila što izglednijom. Najistaknutiji oblici izbornog inženjeringa su 1.) dizajn izbornog sustava, odnosno pretvaranje glasova u mandate, 2.) mijenjanje broja zastupnika koji se biraju u izbornom okrugu (veličina izborne jedinice) te 3.) krojenje izbornih okruga. Naročito važan je dizajn izbornog sustava (i njegovo mijenjanje) jer izborni sustavi uvelike utječu na političko ponašanje – njihov učinak se odražava na broj političkih stranaka i vrstu političkog natjecanja, stabilnost vlade, političku stabilnost, itd. Izborni inženjering se u Hrvatskoj osobito manifestira u stalnim promjenama izbornog sustava, uvođenjem posebne izborne jedinice za dijasporu 1995. godine koja je nekoliko puta podvrgnuta izmjenama te krojenjem izbornih jedinica za izbor zastupnika prema novom razmjernom sustavu iz 1999. godine. Dok se izborni sustav za dijasporu mijenjao čak pet puta. Pritom su promjene izbornog sustava prije svakih parlamentarnih izbora osmišljene kako bi pogodovale u to vrijeme vladajućoj stranci u Hrvatskoj. Posljednje ustavno rješenje prema kojem je glasovanje „dijaspore“ ograničeno isključivo u konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske, umanjilo je izlaznost dijaspore za čak 80%. Ono pak čini upitnim i jednako biračko pravo svih hrvatskih državljana. Naime, dijaspora, bez obzira što čini oko 10% ukupnog biračkog tijela može birati tek 2% zastupnika. Pored toga, s obzirom da više od 2/3 birača bez prebivališta u državi živi u Bosni i Hercegovini oni zapravo preglasavaju klasičnu dijasporu. Ovakav izborni sustav zapravo čak ni ne teži stvarnoj zastupljenosti hrvatske dijaspore u svijetu, već se želi zadržati u biti isključivo pseudo-zastupljenost Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru.

Na djelu je očit sofisticirani izborni inženjering i namjera da se pojam „dijaspora“ namjerno pogrešno interpretira upravo kako dijaspore ne bi bila zastupljena u Hrvatskom Saboru. Kako to izgleda na terenu zorno pokazuje sljedeća tablica: Dodatan problem čini Zakon o registru birača. U Njemačkoj je 2018 godine bilo 86.984 hrvatskih birača (Ministarstvo uprave, 2018.) dok je brojka registriranih aktivnih birača bila svega 29.000. To nam pokazuje da se više od trećine iseljenih nije uopće odjavilo iz Hrvatske ili pak da su uzeli odjavu na godinu ili pet godina. Time se njihov glasi i dalje broji kao glas u domovini, u izbornoj jedinici u kojima imaju prebivalište. Uvođenje elektroničkog glasanja putem aplikacije za smartphone[1] zasigurno bi riješilo brojne admini­strativne prepreka koje Hrvatima izvan Hrvatske ote­žavaju glasanje (npr. velika geografska udaljenost do glasačkih mjesta te njihov manjak), čime bi se povećala njihova izborna participacija te reprezentativnost i le­gitimnost izabranih zastupnika kao i pitanje neustavnosti dosadašnjeg rješenja. No, tu postoji problem i što je hrvatska država broj zastupnika koje biraju Hrvati izvan Hrvatske fiksirala na 3 zastupnika mjesta pa je onda praktički i svejedno koliki će biti odaziv na izbore. Jer izašlo njih na izbo­re malo više od 20 000 kao na posljednjih nekoliko parlamen­tarnih i predsjedničkih izboria ili pak 300 000, u oba slučaja mogu izabrati samo tri svoja predstavnika. A nemalo je apsurdno i da predstavnici dijaspore svi odreda žive u Hrvatskoj.

Izvor: Večernji list

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Preporuka

URBANI DESNIČAR: Ulazak (anti) FAŠISTA u Sabor

“Možemo”-7 mandata, “SSIP”-3 mandata. Izgleda malo, sitno, nebitno…. Varamo se dame i gospodo. Sad imamo 10 ultra ljevičarskih debila u Saboru. Plus “ugledni” SDP. A to uopće nije zanemarivo. Jednoga dana će ovi štovatelji ćopavog bravara, dobiti prigodu da sastave Vladu. Garantiram. Je li stvarno mislite da naši glasovi nešto znače? Znače, ali u k*rcu. Bitne su zapovijedi iz Brisela, Londona i Pariza. Jer ne može me nitko uvjeriti da je ovih 10 tifusara prešlo izborni prag. Nema teorije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Sabor

Niti smo neovisna država, niti odlučujemo o svojoj sudbini. I to je činjenica. Koju nisam ja izmislio, nego se temelji na faktima. Cijeli sustav nam je otišao ne u 3, nego u 33 P.M.! Što znači da ga treba iz temelja mijenjati. Ali kako? Ako ne zna 7-8 milijuna Hrvata u Domovini i Dijaspori, logično je da ni ja nemam pojma. Ustvari, postoji jedan izuzetno efikasan način ali ga ne smijem napisati. Jer bi me momentalno privelo.

Pogledajmo neke od zemalja EU, kojima su godinama vladali konzervativci. A danas su im na čelu “zeleno-crvene” koalicije. Sve je počelo upravo na ovakav perfidan način. Na početku lijevi anarhisti “stidljivo” uđu u parlament, a poslije prerastu u pokret koji je u stanju ucijenjivati vlast. Njemačka, Italija, Austrija…, samo su neki od primjera.

Što se u stvari dogodilo? Ne može jedna Rada Borić biti zastupnik. NE-MO-ŽE! Jer to je stvar opće kulture. Znamo da je Plenki poslušan đak globalističke elite. I da mu je u cilju što duže ostati na vlasti. Za tu privilegiju, treba uzvratiti uslugu. Jer danas ništa nije besplatno. “There’s no such thing as a free lunch” – kaže Englez. U prijevodu, ništa u životu nije besplatno. Dakle, evo tebi sinko 2/3 većina i stabilna Vlada, ALI uz uvjet da skupina STALJINISTA uđe u Sabor. Normalno da je očalinko odmah pristao.

Jeste li primjetili da je većina Andrejinih oponenata unutar ХДЗ-а, jednostavno nestala? Ni David Copperfield ovo ne bi bolje odradio. Okupirani svojim problemima, zaboravili smo na puno malih ali bitnih stvari. A to nas može skupo koštati. Pardon, već nas je koštalo ali najgore tek dolazi.
Pošto je na izborima pobijedila SOTONISTIČKA opcija, zanima me što je slijedeće? Dolazak multi-kulti migranata, prisilno cijepljenje, uvođenje 5G mreže, ukidanje kune, ulazak smrdije u EU..? Ili “radni logori” za neposlušne, po uzoru na Kinu?

Postoji još jedan neobjašnjiv fenomen. Hrvati BiH. Često sam pisao o njihovom lošem položaju i majorizaciji od strane druga dva naroda. Nakon ovih izbora više neću. Jer kako reče gosp. Marko Jurič, njima je izgleda dobro? Ma što dobro, njima je IZVRSNO! Nakon svih prevara i laži, oni opet masovno glasuju za HDZ!? Mazohizam, glupost ili nešto treće? Obatroje!

Umjesto jedinog čovjeka, koji je 4 godine zastupao njihova prava (posebice Branitelja HVO-a), oni izaberu dva hoštaplera i Zdravku Bušić. Pričam o Generalu Glasnoviću, čovjeku koji se bez ikakve naknade (plaću je dao u humanitarne svrhe) sam borio protiv vjetrenjača. I to mu je hvala? Uzalud činjenica da je pobijedio u Njemačkoj, SAD, Australiji, Južnoj Americi, Kanadi… To danas ne pije vode. Samo je bitan Mostar! Glavno uporište jugoslavenčine Čovića i njegovih uhljeba.

Kad sam prije izbora napisao da se sprema prijevara u režiji Ćuprije, bio sam u pravu. Nažalost. Izvjesni Milović sa njihove liste (ni kriv, ni dužan), je uzeo oko 10% glasova. Kome? HDZ-u nije sigurno. Jer oni imaju svoje poslušno stado, koje od rođenja zna koga treba zaokružiti. Po starom narodnom običaju, kad se beba rodi prvo zaokruži HDZ, pa joj onda prekinu pupčanu vrpcu.  

Dakle Mostovi glasovi bi otišli Generalu, koji bi onda bez ikakvih problema osvojio novi mandat. Ali pošto udbaška hobotnica ništa ne prepušta slučaju, dogodilo se upravo ono što su i planirali. Je li dotični drug Tvrtko bio samo “korisna budala” ili je kapnula koja marka za ćevape? Prije će bit’ ovo drugo. Jer kao što smo već konstatirali, danas ništa nije džaba.

Da skratim. Hrvatski narod je na ovim izborima još jednom dokazao, da je totalno politički nepismen i naivan. Dobar dio njih je “pao” na Plenkijevu priču, kako ovaj HDZ ide Tuđmanovim putem!?
Misovo…

Ovo nije jedini slučaj masovne zablude. Trećina države još uvijek misli da je u titino doba bilo bolje. Kako sad objasnit’ budali da nije tako? Mission impossible. Jedan mali dio dobrih ljudi i čestitih vjernika, još smatra da je lažni prorok i antikrist Franjo-pravi Papa?! Vidilo ga da nosi bijelu kapicu i njima dosta. Pa nije ga postavio dragi Bog, nego Soroš! O Vatikanskom puču, kućnom pritvoru Pape Benedikta, globalističkoj politici ovoga južnoameričkog ljevičara, štovanju poganskih simbola…., oni nemaju POJMA. Niti hoće da imaju. Jer lakše je ovako. Mozak na pašu i uživaj. Ko’ mu jebe mater kume…. .

Zaključak? Naši najveći neprijatelj nisu ni komunjare, ni četnici, ni globalisti, nego NEINFORMIRANOST i NEZNANJE! Nemam više nikakvih iluzija a ni emocija. Niti sam popizdio, niti sam razočaran. Jednostavno sam u nekom čudnovatom stanju. Ne kontam, kako ljudi mogu biti tako naivni i čemu sav taj strah od istine?

Moj savjet Hrvatskom iseljeništvu je slijedeći. Ne šaljite više ni $1 u ovu UDBAŠKU tvorevinu. Jer će vaš krvavo zarađeni novac jednostavno ispariti. U vidu magle. Šaljite samo svojim obiteljima i najbližima. I to je to. Prepametni “hrvati” su vas se odrekli, i zaključili da im više ne trebate. Ubuduće se i vi tako ponašajte. Jer nekima su očito draži domaći četnici od vas. I to su jasno pokazali na izborima.

Ako nekome stalno pomažete a ta vam osoba umjesto zahvale, opali šamarčinu, onda ne zaslužuje ništa.“Pomozi sirotu, na svoju sramotu” – rekao je Mate Parlov, u pauzi između 6. i 7. runde. A kad vas uhvati nostalgija, neka vam poveznica sa Domovinom budu Thompsonove pjesme i SVETA Hrvatska nogometna reprezentacija. Samo nam je još to ostalo.

Ipak se malo bolje osjećam kad vidim kako se komšije međusobno kolju. Opšti haos, šok, neverica i zabezeknutost! Dok žene, deca i nejač mirno protestvuju i zasipaju milicajce porukama ljubavi, pirinaćom, kačamakom i šargarepama, ovi uzvraćaju suzavcem!? Samo naprijed junačine! Ako zatreba oštrih predmeta, tu sam. Sve šaljem zabadava i to bez poštarine.

Ali postoji i druga strana medalje. Kakvi god da su, četalji su se pobunili protiv vlasti i masovno izašli na ulice. Kod nas je takav prizor čista fikcija. Upravo su došle i nove upute iz stožera:“Treba se što češće tuširati a ne samo prati ruke. Prvo ručnikom osušite lice i kosu, pa tek onda guzicu.” Tako kažu Vili i Alemka a u njihove se riječi ne sumnja.

Po nekom logičnom slijedu događaja, vrlo je izvjesno što nas čeka. Slijedeći PreCjednik će biti kornjača Manolić a Premijer partizanka Kata Peović. Imat ćemo i novu himnu, koja će glasiti otprilike ovako: “Sjedi Kata na kamen studencu, stisla noge, ne da koke Nijemcu”. Zastava se također mijenja, i umjesto grba na njoj će ponosno stajati lik Светог Саве sa zlatnom ćunom. A crven, bijel i plavi, zamijenit ćemo duginim bojama. EU se drastično smanjuje i ostaje samo 6 “najrazvijenijih” članica. Makedonija, srbija (bez Kosova), BiH, Crna Gora, Slovenija i RH.

Još sam nešto htio napisati ali sam zaboravio. Glava mi sve više liči na Bermudski trokut. Stalno je punim informacijama koje neobjašnjivo nestaju. I više ih nikako ne mogu naći.

Čak se više ne sjećam ni ko’ nas zavadi, ni kakvi su se sve “nesrećni” sukobi odvijali na ovim prostorima?

Jebaji ga…

“ZA DOMOVINU SPREMNI”

Izvor: urbanidesnicar.wordpress.com

Nastavi čitati

Preporuka

Željko Glasnović: Je li Franjo Tuđman na ‘Tuđmanovom putu’?

Gost u Podcastu Velebit je kandidat za saborskog zastupnika general Željko Glasnović. O netom proteklim izborima, HDZ-u, Domovinskom pokretu i aktualnostima vezanim uz izbore Glasnović odgovara na pitanje Marka Juriča.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Željko Glasnović

Gost u Podcastu Velebit je kandidat za saborskog zastupnika general Željko Glasnović. O netom proteklim izborima, HDZ-u, Domovinskom pokretu i aktualnostima vezanim uz izbore Glasnović odgovara na pitanje Marka Juriča.

Postavljene teme i pitanja na koje odgovara general Glasnović u priloženom videu u nastavku.

► Kakve su sve bile prepreke na glasačkim mjestima u BiH?
► Što se dogodilo s Neovisnom listom Željka Glasnovića? Koliko je bilo nevažećih glasova?
► Kako je Veleposlanstvo RH u Stockholmu preuzelo ulogu Državnog izbornog povjerenstva?
► Je li HDZ poslao telegram zahvalnosti svim malim desnim političkim opcijama koje su sudjelovale na izborima i omogućile HDZ-u ovako veliku pobjedu slijedećeg sadržaja: ‘Čestitamo vam na sudjelovanju na izborima i osobito cijenimo vašu političku inteligenciju’?
► Je li HDZ na ‘Tuđmanovom putu’?
► Vjeruju li i u HDZ-u da je HDZ na ‘Tuđmanovom putu’?
► Bi li Tuđman financirao tjednik Novosti s 4 mil. kuna da svakog tjedna vrijeđaju i ponižavaju hrvatski identitet, državu i narod i sastavljaju popise za likvidaciju?
► Bi li Tuđman kroz financiranje takvog tobože medijskog rada omogućio stvaranje i financiranje snažne političke platforme koja u svojem programu ima elemente onih političkih ideja koje su stajale u temeljima piolitike koja je izvršila agresiju na Hrvatsku?
► Bi li se u Tuđmanovo vrijeme progonilo novinare koji ukazuju na četničke pojave?
► Tuđman je uvijek inzistirao i tražio plebiscitarnu potporu hrvatskog naroda. Hoće li Plenković započeti najprije pregovore s Domovinskiom pokretom i Mostom, bez obzira na rezultat, jer Tuđmanov bi HDZ najprije njima uputio poziv na razgovore, a osim toga to bi bilo sukladno logici političke pristojnosti i poštivanja volje većine?
► Je li to uzurpaciju i nepoštivanje demokratske volje većine ako se ne pregovara sa strankama koje su dobile najviše glasova, nego s onima koje su dobile najmanje, s manjincima?
► Bi li Tuđman mirno promatrao da mu se ubijaju suborci?
► Bi li Tuđman koji se i sam bavio istraživanjem Jasenovca razobličio klevetničke manipulacije o hrvatskom narodu?
► Bi li za vrijeme Tuđmana bilo moguće da policija i DORH u sukobu uzimaju izjavu samo jedne strane kao meritornu, od sukoba navijača u Vukovaru, od Uzdolja, u sukobu Škalamere i Arsića?
► Bi li Tuđman dozvolio da se sramoti hrvatski sabor egzibicijom Miroslava Pupovca koji je s trakom oko ruke aludirao da je u Hrvatskoj na vlasti nacistički režim?
► Žive li Hrvati u BiH dobro, ne žele nikakvu promjenu te su zato većinom glasali za HDZ?
► Koliko su Ankete i njihovi autori kompetentntni, koliko upće poznaju taj posao istraživanja javnoga mnijenja?
► Kako to da su tim anketama povjerovali i oni koji su ih naručili?
► Kako su lijevi i desni mediji izbušili Domovinski pokret?
► Je li desnica u Hrvatskoj izgubila hrabrost i ideju?
► Je li se desnica u Hrvatskoj pretvorila u salonske mudrijaše?
► Jesu li američki procesi uklanjanja nazivlja i znakovlja principijelno isti kao i uklanjanje znakovlja HOS-a u Hrvatskoj?
► Jesu nacionalisti postali politički dinosauri – vrsta koja izumire?

Izvor: projektvelebit.com

Nastavi čitati

Preporuka

Krišto čestita Plenkoviću i govori o zajedništvu, a u njenoj županiji HDZ posvađan i nema vlasti dvije godine

Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH Borjana Krišto uputila je čestitku Andreju Plenkoviću i izabranim kandidatima Hrvatske demokratske zajednice te zahvalila biračima u XI. izbornoj jedinici. Dok Kršto čestita i kaže da je upućena “poruka zajedništva”, u njenoj županiji, Herceg-bosanskoj, skoro dvije godine od posljednjih lokalnih izbora nije formirana vlast i to zbog raskola u HDZ-ovim ograncima u Livnu i Tomislavgradu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

“Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Provedbeni izborni stožer (HDZ BiH) zahvaljuju svim biračima koji su i ovaj put iskoristili svoje pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i izašli na parlamentarne izbore za Sabor Republike Hrvatske.

Također, hvala vam što ste prepoznali listu HDZ-a za XI. izbornu jedinicu i dali joj uvjerljivu potporu te time sudjelovali u velikoj pobjedi Hrvatske demokratske zajednice na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem.

To je naša zajednička pobjeda i poruka da Hrvatsku nosimo u srcu i smatramo svojom domovinom i da je neodvojivi dio identiteta nas Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Naša izborna jedinica daje tri zastupnika i od njih u potpunosti očekujemo da artikuliraju interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i iseljeništvu.

Posebna zahvala članovima Provedbenog izbornog stožera HDZ-a BiH, članstvu i simpatizerima HDZ-a BiH, gradskim/općinskim odborima i temeljnim ograncima, brojnim volonterima, svim našim glasačima i onima koji su nam pružili potporu te svima koji su na bilo koji način pomogli da danas slavimo veliku pobjedu.

Drage Hrvatice i Hrvati u BiH i iseljeništvu, još jednom hvala vam što ste bili dio ovog izbornog procesa i uputili snažnu poruku zajedništva”, piše Krišto u svojoj zahvali.

Podsjetimo, općinska organizacija HDZ-a Tomislavgrad u Skupštini HBŽ-a imaju većinu, od osam njih šest, te je unutar Kluba zastupnika HDZ-a BiH izglasana odluka da kandidat za sastavljanje nove vlade bude Ivan Vukadin.

Međutim, bez obzira na bolji rezultat tomislavgradskog ogranka, natpolovičnom većinom članova Županijskog odbora HDZ-a BiH HBŽ-a za mandatara je izabran aktualni predsjednik Vlade HBŽ-a i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Livno Ivan Jozić. Ovo nije prihvatio tomislavgradski ogranak tako da je reagiralo i samo Predsjedništvo HDZ BiH podržavši ponovni izbor mandatara iz Livna. Epilog svega je izbacivanje iz stranke istaknutih članova, formiranje nove stranke i slabljenje HDZ-a u HBŽ-u te izvjestan gubitak vlasti.

Također, HBŽ je jedna od županija s najvišim postotkom iseljavanja Hrvata.

Izvor: republikainfo.com

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno