Slijedite nas:
Predsjedavajući i član Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dženan Đonlagić i Zlatan Begić jučer su predstavili su prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH od strane ove stranke. Radi o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH uz prijedlog pratećih amandmana na Ustav BiH koje je DF službeno uputila u Parlament BiH na usvajanje.
Naglasili su da je DF dugo radio u suradnji s pravnim stručnjacima na donošenju seta ovih zakona i rješavanjem, kako su istaknuli, anomalija u Izbornom zakonu BiH – zabrana kandidiranja osuđenim ratnim zločincima, sprječavanje malverzacija u izbornom procesu, depolitizaciju izborne administracije, održavanja izbora u Gradu Mostaru itd.
“Oni su zasnovani na europskim zakonima i zasnovana su na mišljenjima EK. Na osnovu tih preporuka predložili smo ove amandmane koji bi trebali riješiti probleme svih građana BiH. S obzirom da europski zakoni i konvencije o ljudskim pravima imaju primat nad odlukama domaćih sudova, usvajanje seta ovih zakona bi riješilo sve sustavne probleme i diskriminacije koje nas opterećuju. Vjerujem da će svi građani, ali i parlamentarci prihvatiti ovo. Implementiranjem ovih rješenja BiH će dobiti status kandidata BiH, te će nam biti potpuno otvoren put za članstvo u EU”, naglasio je potpredsjednik DF-a.
Neprihvatljiv potez i prijedlog za dva HDZ-a
Predsjednik Županijskog obora HDZ BiH HNŽ-a, Stjepan Bošković jučer nije stigao upoznati se s DF-ovim prijedlogom o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava BiH, ali je za Dnevni list rekao da nije korektno da se tako važna bh. tema upućuje u parlamentarnu proceduru bez konsultacije s ostalim strankama.
“Iz DF-a su jučer medijski prezentirali svoj Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH bez ikakvih konsultacija s ostalim strankama i mislim da to nije korektno. Takav način šalje rlo lošu poruku i unaprijed ima upitan uspjeh”, rekao je kratko Bošković za Dnevni list.
Predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović jasno je rekao da DF-ov prijedlog za ‘Devedesetku’ nije prihvatljiv.
“Brisanje nacionalnog prefiksa u izboru za Predsjedništvo BiH pokazuje jasnu tendenciju majorizacije. Također, nije ispoštovana presuda Ustavnog suda za Dom naroda i ponovno naglašavam da Dom naroda nije dom kantona. Ovaj prijedlog je potpuno neprihvatljiv jer slabi ionako lošu poziciju Hrvata”, rekao je Cvitanović za Dnevni list.
On pri tom kaže da se presuda ‘Sejdić-Finci’ oko izbora članova Predsjedništva BiH mogla riješiti na razne druge načine, a ne eliminiranjem jednog naroda.
Za SDA nema ništa sporno
Međutim, u SDA-u koji je koalicijski partner DF-u, ovi prijedlozi su prihvatljivi. Naime, a kako je jučer za medije komentirao predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda Asim Sarajlić, kazao je da će u SDA prijedlog DF-a biti sagledan i analiziran čim ga vide i upoznaju se s njim.
“Ne vjerujem da ima išta sporno za nas. Imamo mi ta, okoprilike, rješenja još od “travanjskog paketa” 2006. godine. Imamo različita rješenja u Vijeću naroda RS i u Domu naroda Parlamenta Federacije i ranije smo mi na to ukazivali. Dakle, sva rješenja koja idu ka pojednostavljenju procedura i preciziranju vitalnog nacionalnog interesa mislim da za SDA nisu uopće sporna. Vidjet ćemo u parlamentarnoj proceduri. Nisam vidio detalje, ali sva ova rješenja su već od ranije poznata i generalno SDA-u prihvatljiva. Trebamo vidjeti kako iznaći prohodnost kroz domove, kroz Parlament, da na neki način lobiramo za ta rješenja”, kazao je Sarajlić.
Koja rješenja DF nudi – Predsjedništvo BiH
Prema ovom prijedlogu DF-a, a kako je kazao Zlatan Begić član Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH , trojica članova Predsjedništva BiH i ubuduće bi se birala po principu jedan iz RS-a i dvojica iz FBiH, ali bez nacionalne odrednice, s tim da iz Federacije BiH ne bi mogla biti birana dvojica pripadnika istog konstitutivnog naroda.
Po DF-ovomprijedlogu, član V, Ustava BiH se izmijenio, te bi propisivao da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, dva iz FBiH koji se biraju neposredno iz FBiH, pri čemu ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih, te jednog člana koji se bira neposredno iz entiteta RS.
Broj uzastopnih mandata članova Predsjedništva BiH bi ostao ograničen na dva, a pozicija predsjedavajućeg bi se nastavila rotirati svakih osam mjeseci.
Begić je kazao da se ovim izmjenama i dopunama Izbornog zakona rješavaju pitanja građana BiH, pa i pitanja Sejdić-Finci.
“Ovim prijedlogom se ne ukida entitetsko glasanje i vitalni interes konstitutivnih naroda i entiteta, ali se uvodi odgovornost izabranih nositelja vlasti, te se povećava funkcionalnost i ukida se diskriminacija”, poručio je Begić, dok je Đonlagić naglasio da je to
“jedina prava adresa na kojoj se treba raspravljati o ovim konkretnim prijedlozima”.
Parlamentarna skupština
Prema DF-ovu prijedlogu, Parlamentarna skupština BiH bi se sastojala od Zastupničkog doma i Doma naroda, s tim što bi Dom naroda, umjesto sadašnjih 15, imao 21 izaslanika.
U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH bi bilo šest Hrvata, šest Srba, šest Bošnjaka i tri iz reda Ostalih. Iz F BiH bi se biralo pet Hrvata, pet Bošnjaka, jedan Srbin i dva iz reda Ostalih, dok bi se iz entiteta RS biralo pet Srba, jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan iz reda Ostalih. Izaslanike iz FBiH bi birali hrvatski, bošnjački, srpski i izaslanici iz reda Ostalih u Domu naroda FBiH, dok bi izaslanike iz entiteta RS birala Narodna skupština RS-a na prijedlog hrvatskih, bošnjačkih, srpskih i zastupnika iz reda Ostalih.
“11 članova Doma naroda sačinjava quorum, pod uvjetom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska, tri srpska i dva izaslanika iz reda Ostalih”, predlaže DF.
U prijedlogu DF-a stoji da bi Zastupnički dom brojao 42 zastupnika, od kojih bi se dvije trećine birale iz FBiH, a jedna trećina iz RS-a. Quorum bi činila većina izabranih članova. Kolegij Zastupničkog doma bi imao po jednog Srbina, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog zastupnika iz reda Ostalih.
Sve odluke donosile bi se većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju, a zastupnici bi ulagali najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova zastupnika sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko to nije slučaj, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu suglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uvjetom da glasovi “protiv” ne uključuju dvije trećine ili više zastupnika izabranih iz svakog entiteta.
Vanredni izbori
DF predlaže da, ukoliko se u roku od 120 dana od dana objave konačnih rezultata izbora ne konstituiraju oba doma Parlamentarne skupštine BiH, raspisuju se ponovni izbori, a mandat izabranih zastupnika prestaje. Ako Predsjedništvo BiH u roku od 150 dana od objave konačnih rezultata izbora ne imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, prestaje mu mandat i raspisuju se ponovni izbori za Predsjedništvo BiH.
Novi izbori su predviđeni i ukoliko Parlamentarna skupština BiH duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom BiH. Isto vrijedi i ukoliko se u dva pokušaja ne potvrdi Vijeće ministara BiH poslije izglasanog nepovjerenja Vijeću ministara.
“Oba doma Parlamentarne skupštine BiH mogu se raspustiti odlukom Predsjedništva BiH ili samog doma, pod uvjetom da je odluka Doma naroda o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu izaslanika iz reda najmanje dva naroda ili pripadnika Ostalih, a odluka Zastupničkog doma većinom glasova i većinom glasova oba entiteta”, stoji u prijedlogu.
Središnje izborno povjerenstvo donosi odluku o održavanju vanrednih izbora u roku od pet dana od dana donošenja akta o raspuštanju. Ti se izbori moraju provesti u roku od najmanje 30, a najviše 60 dana.
Izmjene Izbornog zakona
Izmjenama izbornog zakonodavstva se, između ostalog, propisuje da nijedna osoba koja je izdržala kaznu zatvora koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju ne može biti kandidat niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriju BiH.
Isto se odnosi i na sve osobe koje su izdržale kazne zatvora koje su izrekle domaće ili strane pravosudne institucije zbog ozbiljnih povrjeda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao njen dosje prije uhićenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde.
DF predlaže i da član SIP-a ne može biti osoba koja je nakon stupanja na snagu Izbornog zakona, odnosno nakon 27. rujna 2001. godine, bila na dužnostima u izvršnim tijelima političkih stranaka ili imala mandat u zakonodavnim ili izvršnim tijelima vlasti u ime političkih subjekata.
Brojanje glasova
Umjesto fizičkog brojanja glasova, to bi se radilo elektronskim putem uvođenjem skenera, a propisuje se i obveza blagovremene nabavke i distribucije kamera, elektronskih skenera, čitača otisaka prsta i druge odgovarajuće tehničke opreme za neposredne izbore na svim razinama vlasti u BiH.
Kada je izbor članova Predsjedništva BiH u pitanju iz FBiH se neposredno biraju dva člana. Svaki birač može glasati samo za jednog kandidata, a izabrana su ona dva kandidata koja dobiju najveći broj glasova među kandidatima, s tim da ne mogu biti izabrana oba kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih. Iz entiteta RS bi se birao kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.
Mandati
Kada je Dom naroda FBiH u pitanju, DF predlaže izračun broja mandata na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine, sve dok se Aneks VII u potpunosti ne provede. No, sudeći prema prijašnjim stavovima hrvatskih, ali i dijela bošnjačkih stranaka, ovaj omjer u izboru izaslanika po županijama teško da će biti prihvaćen.
Iz Unsko-sanskog kantona (USK) bi se biralo pet izaslanika (2 Bošnjaka, 1 Hrvat, 2 Srbina), iz Posavskog kantona bi se birala tri izaslanika (po jedan iz reda svakog konstitutivnog naroda), iz Tuzlanskog kantona bi se biralo osam izaslanika (3 Bošnjaka, 1 Hrvat, 2 Srbina i 2 iz reda Ostalih).
Zeničko-dobojski kanton (ZDK) bi birao osam izaslanika (3 Bošnjaka, 2 Hrvata, 2 Srbina i 1 iz reda Ostalih), Bosansko-podrinjski kanton (BPK) bi birao tri izaslanika (po jedan iz svakog konstitutivnog naroda), Srednjobosanski izaslanika (SBK) bi birao šest delegata (1 Bošnjak, 3 Hrvata, 1 Srbin, 1 iz reda Ostalih), Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) bi birao šest izaslanika (1 Bošnjak, 3 Hrvata, 1 Srbin i 1 iz reda Ostalih), Zapadnohercegovački kanton (ZHK) četiri izaslanika (1 Bošnjak, 2 Hrvata, 1 Srbin), Kanton 10 četiri izaslanika (1 Bošnjak, 2 Hrvata i 2 Srbina), te Kanton Sarajevo 11 izaslanika (3 Bošnjaka, 1 Hrvat, 5 Srba i 2 iz reda Ostalih).
Izvor: Dnevni list