Kontaktirajte nas na:

Politika

Politolog Hadžidedić: Cijela Europa pod utjecajem Čovića radi na podjeli BiH

Sarajevski politolog dr. Zlatko Hadžidedić koji je široj javnosti poznat po nedavnom istupu na probošnjačkoj FTV kada je optužio predstavnike SAD i EU da žele izazvati kaos i oružni sukob, te da je 99 posto onog što dolazi iz EU zlonamjerno, izašao je s novom teorijom prema kojoj cijela Europa igra kako lider stranke jednog malog naroda, u jednoj maloj državi (Dragan Čović) svira, pri čemu je cijelu Europu optužio da je “ksenofobična, rasistička i antiislamska”, piše Hrvatski Medijski Servis.

Online:

/ Datum objave:

U razgovoru za “Slobodnu Bosnu” portal blizak uzurpatoru hrvatske pozicije u Predsjedništvu BiH Željku Komšiću, Hadžidedić se najprije obrušio na novog visokog predstavnika Christiana Schmidta za kojeg je rekao “da se radi o jednom velikom političkom šamaru Bosni i Hercegovini”.

“Christian Schmidt je došao u BiH da pomogne Draganu Čoviću u realizaciji njegovih planova oko stvaranja trećeg entiteta i da HDZ ostvari trajno mjesto u Predsjedništvu BiH. Schmidt je nositelj visokog ordena Republike Hrvatske, ordena “Ante Starčevića” zajedno s Dariom Kordićem i Jadrankom Prlićem itd. Kada su ga upozorili da nije baš zgodno da dolazi s tim ordenom i da ga treba vratiti, on je izjavio da to neće učiniti i da ga ponosno nosi”, kazao je politolog Hadžidedić.

Sugovornik “SB” podsjeća da Schmidt dolazi iz Kršćansko-socijalne unije iz Bavarske (CSU) koja je, kako dodaje, sestrinska ili čak sponzorska stranka HDZ-a. Dakle, u svakom momentu je HDZ imao podršku ove stranke.

“Schmidt veći Čović od Čovića”

“Schmidt je ličnost koja dolazi s teretom čovjeka koji je učinio mnogo za hrvatske interese i ne vidim zašto bi prestao to činiti, jer to su njegova vlastita politička uvjerenja. Pitanje je zašto je Njemačka imenovala baš njega? On kao ličnost nije sporan, on je veći Dragan Čović od Dragana Čovića. Kontinuitet u europskoj politici se zasniva na ideji etničke podjele BiH. Njemačka se od te ideje nije nikad ogradila, iako je ta ideja izvorno britanska. Od Lisabonske konferencije u veljači 1992. Europska unija je uvijek službeno stajala iza ideje da BiH treba podijeliti. Ono malo retorike o podršci nepromjenjivosti granica to su bili obvezni zbog SAD-a koje su dosljedno zastupale princip nepromjenjivosti granica”, tvrdi Hadžidedić.

On se pita kako BiH može očekivati od Njemačke nešto drugo nego da nam pošalje Christiana Schmidta kada je u prilici da to uradi, a SAD su na globalnoj razini u defanzivi i ne mogu da se angažiraju oko Balkana i BiH i nepromjenjivosti granica na Balkanu.

“EU je s tzv. Janšinim ‘non paperom’, iza kojeg vjerojatno stoji CSU kao grupacija u Europskom parlamentu, inicijativama o konačnoj podjeli sa slanjem Christiana Schmidta i, napokon, jučer sa posjetom Angele Merkel isključivo Beogradu, šta možemo očekivati nego da Njemačka nastoji da da podršku Srbiji u konačnom rasturanju BiH. Sve ostalo je retorika koja je prilagođena ukusu SAD, ali djelovanje Njemačke kao i ostalih europskih zemalja nije nikada išlo u nekom drugom pravcu nego isključivo u pravcu etničke podjele BiH. Krajnje je vrijeme da mi u BiH to shvatimo i prestanemo gledati na EU kao na našeg dobrotvora ili naše krajnje odredište”, sugerira Hadžidedić, dodajući da “kada traže da dalje idemo u popuštanju Dodiku i Čoviću, mi ćemo i dalje popuštati sve za ljubav EU koja nikada neće odustati od ideje podjele BiH”.

Govor mržnje prema Europi

Hadžidedić je komentirao i istup Christiana Schmidta na konferenciji u Njemačkoj kada je izjavio da je “Komšić hrvatski član Predsjedništva BiH biran više glasovima Bošnjaka” te da se treba riješiti kroz Izborni zakon pitanje zastupljenosti Hrvata na razini države, kako se ne bi dogodio bojkot ljedećih izbora”. Potom je komentirao i izjavu predsjednika Njemačkog parlamenta koji je upozorio kako bi podjela BiH dovela do stvaranja “muslimanskog otoka”.

“Možemo mi predsjednika Bundestaga Wolfganga Schäublea nazivati fašistom, ali on je rekao suštinu europskog mišljenja. Oni se boje BiH kao nekakvog fiktivnog ‘muslimanskog otoka’, a pri tome hoće da je podijele upravo ne shvaćajući da će onda ostati nekakav otok. To je jedna od zamki britanske politike koja je podmetnuta Europi, tvrdi Hadžidedić.

-Velika Britanija je od početka željela napraviti jedno islamističko, ne muslimansko, ostrvo i zbog toga je zagovarala podjelu BiH upravo da bi napravila problem ostatku Europe. A ostatak Europe, Francuzi i Nijemci nikad u svojoj slijepoj mržnji prema svemu što dolazi iz islamskog svijeta nisu shvatili da njima Britanci idejama podjele BiH i Makedonije nastoje stvoriti ono čega se oni užasavaju, a to je neka čisto muslimanska, a onda i islamistička država kakvu su Britanci namjeravali stvoriti”, tvrdi Hadžidedić.

Kaže kako je to složena intereuropska igra, u kojoj je Velika Britanija željela napraviti nešto poput Izraela na Bliskom istoku – vječni faktor destabilizacije Europe.

“Znamo da je Britanija vodila i svjetske ratove protiv Njemačke, a EU je smatrala, i to nikad nije ni krila, isključivo produžetkom njemačkih interesa. Prema tome, to je borba između Britanije i Njemačke, veli Hadžidedić koji je potom izrekao nešto što je opasan govor mržnje: -Europa je ksenofobična, rasistička, anti islamska, njen identitet je nastao na temelju krstaških ratova”, kazao je.

Prije susreta Angele Merkel i Vučića, Schmidt se također sastao s predsjednikom Srbije. Scmidt je otišao na noge Vučiću dok još uvijek traje blokada institucija BiH od strane političara RS-a zbog Inzkovog zakona, tumači Slobodna Bosna, pa pita prof. Hadžidedića što je bila poenta ovog sastanka, pritisak na Dodika?

“Da se dogovore kako će dalje. Vučić će opet reći kako poštuje teritorijalni integritet BiH, a nastavljati davati podršku Dodiku koji javno kaže da se zalaže za otcjepljenje. Schmidt i Vučić odlično surađuju na daljem potkopavanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Naša nesreća je da smo pristali da nam dođe osoba poput Christiana Schmidta”, zaključio je Hadžidedić.

Njegovo “otkriće” zapravo je posve logično. Jer, ako je zahtjev za provedbu  presude Ustavnog suda BiH, uz provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, “podjela BiH” “fašizam, rasizam, ksenofobija i islamofobija”, a to “znanstvenik” može svakodnevno čuti od sarajevskih političara, a takve zahtjeve podržava EU i novi visoki predstavnik Schmidt, onda je dr. Hadžidedić samo logično zaključio da su Schmidt i EU čovićevci, fašisti, rasisti, islamofobi i djelitelji BiH. Bravo za “znanstvenika” Hadžidedića!

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Penava postao član Domovinskog pokreta i istaknuo kandidaturu za predsjednka stranke

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava novi je član domovinskog pokreta, objavili su iz te stranke jučer, a već danas je Penava organizirao konferenciju za medije na kojoj je najavio svoju kandidaturu za predsjednika te stranke.

Online:

/ Datum objave:

O kandidaturi Ivana Penave za predsjednika Domovinskom pokreta špekulira se otkako je Miroslav Škoro naprasno podnio ostavku na tu funkciju.
Neki od najistaknutijih članova Domovinskog pokreta s malo su suptilnosti govorili o svojoj želji da upravo Penava preuzme stranku i osvježi joj lice nakon velike havarije.

Penavinu kandidaturu među prvima je pozdravio član predsjedništva Domovinskog pokreta, Igor Peternel, koji je za Dnevno komentirao i službenu objavu kandidature. Ivan Penava sigurno ulazi u utrku za predsjednika, a hoće li u toj utrci imati protukandidata, prema riječima Igora Peternela – „još se ne zna“.

Penava bez protukandidata?

„Mislim da je moguće da se još netko kandidira. Mi smo stranka od nekoliko tisuća stranka i zna se koji je postupak. Prema statutu, za kandidaturu treba skupiti potpise i postoji šansa da se kandidira još dvoje troje ljudi. To je moguće, a gospodin je za sada prvi i jedini kandidat i ja to podupirem“, rekao je Peternel.

Na zamolbu da nam otkrije šuška li se o nekim imenima drugih kandidata, Peternel kaže da nema apsolutno nikakvih saznanja o tome tko bi se još mogao kandidirati.

Penava ima jednu prednost u odnosu na Škoru

Peternel smatra da je „odlično što se gospodin Penava odlučio na kandidaturu“ i dodaje kako bi Penava mogao udahnuti svježine u stranku, a istaknuo je i jednu prednost koju po njemu Penava ima u odnosu na Miroslava Škoru.

„Gospodin Penava ima dobro stranačko iskustvo i zna kako stvari funkcioniraju, ima energije i taj pobjednički stav. Ima nekoliko političkih utakmica u nogama i krug birača koji ga podupire. Ima duha. Dobio je vrlo tešku političku utakmicu na izborima u Vukovaru za gradonačelnika. Ima izraženu osobnost. Ono što je jako bitno, gospodin Penava je vrlo popularan u Slavoniji kao što je bio i gospodin Škoro, ali gospodin Penava je jako popularan i u Dalmaciji. To je regija u Hrvatskoj gdje smo mi postigli nešto slabiji rezultat. Tu je gospodin Penava vrlo važno pojačanje. Osim toga, Penava ima i veliku podršku u Zagrebu. Stoga, ja uopće ne dvojim da je to odlično rješenje. Osim toga, svjetonazorski podržavam gospodina Penavu“, zaključio je Peternel.

“Radić je ozbiljan čovjek”

Na pitanje, zašto i gospodin Radić nije istaknuo svoju kandidaturu, Peternel odgovara:

„Gospodin Radić je ozbiljan čovjek i čak i da se nešto promijenilo u odnosu na prije, on ne bi prekršio svoju javnu riječ“, rekao je Peternel i najavio kako će se stranka u narednom razdoblju snažno angažirati po pitanju obnove, odnosno kako kaže Peternel, „ne obnove“, a otkrio je i kako njihov tim radi na temi reforme zdravstva koja samo što nije izašla iz Vlade.

Izvor: dnevno.hr

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ ODRŽAO GOVOR PRED GENERALNOM SKUPŠTINOM UN-a: Govorio je i o BiH i “konceptu konstitutivnog naroda”

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na Skupštini Ujedinjenih naroda u utorak je održao govor.

Online:

/ Datum objave:

“Više nego ikad važno je jačati multilateralizam”, rekao je Zoran Milanović na početku govora i dodao:

“Katastrofe zbog klimatskih promjena nešto je s čime se sve teže nosimo, a naši najveći znanstveni umovi kažu da ne možemo ignorirati način na koji klimatske promjene pogoršavaju situaciju. Sve je više migracija što dovodi do nezadovoljstva, a populisti zlonamjerno zanemaruju činjenice i dovode do toga da je povjerenje u znanost i medije poljuljano.

Naša odgovornost kao globalih lidera je uhvatiti se u koštac s ovim problemima i dati nadu ljudima. Multilateralizam i međunarodna suradnja nemaju alternativu.

Želim naglasiti predanost Hrvatske na kolektivnim naporima hvatanja u koštac, a odnosi se na poduzimanje aktivnosti oko klimatskih promjena, solidarnost, zaštitu ljudskih prava, humanitarnog prava, promociju edukacije žena, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

G. predsjedavajući, pandemija je povijesna kušnja za našu generaciju. Način kako danas regiramo uvelike će utjecati na nadolazeće generacije.

Nekoliko riječi o jugoistočnom susjedstvu. Hrvatska ima interes u prosperitetu tih zemalja i zato je Hrvatska jedan od najvećih zagovaratelja njihovog ulaska u EU. Demokratska transformacija i vladavina prava su pritom ključni. Bosna i Hercegovina, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne.

Promocija prava žena i djece, borba protiv govora mržnje, zabrana smrtne kazne, zaštita manjina, to su naši prioriteti.

Hrvatska još traži 1.858 svojih građana koji se vode kao nestali iz Domovinskog rata. To je dugotrajan teret za obitelji, ali i za društvo koje želi krenuti dalje. Priznajem da ne shvaćam zašto ne dolazi do dijeljenja informacija, zašto nema pristupa arhivima o mogućim lokacijama masovnih grobnica. G. predsjeddavajući, nemoguće je ne prisjetiti se napada 11. rujna.”

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

CHRISTIAN SCHMIDT: “Nisam tu da se svidim političarima; bonske ovlasti su mi na raspolaganju”

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt kazao je da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na na raspolaganju.

Online:

/ Datum objave:

“Ja sam visoki predstavnik u BiH koji kontrolira provođenje Dejtonskog sporazuma”, kazao je Schmidt u intervjuu BN TV.

Poručio je političarima da se drže činjenica navedenih u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

“Visokog predstavnika bira Vijeće za implementaciju mira u BiH tako da preporučujem da ne razgovaramo o postupcima nego o sadržaju”, kazao je Schmidt te dodao da nije tu da bi se svidio političarima nego da zajedno uradi nešto dobro za sve.

“Želim da zajedno uradimo nešto za sve ljude u BiH i svima preporučujem da u tome sudjeluju, a oni koji blokiraju znači blokiraju sami sebe”, kazao je Schmidt.

Govoreći o blokadi vlasti koja je nastala zbog Zakona o negiranju genocida, Schmidt poručuje da dobro poznaje krize u BiH te da razgovara sa ljudima i da je u političkom smislu važno da sugovornici budu i nositelji vlasti i to će biti.

“Mislim da treba zajednički raditi i zbog toga sam tu. Ja sada promatram i nakon toga ću pokrenuti neke stvari”, kazao je Schmidt.

Na pitanje je li bilo signala od predstavnika vlasti Republike Srpske da s njim razgovaraju, on odgovara potvrdno, ali nije htio precizirati detalje.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x