Kontaktirajte nas na:

Politika

Politika “Ne!” Europske unije pospješuje nove konflikte na Zapadnom Balkanu

Postoji realna opasnost da neuspjeli EU pregovori između Srbije i Kosova dovedu do otvorenog sukoba i da će to imati fatalne posljedice za BiH, piše u svojoj kolumni Christian Schwarz-Schilling.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Njemačka savezna ministarka obrane Annegret Kramp-Karrenbauer je 6. studenog u Berlinu generalnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu dodijelila “Medalju Manfreda Wörnera”. To je vrlo važan znak od strane NATO-a, posebno u danima kada je Sjeverna Makedonija primila potpuno neočekivani udarac iz Europe.

Odbijanje početka pregovora o proširenju EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kroz francuski veto izazvalo je veoma loše efekte u čitavom regionu Zapadnog Balkana. Još se jednom jasno pokazalo da Europa ne ispunjava svoja obećanja i kroz to ulazi u pravu krizu vjerodostojnosti. Tačno je da zahtjevi Europe za vladavinom prava moraju biti uvaženi među zemljama kandidatima. Sjeverna Makedonija i Albanija su ispunile zahtjeve dobijene od EU-, kao što je i sama Europska komisija to potvrdila. Odbacivanjem narednog koraka u pravcu EU, te se dvije zemlje, kao i cijeli region, vraćaju unazad.

Za šest zemalja Zapadnog Balkana postavlja se pitanje šta sada?

Put u EU je, kako to sada izgleda, na neodređeno vrijeme zaustavljen. Zašto bi sada te zemlje trebale nastaviti raditi na zahtjevima za članstvo u EU, kada im je jasno pokazano da je proširenje EU-a zapravo zaustavljeno iz drugih razloga? Europa je bila svjesna opasnosti da se te zemlje mogu okrenuti u pravcu istoka. Usprkos tomu, EU pravi jednu tako ozbiljnu, neki čak kažu, povijesnu grešku i ne ispunjava svoja obećanja. Neki, poput Think Tanka ESI, zalažu se sada najprije za integraciju šest zemalja zapadnog Balkana u Europski ekonomski prostor, kao prvu konkretnu stanicu na njihovom putu u EU. To je pokrenulo veliku europsku diskusiju. Mnogi su protiv toga.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučićje u intervjuu za austrijski „Der Standard” 21. listopada 2019. jasno rekao: „NE pregovorima sa EU će u Srbiji voditi ka tome da EU postane još nepopularnija i da joj se manje vjeruje. […] Ali mi se brinemo za sebe. Moramo riješiti naše odnose u regionu. A imamo i dobre odnose sa Kinom, Rusijom i Turskom.” I Srbija je odmah potpisala sporazum s Euroazijskom ekonomskom unijom, iako to nije kompatibilno s članstvom u EU. Rusija je odmah pozvala Sjevernu Makedoniju i Albaniju da i one to urade.

Kakvi su to nevjerovatni razvoji događaja? U Europi nedostaje zajednička strateška politika, nedostaje jasnoća u pogledu naših interesa i naše vizije za rješavanje problema na Balkanu. Vrlo je teško razumjeti šta pri tome misli aktuelna politička elita u Europi.

Stoga je izuzetno važno da barem NATO ima jače prisustvo na Zapadnom Balkanu. Albanija i Crna Gora su već članice NATO-a, a i Sjeverna Makedonija se nalazi pred članstvom. Samo Srbija ne teži ka članstvu u NATO-u, što pretežno važi i za srpski entitet u Bosni i Hercegovini (BiH), Republiku Srpsku (RS). RS lojalno prati Srbiju i protivi se članstvu u NATO-u, iako je godinama ranije sa tim bila saglasna i službeno je potpisala zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO-u. To sada uzrokuje velike probleme i političku blokadu u Bosni i Hercegovini. Vlada u Bosni i Hercegovini, nakon izbora u listopadu 2018. godine, još uvijek nije formirana, jer se Republika Srpska predomislila i više ne poštuje postojeće pravne sporazume od ranije. RS odbacuje aktiviranje takozvanog MAP-a (Akcioni plan za članstvo) i blokira put Bosne i Hercegovine u NATO. Jaki čovjek srpskog entiteta Milorad Dodik, koji je sada i član Predsjedništva BiH, održava dobre odnose sa Rusijom, koja se protivi širenju NATO-a na zapadni Balkan i sve jače se bori za nezavisnost Republike Srpske. Dok Rusija kroz konkretne korake jača svoj uticaj u regionu, EU daje prazna obećanja. Tako se povećava opasnost od budućih ozbiljnih sukoba, u slučaju da Dodik konkretnim koracima nastavi slijediti svoju najavu otcjepljenja i pripoji RS Srbiji.

Čak je i srbijanski predsjednik Vučić, koji je inače u javnosti vrlo oprezan po pitanju svojih izjava o Bosni i Hercegovini, u intervjuu za “Standard”, pozvao se na referendume o nezavisnosti u bivšoj Jugoslaviji i postavio pitanje: “Zašto se danas ne dozvoli jedan takav referendum Republici Srpskoj?” Time je ciljao u pravcu nezavisnosti Republike Srpske, jer ga uznemirava gubitak Kosova i vjeruje da svojim biračima kao kompenzaciju mora nešto ponuditi. Stoga Vučić kaže:„Srbi su jedini koji nemaju pravo na samoopredjeljenje. Srbe čini bijesnim kada čuju da drugi postupaju u skladu sa međunarodnim standardima, ali kada Srbi sami nešto zatraže, za njih ne postoji “sui generis” (op.red. izuzetak).

Postoji realna opasnost da neuspjeli EU pregovori između Srbije i Kosova dovedu do otvorenog sukoba ikao i da će to imati fatalne posljedice za Bosnu i Hercegovinu. Izuzetno važnu geografsku ulogu ulogu tu igra Distrikt Brčko u Bosni i Hercegovini, koji se nalazi između Republike Srpske i Srbije.

Stoga je vrlo važno da osim EUFOR-a, NATO koji je u Bosni i Hercegovini prisutan od kraja rata 1995., tamo pokaže jače vojno prisustvo, kako bi se izbjegle teže posljedice.

Europa mora protrljati oči i konačno se probuditi.

Izvor: dw.com

Politika

Dešavaju se stvari koje više nisu podnošljive. Sve je više podrške za Bonska ovlaštenja!

Visoki predstavnik je dao naslutiti da bi nešto mogao učiniti u segmentu vladavine prava, odnosno da bi međunarodna zajednica mogla uticati na promjene u pravosuđu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

„Dešavaju se neke stvari koje nisu više podnošljive. Klima se u PIC-u mijenja i sve više država smatra da bi trebalo opet koristiti „Bonska ovlaštenja“. Ja nikad nisam imao podrške za Bonska ovlaštenja kao sada“, govori u intervjuu „Jedan“ visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko.

Incko naglašava da, iako ima sve više podrške za korištenje Bonskih ovlaštenja, za sada nema konkretne odluke nakon koje bi se takva ovlaštenja mogla provoditi. Ipak, samu činjenicu da se sve više govori o tim ovlaštenjima, Valentin Incko smatra velikim signalom frustriranosti međunarodne zajednice.

Visoki predstavnik je dao naslutiti da bi nešto mogao učiniti u segmentu vladavine prava, odnosno da bi međunarodna zajednica mogla uticati na promjene u pravosuđu.

„U novoj godini se može nešto očekivati u tom smjeru. Za međunarodnu zajednicu je važno da smo mi jedinstveni, a oko toga jesmo jedinstveni i po pitanju implementacije i po pitanju hitnosti. Moraju se neke stvari desiti hitno, a pogotovo kod pravosuđa“, kaže Incko.

Dodaje da sedamdeset i pet posto građana u BiH nije zadovoljno stanjem u pravosuđu, te da zbog toga, između ostalog, ljudi odlaze iz zemlje.

Kompletan intervju ‘Jedan’ gledajte u nastavku:

 

Nastavi čitati

Politika

KARDINAL PULJIĆ PROZVAO INZKA: “OHR mora spriječiti otimanje crkvene imovine u RS-u”!

Nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić danas je za N1 komentirao, kako je kazao, legalizirano otimanje zemlje u Republici Srpskoj. Naime, kroz primjenu Zakona o premjeru i katastru iz 2012. godine uzurpirano je zemljište Katoličke crkve u Katastarskoj općini Mahovljani i zvanično je uknjiženo na ovaj entitet.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Navedenim zakonom dovedana je u pitanje privatna imovina Katoličke crkve, ali i imovina Hrvata i Bošnjaka u Republici Srpskoj. Kardinal Puljić apelirao je na vlasti i međunarodnu zajednicu da reguje da se ovaj proces zaustavi.

“Imam informaciju da je pojedina naša imovina prepisana na četvrtom, petom i kada sam tražio da se nama da rješenje kažu ‘tužite’. Nemam sredstava da se godinama sudski gonim. Na žalost, sad se donosi zakon kojim se htjelo ozakoniti otimačina”, kazao je kardinal i dodao:

“Treba u prvom redu reagovati ured visokog predstavnika koji je blokirao povrat imovine. Drugo, kakva je to država koja donosi zakon da se nepravda ozakonjuje. Jesmo li ljude potjerali, sad želimo i njihovu imovinu oteti. Ne radi se samo o Katoličkoj crkvi niti o vjerskim zajednicama nego o svim ljudima koji žive i imaju svoju imovinu”.

Poglavar Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini je podsjetio kako je poštivanje privatne imovine jedan od temelja demokracije.

“U demokraciji je, barem u temeljima zakona, poštivanje privatne imovine. I zato smatram da je veoma čudno da ne reaguju svjetski moćnici na takav perfidan način otimačine”, naglasio je kardinal Vinko Puljić.

Podsjećamo, Komisija Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH, uputilla je javnosti prije nekoliko dana svoju izjavu u kojoj se najoštrije osuđuje pokušaj oduzimanja cekvene zemlje u RS.

“Komisija sa zabrinutošću konstatira da se Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br. 6/12; 110/16; 22/18 i odluka US 62/18) u praksi pokazuje kao perfidan. Tim se Zakonom uvodi novi sistem evidentiranja nekretnina i prava na nekretnine, ali se ujedno omogućuje „pravo“ na otuđenje imovine zakonitim vlasnicima. To iskustvo, uz poznavanje brojnih pojedinačnih slučajeva, Katolička Crkva ima i kroz najnoviji primjer Banjolučke biskupije, kojoj je u Katastarskoj općini Mahovljani (općina Laktaši) nedavno uzurpirano zemljište te uknjiženo na entitet Republika Srpska” navedeno je između ostalog u zaključcima Komisije. | SB

Nastavi čitati

Politika

Za izbor predsjednika Hrvatske u BiH će biti otvorena 44 biračka mjesta

Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini na predstojećim izborima za predsjednika Hrvatske moći će glasovati na ukupno 44 biračka mjesta, potvrdilo je u četvrtak hrvatsko veleposlanstvo u Sarajevu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

U obavijesti dostavljenoj Hini stoji kako će sva biračka mjesta biti otvorena u mjestima u kojima su sjedišta diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u BiH.

Najviše biračkih mjesta odnosno njih 19 bit će otvoreno u Mostaru, gdje je i sjedište Generalnog konzulata Hrvatske. Po brojnosti slijedi Vitez u središnjoj Bosni, u kojemu je planirano otvaranje 10 biračkih mjesta, dok će u Sarajevu biti otvoreno 6 biračkih mjesta.

Četiri biračka mjesta bit će otvorena u Livnu, tri u Tuzli te dva u Banjoj Luci.

Glasovati na području BiH mogu oni hrvatski državljani koji tamo imaju prebivalište i aktivno su se registrirali ili pak imaju hrvatske e-osobne iskaznice u kojima je upisano prebivalište u BiH na temelju kojih su automatski registrirani za glasovanje.

No i oni hrvatski državljani koji se nisu aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu moći će gpasovati na predsjedničkim izborima 22. prosinca uz odgovarajuću potvrdu, koju na sam dan izbora mogu dobiti u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

U BiH će moći glaaovati i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ukoliko se na dan izbora zateknu u susjednoj zemlji, no oni za to moraju imati potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta.

Nastavi čitati

Popularno