Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Plenkovićev na liste morao staviti ljude protiv kojih se borio 4 godine

Nakon što su hrvatski birači kaznili Plenkovićevo klizanje u lijevo na europskim izborima, za koje je istaknuo njemu odane stranačke kandidate te su prva mjesta zauzeli ljudi koji su na ovaj ili onaj način podržali ratifikaciju Istanbulske konvencije, ovaj put liste je ojačao imenima za koje se nada da će privući glasove svojih nekadašnjih birača – time zapravo priznajući poraz svoje politike, jer na liste idu ljudi protiv koji se borio za vrijeme svog mandata.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Andrej Plenković

“Andrej Plenković vodi jednu politiku uključivosti pa i one koji su bili protiv njega ili na uvjetno rečeno drugoj strani, nastoji ih uključiti pa je to učinio i sa Stevom Culejom, a to je učinjeno i sa Mirom Kovačem. To su ljudi koji imaju određeni ugled i rejting i u stranačkom, ali i u drugom dijelu biračkog tijela. Kao što Stevo Culej ima veliki ugled među braniteljskom populacijom, to je pragmatični razlog da on sa svojim ulaženjem doprinese da taj dio biračkog tijela glasuje i za HDZ”, priznaje HDZ-ov Vladimir Šeks.

“Bilo koja stranka u bilo kojim izborima mora voditi primarno računa i da je vrhovno načelo da stavlja na liste one ljude koji mogu povući, koji mogu privući birače kao magnet jedan da glasaju za određenu stranku. To rade i sve druge stranke. Pobjeda je vrhovni imperativ politike”, tvrdi sada Šeks, čiji je posinak Karlo Ressler lani bio nositelj HDZ-ove liste za europske izbore, te je upravo na tim izborima HDZ zahvaljujući Plenkovićevim potezima i kadroviranju doživio fijasko.

Plenković tvrdi kako su Miro Kovač, Božidar Kalmeta i Stevo Culej na izbornim listama zbog uključivosti. Sva trojica naći će se na 14. mjestu u svojim županijama, pa tako i Kovač, njegov ne tako davni oponent na unutarstranačkim izborima.

“Mi smo se na to odlučili bez obzira na unutarstranačke izbore, željeli smo pokazati uključivost. Ovi izbori za HDZ moraju značiti sinergiju. S ovakvim potezima šaljemo poruke i onim biračima koji su naši članovi, a koji su možda na zadnjim izborima glasovali za nekog drugog”, ustvrdio je Plenković.

Uz njih se na listama nalaze i bivši ministar Davor Ivo Stier u 7. izbornoj jedinici, te legenda obrane Vukovara Ante Deur, bivši savjetnik predsjednice Grabar-Kitarović, u 2. izbornoj jedinici.

Stevo Culej, HDZ-ov saborski zastupnik i ratni dozapovjednik specijalne policije, cijelo vrijeme bio je izrazito nezadovoljan koalicijom HDZ-a i SDSS-a, te je redovito isticao da je SDSS trebalo izbaciti iz koalicije, a predsjednika te stranke, Milorada Pupovca, otvoreno pitati o njegovoj ulozi u prikrivanju smrti dr. Ivana Šretera. Također još od 2016. traži da se donese zakon o spomeničkoj baštini i da se sramotni spomenici uklone iz javnog vidokruga, poput spomenika Vukašinu Šoškočaninu, glavnom organizatoru zločina u Borovu Selu gdje ga se veliča kao junaka. “Od mojih zastupničkih pitanja, samo prema ministru Bošnjakoviću – šest je neodgovorenih. Ono što sam prijavljivao i za Milorada Pupovca i za dr. Šretera i sve one dokumente koje sam pribavio, sve stoji u ladicama. Bojim se da to ne će izići van dok god njima koristi”, rezignirano je za Narod.hr nedavno kazao Culej.

Na listi je i bivša europarlamentarka Marijana Petir, koja je 2014. ušla u Europski parlament na HDZ-ovoj listi, ali kao članica HSS-a. Na posljednjim europskim izborima HDZ joj je nudio mjesto na listi, ali je to bilo uvjetovano njezinim učlanjenjem u tu stranku. To joj nije odgovaralo pa je na izbore izašla samostalno osvojivši 40.572 preferencijska glasa, koji nisu bili dovoljni za prelazak praga. Njeni glasovi, da se uspjela dogovoriti s Plenkovićem i da on nije inzistirao da Petir mora ući u HDZ, HDZ-u bi donijeli peti mandat. Time bi peti mandat iz Hrvatske dobili i pučani, jer je Petir podržavala Europsku pučku stranku u Europskom parlamentu. Ovako je jedan mandat više u EP-u dobio Progresivni savez socijalista i demokrata kojima pripada SDP.

Tijekom kampanje Petir je upozoravala da se HDZ, odnosno vodstvo stranke, udaljilo od svojih vrijednosti. “Istanbulska konvencija ozbiljno krši načelo supsidijarnosti i ne daje nikakvu dodanu vrijednost borbi protiv nasilja nad ženama”, ističe Petir.

Dovođenje HNS-a na vlast, nametanje Istanbulske konvencije

Podsjetimo, Andrej Plenković došao je na vlast zahvaljujući biračima koji su dali glas HDZ-u i nisu željeli nakon četiri godine dati još jedan mandat SDP-u i HNS-u. Plenković je zatim suprotno volji svojih birača, zahvaljujući kojima je postao predsjednik Vlade RH, odlučio vratiti HNS na vlast, iako su izgubili izbore. Destabilizirao je stabilnu saborsku većinu, rušenjem stabilne Vlade kako bi izbacio Most, dotadašnjeg jednog partnera, da bi u vlast uveo HNS.

Zatim je unatoč protivljenju uglednih HDZ-ovaca, čime je stranku doveo gotovo pred raskol, nametnuo ratifikaciju Istanbulske konvencije. Saborski zastupnik i tadašnji politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier među prvima je upozorio kako bi bilo neodgovorno i štetno, i za HDZ i za razvoj hrvatske demokracije, tražiti od zastupnika HDZ-a da glasuju za Istanbulsku konvenciju jer bi to značilo istisnuti ili marginalizirati kršćansko demokratski prostor u HDZ-u te da se prijepori oko te konvencije ne mogu premostiti ni s interpretativnim izjavama.

“Dakle, nije glavni prijepor u tome što se u nekom dokumentu koristi riječ “rod”, već disocijacija “roda” od prirode, od “spola”. Te, shodno tome, forsiranje “rodnog identiteta” kao koncepta koji ne mora korespondirati s prirodom, to jest s biološkim određenim spolom.” – istaknuo je neke probleme Istanbulske konvencije HDZ-ov Davor Ivo Stier, kada je s putovanja u Argentinu uputio pismo svojim kolegama u HDZ-u.

Cijela Hrvatska poslala je također snažnu poruku Plenkoviću na dvama velikim prosvjedima održanima u Zagrebu i Splitu. Unatoč snažnom protivljenju građana i uglednih HDZ-ovaca protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, Hrvatski sabor 12. travnja 2018. potvrdio je Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju kao Istanbulska konvencija, pri čemu se 30 zastupnika izjasnilo protiv ratifikacije, među njima i 14 HDZ-ovih, HDZ-ov Ivan Šuker bio je suzdržan, dok su Božo Ljubić i Željko Raguž bili u sabornici, ali nisu glasovali.

Dosad nije zabilježeno da se tako značajan dio kluba vladajućih usprotivio nekom Vladinu prijedlogu zakona.

Od 55 zastupnika HDZ-a 14 ih je bilo protiv: Ante Babić, Milijan Brkić, Stevo Culej, Ivan Ćelić, Marija Jelkovac, Anton Kliman, Miro Kovač, Tomislav Lipoščak, Davor Lončar, Franjo Lucić, Davor Ivo Stier, Ivan Šipić, Petar Škorić i Miroslav Tuđman.

Protiv su bili i HDZ-ovi koalicijski partneri Goran Dodig i Branko Hrg (HDS), Kažimir Varda (BM 365) te nezavisni Ivica Mišić.

HDZ-ovi Božo Ljubić i Željko Raguž bili su u sabornici, ali nisu glasovali, kao ni trojica zastupnika Živog zida i Ante Pranić (Most).

Protiv ratifikacije glasovao je i dio Mostovaca: Miro Bulj, Sonja Čikotić, Slaven Dobrović, Nikola Grmoja, Tomislav Panenić, Božo Petrov i Marko Sladoljev, kao i Bruna Esih, Željko Glasnović i Zlatko Hasanbegović, Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku, te Hrvoje Zekanović, zastupnik Hrasta, bivšeg partnera HDZ-a, koji se upravo zbog Istanbulske razišao s HDZ-om.

Osim Šukera, suzdržan u glasovanju bio je i nezavisni Marin Škibola.

Nezavisni Furio Radin, Nada Turina Đurić (Glas) i SDP-ov Siniša Varga nisu došli.

Od 151 zastupnika, na glasovanju o Istanbulskoj bilo ih je 142. Sabor je Konvenciju potvrdio sa 110 glasova za, dva suzdržana i 30 protiv.

Protiv rodne ideologije u Istanbulskoj konvenciji oglasile su se i vjerske zajednice.

Gorljivi zagovornici Istanbulske konvencije, uz premijera Plenkovića, bili su članovi njegove Vlade te mnogi članovi središnjih tijela HDZ-a. Među njima se posebno istaknula sadašnja potpredsjednica Europske komisije, Dubravka Šuica, tadašnja ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić i mnogi drugi.

Od početka intenzivne kampanje za ratifikaciju Istanbulske konvencije, protiv nje su vrlo oštro reagirali mnogi članovi HDZ-a, od kojih su neki i napustili stranku. Podsjetimo samo raspuštanja lokalne organizacije HDZ-a u Kistanju na čelu s Rokom Antićem zbog neslaganja s politikom stranke po pitanju Konvencije. Također, podsjetimo na žene iz metkovskog ogranka HDZ-ove Zajednice žena „Katarina Zrinska“ koje su se ogradile od izjave Nade Murganić vezane uz stav Zajednice o Istanbulskoj konvenciji, na izlazak unuke dr. Franje Tuđmana iz HDZ-a i mnoge druge.

Kontroverzni Marakeški sporazum

Nakon ratifikacije Istanbulske konvencije uslijedio je novi šok za HDZ-ove birače, ali i veliki dio Hrvatske. Plenković nameće Hrvatskoj novi međunarodni ugovor – Marakeški sporazum.

Iako se u Hrvatskoj prosvjedovalo protiv Marakeškog sporazuma te se pozvalo Vladu da ga odbaci, ocjenjujući da je to “zloćudan i podvaljen” dokument kojim se žele omogućiti nesmetane migracije, Plenković je u Marakeš poslao Davora Božinovića, te je tamo isti i usvojen.

Krađa referenduma Narod odlučuje

Uz nametanja Istanbulske konvencije i Marakeškog sporazuma 2018. Plenković je otišao i korak dalje. Iako je Građanska inicijativa Narod odlučuje predala Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za oba referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav, a prebrojavanje potpisa još nije niti počelo, Plenkovićev ministar Lovro Kuščević, koji se sada nalazi pod USKOK-ovim istragama zbog korupcije, obznanio je kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS.

Plenkovićeva Vlada tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa, dok je GI Narod odlučuje početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.

Iako je Kuščević otišao, Plenković još uvijek nije omogućio pregledavanje potpisa.

Izvor: narod.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Prof. dr. Valerije Vrček: Krizni stožeri postaju ćelije kriptomarksizma

Gost u Podcastu Velebit bio je prof. dr. Valerije Vrček, redoviti profesor kemije na Farmaceutsko biološkom fakultetu i predstojnik Zavoda za organsku kemiju.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

prof. dr. Valerije Vrček

Tema podcasta je Covid-19. Prof. dr. Valerije Vrček odgovara na postavljena pitanja (ispod). Uistinu zanimljiv razgovor i opservacije na temu koronavirusa koje preporučamo da svakako pogledate.

► Postaju li krizni stožeri ćelije kriptomarksizma a Svjetska zdravstvena organizacija njihov centralni komitet.
► Ima li testiranje nositelja virusa opravdanje u mogućnosti da može zaraziti nekog bližnjeg?
► Korištenje sterilizatora koristi ili šteti u borbi s virusom?
► Nošenje maske štiti od virusa nositelja, drugoga ili od dodira po licu?
► Je li sukladno kršćanskom moralu čuvanja od ugroze svakog života bez obzira na cijenu?
► Kako pandemija utječe na porast drugih bolesti?
► Kako djeluju dezinficijensi i kakve su posljedice čestog korištenja?
► Stvaraju li se na taj način superbakterije?
► O čemu govori pismo skupine od 38 znanstvenika ‘Great Barrington Declaration’ koje domaći mediji nisu objavili?
► Zašto mediji nisu objavili tekst te deklaracije?
► Je li povećan broj zaraženih rezultat povećanoga broja testiranja?
► Koja je razlika između zaraženog i oboljelog?
► Koliko koštaju testovi i tko na njima ostvaruje profit?
► Stvara li svakodnevna informacija o sve većem broju pozitivnih rezultata psihozu u društvu?
► Koje su sličnosti ove situacije i one sa Svinjskom gripom?
► Kakav će se presedan dogoditi ako cjepivo bude uskoro gotovo?
► Kakve će biti posljedice za farmaceutsku industriju ako dođe do kršenja protokola?
► Što je to nula posto rizika?
► Kakve će biti posljedice za svjetsku ekonomiju?
► Ima li ova ‘pandemija’ PCR testiranja uporište u financijskim motivima?
► Kako će izgledati svijet nakon pandemije?
► Zašto teologija šuti, a znanst ima glavnu riječ?
► Je li Svjetska zdravstvena organizacija podložna utjecajima profita?
► Zašto znanost treba biti izvan političke vlasti?
► Koja je cijena dobrovoljnoga odricanja od dosadašnjeg ‘normalnog’ načina života?
► Kako će izbori u SAD-u utjecati na ovu pandemiju?
► Događa li nam se potpuna promjena svijeta i kakva je proročka razmišljanja imao papa Ratzinger?
► Ima li što bolje od vitamina C, limuna, meda i kiselog kupusa?

Izvor: projektvelebit.com

Nastavi čitati

Preporuka

COVID-19: Koliko dugo smo nakon infekcije koronavirusom imuni?

Jedna velika studija u Velikoj Britaniji pokazuje da imunost nakon oboljenja od COVID-a 19 brže nestaje nego što se mislilo, osobito kod starijih osoba. Što je dosad poznato?

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

covid-19 maske

„Ja sam imun“, rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio COVID-19. Te da bi najradije svoju publiku izljubio. Najprominentniji slučaj COVID-a 19 to ipak nije učinio, i to je vjerojatno je bilo dobro. Jer, je li američki predsjednik stvarno imun to, prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama, nije sigurno. Pitanje imunosti prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brz rast broja infekcija u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, pitanje imunosti je važnije nego ranije. Nova studija je sad umanjila nade u prirodnu imunost bez cijepljenja. Znanstvenici Imperial Collegea iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunost s vremenom opada.

Koliko dugo traje imunost nakon oboljenja od COVID-a 19?

To ovisi o više čimbenika. Primjerice o starosti, kako pokazuje studija londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga je stvaranje antitijela variralo s obzirom na težinu preboljene bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu, kažu znanstvenici. Traje li imunost tjednima ili mjesecima ovisi dakle o inficiranoj osobi.

U drugoj studiji koju su proveli Harvard Medical School i Sveučilište u Torontu znanstvenici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dva do četiri tjedna od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Razina antitijela je oko četiri mjeseca bila povećana pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunost, kaže voditeljica studije Richelle Charles. Ali stvarni dokaz za postojanje imunosti nije ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje trajnosti imunosti protiv novog koronavirusa.

Zašto postoje različite tvrdnje o imunosti?

To ovisi o mjestu istraživanja, razdoblju i veličini studije. Znanstvenici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba, a u austrijskom skijalištu Ischglu kod 40 posto osoba. Sva tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja zaraze.  U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, znanstvenici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD-u su znanstvenici Sveučilišta Arizona u studiji koja je obuhvatila 6.000 osoba utvrdili indicije „da je imunost stabilna najmanje pet mjeseci”, kako je utvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.

Sad su znanstvenici Imperial Collegea u Engleskoj da je od kraja lipnja do kraja rujna udio stanovništva kod kojeg se moglo utvrditi antitijela pao sa 6 na 4,4 posto. To sugerira kraće trajanje imunosti. Osim toga postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati studija su i zato različiti što su neke studije još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi znanstvenog preispitivanja (to vrijedi i za studiju londonskog Imperial Collegea. Brojni znanstvenici se slažu da pitanje imunosti još nije dovoljno istraženo.

Moraju li se ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 pridržavati mjera zaštite?

Moraju. S pravnoga gledišta nema razlike između onih koji su preboljeli COVID- 19 i onih koji nisu ni bili inficirani. Mjere zaštite su različite od zemlje do zemlje, u Njemačkoj i od pokrajine do pokrajine, ali one vrijede za sve i kršenje je često povezano s teškim kaznama. S medicinskog gledišta i ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 moraju se pridržavati mjera zaštite jer pitanje imunosti nije jasno (vidi gore), a osim toga u međuvremenu je poznato više slučajeva ponovne infekcije. „I ako testom bude dokazano postojanje antitijela osoba se mora pridržavati nacionalnih mjera zaštite, primjerice nositi masku, držati rastojanje ili kod pojave simptoma testirati se”, kaže Paul Elliot, direktor londonskog Imperial Collegea.

Ima li ljudi koji nakon oboljenja od COVID-a 19 ne stvaraju imunost?

I za to postoje indicije. U jednoj američkoj studiji među marincima 41 posto vojnika nije imalo neutralizirajuća antitijela u krvi. Kod jedne kineske studije Sveučilišta Fudan u Šangaju antitijela nije bilo kod šest posto pacijenata. To znači da nije sigurno ni stvara li svaki čovjek imunost nakon infekcije koronavirusom. Njemački institut Robert Koch iz toga zaključuje da prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama nije jasno ni stvara li se imunost redovito ni koliko je ona čvrsta ni koliko traje.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati

Preporuka

KAMPANJA ZA IDIOTE: Dizanje tenzija bez ikakve vizije!

U Bosni i Hercegovini u tijeku je još jedna predizborna kampanja. Iako su ovoga puta radi o općinskim i gradskim izborima gdje bi trebale dominirati teme lokalnog karaktera, lideri nacionalnih stranaka ponovo ostavljaju dojma kao da se radi o nekakvom ‘sudbonosnom’ izlaskom na birališta koje će odlučivati o sudbonosnim državnim i nacionalnim temama.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Trenutno vladajuće stranke kao što su SNSD, SDA, HDZ I DF čitavu predizbornu kampanju pokušavaju svesti na dizanje nacionalnih tenzija na pričama o razdruživanju i spašavanju BiH (SNSD, SDA DF), te o fingiranom sukobu oko Izbornog zakona (SDA, DF i HDZ).
U njihovim kampanjama koju vode četvorica čelnih ljudi koje je netko nedavno nazvao ‘Braćom Dalton’ (Komšić, Izetbegović, Dodik i Čović) nema ni riječi o lokalnim problemima građana niti o rješavanju ključnih životnih problema u lokalnim sredinama. Sigurni smo čak da ni oni sami pojma nemaju tko su im zaista kandidati na lokalnim razinama niti kakve programe nude. Jer, evidentno…, takvi programi niti ne postoje.

‘Braća Dalton’ furaju sve po starom

U njihovim izjavama nema ni traga pričama o ‘budućnosti’ na lokalnoj razini. Umjesto toga ponovno je na djelu samo prizivanje duhova prošlosti i eventualno ponegdje ‘krpljenje’ rupa na cestama. Potpuno je jasno da stranke vladajuće četvorke koju vode spomenuta ‘Braća Dalton’ nemaju ni vizije  ni ideje već su se po tko zna koji put opredijelili na dizanje tenzija.

Očigledno, smatraju da će još jednom ‘upaliti’ i oprobani i dosad uspješni recept koji ničemu ne služi osim da se aktualni neuspješni lideri pod svaku cijenu zadrže u vlasti i nastave krojiti sudbinu njihovim fingiranim svađama izmučene građane Bosne i Hercegovine.
Pri tome, smatraju da će pod svakodnevnom međusobnom kanonadom raznih optužbi, laži, izmišljanja i prijetnji građani lako zaboraviti da sve analize govore da je sadašnje Vijeće ministara BiH najneučinkovitije od kada postoji ovakva BiH.

Također, smatraju da će građani zaboraviti da nova Vlada Federacije BiH ni dvije godine nakon prošlih izbora nije niti formirana, te da joj nedostaje više ministara. Umjesto toga Federacijom vlada skupina ljudi koji nemaju čak ni podršku u federalnom Parlamentu ni na jednom ključnom pitanju.

Računaju, također i na to da će građani zaboraviti da u pojedinim županijama nove Vlade uopće nisu formirane zbog unutarstranačkih borbi za fotelje.

Bizarne situacije

Također, cijelu kampanju koja je ovih dana dolazi do svoje polovine trajanja obilježava niz bizarnih situacija povezanih s epidemijom koronavirusa.
Tako primjerice, imamo situaciju da Sebija Izetbegović svakodnevno poziva građane na poštivanje epidemioloških mjera, a da stranka kojoj je njezin suprug na čelu (SDA) svakim  novim danom održava po jedan ogroman predizborni skup kršeći sve mjere na koje se doktorica Izetbegović poziva.

Također, Milorad Dodik u kampanji se odlučio na pokazivanje mišića, pa je tako dan nakon što je DNS izašao iz koalicije na Nešićeva vrata pokucao MUP. Dodik je, uz to, faktički na svoju ruku zatvorio škole u Republici Srpskoj  unatoč svim preporukama od strane struke da za takvo nešto nema potrebe. Ali, u njegovom slučaju sve se svelo na jednu dobro poznatu bahatu krilaticu: ‘Mogu što hoću, jer ja sam vaš Bog’.

Da ne bi bili usamljeni u apsurdnim potezima u okviru ove kampanje prvoj dvojici se pridružio i Dragan Čović, koji kampanju svoje stranke svodi na hodanje po opustošenim općinama gdje je veći broj ljudi u Njemačkoj nego na svojim kućnim adresama, zaboravljajući ili ignorirajući činjenicu da su svi iselili upravo za vrijeme vladavine njegovog HDZ-a.
Da ne bi bio izuzetak od navedenih, i lider DF-a (Željko Komšić), kao da se stavio u ulogu predsjednika druge stranke, odnosno SDA, pa tako obilazi načelnike iz SDA dajući im podršku i djeluje kao zamjena Bakiru Izetbegoviću dok se on nalazi u samoizolaciji.

Fiktivni sukobi

Kada pogledamo sve zajedno, nitko nije bio naivan da bi od ovakvih vladajućih lidera očekivao konkretne vizije, programe, projekte, ali iskorištavanje lokalnih izbora u svrhu dizanja nacionalnih tenzija i priskrbljivanje osobnih političkih poena na prizemnoj retorici ovaj put prelazi svaku mjeru.

Očigledno, igraju na samo jednu kartu, a to je: Da će svojim fiktivnim sukobima još jednom homogenizirati svoje birači, a prljavom kampanjom ogaditi ljude od masovnog izlaska na izbore, pogotovo u uvjetima korone.

Na građanima je odgovornost moći rasuđivanja… J. S.

Izvor: dnevni.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x