Kontaktirajte nas na:

Društvo

OVO JE ZEMLJA MOJIH SNOVA: U BiH ima preko 600 milionera i skoro stotinu multimilionera

Podaci govore da u BiH ima oko 600 milionera i skoro stotinu multimilionera koji raspolažu sa oko pet milijardi KM, što dovoljno govori koliki je jaz između bogatih i siromašnih. Takođe, govori i o tome da su zakazale institucije koje bi trebalo da vode računa i o enormnom bogaćenju, ali i o ljudima koji su u stanju socijalne potrebe, smatra sociolog Vladimir Vasić.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Iako za svaki novi otkaz i za svaki zabrinjavajući ekonomski pokazatelj vlast može optužiti pandemiju, ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini traje mnogo duže, a jaz između bogatih i siromašnih samo se povećava. I dok neko ima za automobil od pola miliona maraka, većina građana živi na rubu egzistencije.

Svako vrijeme nosi svoje breme, ali ono se ne dijeli jednako bar u BiH. U vrijeme svake krize najviše je ispaštao običan narod, tako je i sada. I poslednja korona kriza najmanje je pogodila one sa dubokim džepom, kao i one u državnim jaslama.

S druge strane, brojna mala preduzeća su zatvorena, a radnici ostali i bez crkavice koju su zarađivali. Za to vrijeme dok tonu u sve veće siromaštvo, sopstvenim očima gledaju kako bogatstvo bogatih još raste. A teret nepravde postaje sve teži.

– Podaci govore da u BiH ima oko 600 milionera i skoro stotinu multimilionera koji raspolažu sa oko pet milijardi KM, što dovoljno govori koliki je jaz između bogatih i siromašnih. Takođe, govori i o tome da su zakazale institucije koje bi trebalo da vode računa i o enormnom bogaćenju, ali i o ljudima koji su u stanju socijalne potrebe – smatra sociolog Vladimir Vasić.

“Kag govorim da treba da vode računa o ljudima koji se enormno bogate prvenstveno mislim sa zakonskog aspekta, da se ispita na koji način ti ljudi dolaze do velikih svota novca, na koji način šire svoje bogatstvo, na koji način se enormno bogate”, kaže Vasić.

“Potrebno je urediti sistem na način ravnomjerne raspodjele. Postoji sistem socijalnih davanja, ali ta politika ne može biti presudna za suzbijanje ovog fenomena. Socijalna davanja moraju biti usmjerena na radno nesposobno stanovništvo, dakle penzionerima invalidima i nekim drugim kategorijama koji nisu radno sposobni. Država treba da obezbijedi mogućnost radno sposobnog stanovništvu da radi i zarađuje za svoj život”, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

Međutim, veliki problem u BiH je što najveći dio radnika ne može zaraditi za normalan život bez mnogih odricanja i što je velikim dijelom i radnička klasa na ivici siromaštva.

Sit gladnom ne vjeruje. Pa tako i ne čudi mnogo podatak da je za najskuplji automobil u prošloj godini izdvojeno preko pola miliona maraka, te da je u godini korone skočio i uvoz srebra, zlata i dragulja u BiH.

“Oni koji su bogati oni nemaju mjere, koriste svoje bogatsvo, raskoš dok ostali se bore za preživljavanje. Dakle, nema svijesti, a prvenstveno svijest treba probuditi kod političara koji terba da uvedu novu politiku. Taj trend promjena polako dolazi u BiH. Vidjećemo u kojoj će se mjeri to razvijati, ja sam optimista. Mislim da su promjene u BiH neminovne”, smatra Orašanin.

“Prosto moramo da budemo društveno odgovorni svake dvije, odnosno četiri godine, u tom demokratskom smislu da budemno odgvorni da nešto promijenimo”, ističe Vasić.

Kriza u Bosni i Hercegovini nažalost će potrajati. Kako god, krizu će osjetiti najugroženiji i najsiromašniji. A krize nije bilo niti će je ikada biti za one koji voze automobile od nekoliko stotina hiljada maraka, opuške otresaju u pepeljaru od nekoliko hiljada maraka, a za nerad bivaju čak i nagrađeni.

Izvor: Slobodna Bosna

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Društvo

BAŠ KOLIKO POTRAŽUJEMO OD MMF-a: Građani FBiH u kladionicama prošle godine ostavili 1,3 milijarde KM

U godini koju su obilježili pandemija koronavirusa, mjere zabrane kretanja, rada i okupljanja, građani Federacije BIH na klađenje su potrošili više od milijardu i 300 miliona KM, podaci u Porezne uprave Federacije BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Federacija BiH je u kladionicama potrošila iznos koji BiH, istovremeno, traži od MMF-a kako bi se pokušala izboriti s ekonomskim posljedicama pandemije.

”Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, u 2020. priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet po osnovu uplata u iznosu od 1.359.355.454 KM.

Ukupni ostvareni promet u 2020. priređivača igara na sreću klađenjem je za 394.687.851 KM ili 22,50 posto manji u odnosu na ostvareni promet u 2019.” navodi se iz federalne Porezne uprave.

Psihologinja Jasmina Dizdarević kaže kako su i bogati i siromašni uvijek davali basnoslovne novce na nešto što im pričinjava zadovoljstvo.

Navodi kako, osim zbog strasti i želje za uzbuđenjem, činjenica da novac dovoljan za kilogram kruha ili mesa ljudi tijekom dana potroše u kladionici svjedoči i o njihovoj očajničkoj želji da preko noći dobiju bolji život.

”Kao psiholog vam mogu reći da nikada većeg nezadovoljstva nije bilo na svakom polju. Nikada nesretnijih, usamljenijih i depresivnijih ljudi, s tihim plačem bez suza, koji najviše boli. Nemate nikoga da vam ujutro ulije povjerenje. Kad izađete iz kuće, nemate dinara, nemate s kim da porazgovarate, bojite se korone, nezaposlenosti, politike, nemogućnosti putovanja, mogla bih da redam unedogled”, rekla je Dizdarević.

Izvor: Večernji.ba

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Društvo

COVID-19 ĆE S VREMENOM POSTATI BLAGA PREHLADA: Kolike su šanse da se to ipak dogodi?

Dok pandemija ne pokazuje znakove uzmaka, teško je i zamisliti dan u kojem više na nju nećemo obraćati toliko pažnje. Međutim, nova studija tvrdi da Covid-19 uskoro možda neće biti štetniji od prehlade.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

“Naša analiza imunoloških i epidemioloških podataka o endemskim humanim koronavirusima (HCoV) pokazuje da imunitet koji blokira infekcije brzo opada, ali imunitet za smanjenje bolesti dugo traje”, pišu autori studije objavljene u časopisu “Science”.

Njihov model sugerira to da nakon dostizanja endemske faze i primarne izloženosti u djetinjstvu CoV-2 možda neće biti virulentniji od prehlade. Autori su se osvrnuli na historiju drugih poznatih koronavirusa, njih ukupno šest. Četiri od njih su prilično benigna, ali druga dva, SARS i MERS, daleko su opasnija, ali su, srećom, na vrijeme zauzdani.

Preostala četiri, međutim, često se mogu naći u današnjim populacijama. Upravo su ta četiri virusa autori proučavali da bi pronašli kako bi se Covid-19 mogao ponašati za nekoliko godina.

Istraživači su proučili kako su virusi utjecali na djecu mlađu od pet godina, čiji je imunološki sistem jači od prosjeka. Zaključili su da sve većim izlaganjem populacije virusu on može postati benigan poput obične prehlade, koja jedva pogađa djecu mlađu od pet godina.

Dobra je to vijest, ali valja spustiti loptu na zemlju i reći da je nemoguće stvarno predvidjeti kako će se razvijati virus i kako će reagirati imunitet. Nijedna trenutna dostupna vakcina ne nudi 100 posto siguran imunitet protiv Covida-19, a zasad nemamo ni podatke o tome koliko će dugo trajati učinci vakcinacije, piše “Interesting Engineering”.

To znači da će pandemija biti s nama još neko vrijeme. A dotad, upozoravaju stručnjaci, valja nam se i dalje pridržavati uobičajenih mjera: nošenja maski, održavanja razmaka, provjetravanja prostorija, higijene ruku…

Izvor: Tportal

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Društvo

Lauc o Srićinim prijetnjama lockdownom: ‘Ne mogu razumjeti zašto ima potrebu plašiti ljude’

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Gordan Lauc

Pulmolog Saša Srića u emisiji Novi dan N1 televizije otkrio je kako u Hrvatskoj imamo povoljniji trend što je tiče koronavirusa, ali to nije razlog da se opuštamo te da se mjere ne smijemo popuštati prenaglo. Kaže kako on i kolege ističu realnu situaciju, pa se dotaknuo člana znanstvenog savjeta Vlade, Gordana Lauca, koji je prošli tjedan pozvao DORH da goni sve one koji, po njegovom mišljenju, siju strah i paniku o koronavirusu.

“Ne plašimo stanovništvo. Pokušavamo ih držati budnima i ukazati na realnu situaciju”, poručio je pulmolog Srića. Navodi kako trebamo imati umjereni optimizam, ali i biti pripremni za sve situacije. Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo”, smatra Srića. Naglasio je kako su šanse da se mutirani soj uopće ne pojavi i kod nas su gotovo nemoguće.

O cijeloj situaciji na profilu društvene mreže ubrzo se osvrnuo i prozvani molekularni biolog Lauc. Dao je svoje mišljenje o tome koliko je stvarna prijetnja opasnog Britanskog soja virusa.

“Kaže dr. Srića ‘Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo’ U Hrvatskoj je sada oko 3.000 aktivnih slučajeva. Najnovija istraživanja pokazuju da je B.1.1.7 soj (tzv. UK soj) širi oko 35 posto brže. Pretpostavimo da će sljedećih tjedana prosječni R u Hrvatskoj biti oko 0,9 (sada je oko 0,8). To bi značilo da se novi soj širi s R oko 1,2. Novi soj u Hrvatskoj još nije dokazan, no pretpostavimo da možda već sada imamo čak 0,5 posto slučajeva s novim sojem, dakle oko 15 potvrđeno zaraženih ljudi. Serijski interval je oko 5 dana, to znači da moramo za idućih 10 tjedana – do proljeća, množiti s 1,2^10 što je oko 6,2. To znači da do proljeća možemo imati akitivnih stotinjak ljudi s novih sojem. Ili ako ih je sada čak 1%, tj. 30, onda možda čak i 200 ljudi može biti zaraženo s novim sojem”, objašnjava Lauc.

Dodao je da koliko tih potencijalnih 200 zaraženih ljudi do proljeća opravdava zabranu rada bilo kome, kako kaže, procijenite sami.

Ne mogu razumjeti zašto neki pojedinci imaju potrebe plašiti ljude čak i u situaciji koja je evidentno jako dobra. Naravno da i dalje svi mi moramo biti oprezni i odgovorni i paziti da ne širimo epidemiju, te da razumne epidemiološke mjere trebaju ostati na snazi. Osobno smatram da bi razumne bile one mjere koje smo imali na jesen (oko 15.10) kada je broj slučajeva bio sličan današnjem”, kaže.

Napominje kako smo sad sigurno u neuporedivo boljoj situaciji no na jesen, jer je u međuvremenu na COVID-19 postalo otporno najmanje milijun, a vjerojatno i dosta više ljudi u Hrvatskoj.

“Tvrditi da nam unatoč toj nespornoj činjenici, koju bi bilo nerazumno ignorirati, ipak trebaju još strože mjere značilo bi zagovarati paušalne umjesto znanstveno utemeljene mjere“, ističe.

 

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x