Kontaktirajte nas na:

Preporuka

OTVORENO PISMO IVICI DAČIĆU – Suradniku Slobodana Miloševića optuženog za ratne zločine

Ali, ima jedna pohvala vašoj ludosti. Iskreni ste da nam kažete šta o nama mislite. Da smo mi u Sarajevu džubrad, ajatulasi, džemahirija… Da navijamo za muslimane u Azerbajdžanu… Koliko znamo Nagorno-Karabakh po međunarodnom pravu pripada Azerbajdžanu a ne Armeniji… Kosovo je oduvijek bila autonomna pokrajinama pa je, stoga, imalo pravo na vlastitu državotvornost – Republiku… Takozvana „Republika srpska“ nije nikad bila autonomna teritorija, već je nastala na genocidu, kojeg je utvrdio i o tome dao svoj konačni sud Haški tribunal za ratne zločine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Mustafa Cerić

(Ne)poštovani Dačiću,

Vi niste đubre. Vi ste na Balkanu jedna dosadna muha što zuji iznad naših glava. Niste više ni osa, koja ujeda, već obična muha, koja nas uznemirava dok mirno spavamo. Ali, ona nas na vrijeme probudi da ne prespavamo. U stvari, ona nas podsjeti na vaše srbočetničko zlo i zločin protiv čovječnosti. Ali, ako niste znali, znajte da što nas više muha uznemirava, mi ju sve glasnije sikterišemo. No, muha se stalno vraća da nas podsjeća na svoju mušičavu narav. Dakako, Dačiću, lakše nam je  podnositi vaše mušičavo zujanje iznad naših glava neko slušati zvuk srbočetničkih granata iznad Sarajeva, iznad naših života, zvuk koji je trajao 1,425 dana, duže od zvuka nacističkih granata iznad Staljingrada.

Da vas podsjetim, slavna bosanska armija nije nikad granatirala Beograd. A mogla je! Naprotiv, bosanska armija je jedina armija na Balkanu, koja je izvojevala pobjedu na Kosovu u svojoj borbi za nacionalnu i državnu autonomiju protiv Porte u Istanbulu. Vi ste, Dačiću,  izgubili sve bitke na Kosovu. One davne i ove sadašnje. To je vaš srpski usud da svoje poraze proglašavate svojim pobjedama. Vama očito još uvijek nije jasno ko smo mi Bosanci u Bosni. Zato pozivam Miroslava Krležu da vam to objasni: – Šta radi Bosanac…? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je prikazan kao sužanj.

Vidim da vam ponestaje svježeg mušičavog zvuka pa se hvatate za stare srpske gusle o džemahiriji i ajatolasima iz Sarajeva.  Oh, kako sam osjetio nostalgiju za tim starim beogradskim otrcanima mantrama, kojih smo se u Sarajevu naslušali u pred-srpsko-genocidno vrijeme protiv Bosne i Bošnjaka/Bosanaca. „Čekaj, pa na šta to liči“? Liči to, Dačiću, na vas koji lažete da biste obmanuli sebe, da ut(j)ešite drugoga; lažete iz samilosti, lažete iz stida, da ohrabrite, da sakrijete svoju b(ij)edu, lažete zbog poštenja. Lažete zbog slobode. Laž je vid vašeg srpskog patriotizma i potvrda vaše urođene inteligencije. Lažete stvaralački, maštovito, inventivno. Lažete da nas k’o dosadne muhe stalno uznemiravate.

No, osnovni razlog što vam pišem, Dačiću, su vaša pitanja, na koja vam želim odgovoriti. Mi kršni Bosanci smo uvijek bili vaši dobri učitelji od jezika do kulture. Jest da nas je Srpski sinod prokleo zbog katarske ili bogumilske hereze, prokletstvo koje do dana današnjeg nije ukinuto a u kojem stoji i da nam jezik treba odsjeći ako ne slavimo kako Sinod želi. Tek dolaskom Velikog  Mehmeda Fatiha to prokletstvo je skinuto s nas  blagoslovom islama.

No, mi Bošnjaci/Bosanci ostali smo uporni da vam budemo na usluzi za vaše dobro iako vi to ne cijeniti. Zar vam Bosna nije dala najprije najboljeg premijera, a potom i najboljeg predsjednika Srbije svih vremena Aleksandra Vučića, koji je porijeklom Bosanac. Ne, ne morate ga vraćati, ali ipak morate znati i cijeniti tu našu bosansku žrtvu. Na isti način, Dačiću, želim da vam odgovorim na vaša pitanja, kao znak naše dobre volje da ne živite u neznanju i zabludi.

Prvo vaše pitanje: – Je li ova Europa ima oči?  

Naš odgovor: – Dačiću,  Europa ima oči! Gledala je i vidjela srpsko-crnogorsku agresiju na nezavisnu i suverenu bosansku državu i srpski genocid nad muslimanima Bošnjacima/Bosancima od 6. aprila 1992. do 14. decembra 1995. god. Gledala je Europa i zapisivala da bi na kraju privela srpski politički i vojni vrh na optuženičku klupu pred međunarodni sud pravde u Hagu, kojeg je osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a uz suglasnost Rusije, također. To je bio prvi slučaj u povijesti da je osnovan civilni međunarodni sud pravde za odgovornost za zločine protiv čovječnosti – srpski genocid. Europa nije sve vidjela svojim očima šta je sve srbočetnička vojska radila u Bosni, ali joj je Amerika pomogla da vidi i ono što nije željela da vidi. Tako udruženi – Europa i Amerika – spasile su obraz čovječanstva,  privodeći najviše srpske političare i vrhovne vojne oficire u Hag na odgovornost za genocid protiv muslimana u Bosni i muslimana na Kosovu. Mi smo zbog toga zahvalni Europi i Americi u ime cijelog čovječanstva.     

Drugo vaše pitanje: Je li ova Europa ima uši?  

Naš odgovor: Dačiću, Europa ima uši! Slušala je i upamtila je Govor na Gazimestanu Slobodana Miloševića, kojeg je održao na Kosovu Polju prilikom obilježavanja 600 godina od srpskog poraza na Kosovu 28. juna, 1989. god.  kad je rekao: „Opet smo pred bitkama i u bitkama. One nisu oružane, mada ni takve još nisu isključene“. Porijeklom iz Crne Gore, Milošević se donekle držao crnogorskog lažnog čojstva, a vi, Dačiću, držite se svojih istinskih kočijaških sklonosti, koje niste ponijeli iz Prizrena, već ste ih usvojili u Nišu, pa ste to svoje kočijaško džubre istresli na svoju vlastitu glavu, misleći da to radite drugima. Opet ste „pred bitkama i u bitkama“, ali ne više „oružanim“, već ovim džubrastim, koje se vama i među vas u Beograd vraćaju. 

Ali, ima jedna pohvala vašoj ludosti. Iskreni ste da nam kažete šta o nama mislite. Da smo mi u Sarajevu džubrad, ajatulasi, džemahirija… Da navijamo za muslimane u Azerbajdžanu… Koliko znamo Nagorno-Karabakh po međunarodnom pravu pripada Azerbajdžanu a ne Armeniji… Kosovo je oduvijek bila autonomna pokrajinama pa je, stoga, imalo pravo na vlastitu državotvornost – Republiku… Takozvana „Republika srpska“ nije nikad bila autonomna teritorija, već je nastala na genocidu, kojeg je utvrdio i o tome dao svoj konačni sud Haški tribunal za ratne zločine.

Nadalje, vi se, Dačiću, pitate šta o vama Europa misli? I o nama u Bosni, naravno? Ne bih da vas razočaram, ali ću vam reći da je to zapisano u milijunima dokumenta u Hagu pa vam preporučujem da to pročitate. Nije zamorno. To su vam kao romani „Rat i mir“ od Tolstoja i „Zločin i kazna“ od Dostojevskog. Uvjeren sam da ćete to čitati sa uživanjem ne samo pred spavanje već i nakon spavanja. Čitat ćete po danu od radoznalost da saznate sve o glavnim junacima haških romana „rata i mira“ i „zločina i kazne“. Ti glavni junaci nisu Rusi, već Srbi, vaši sunarodnjaci, od kojih neke vi dobro poznajete. Oni nisu „džubre“. Oni su srpski junaci „Škorpioni“, koji su „junački“ ubijali bosanske mladiće s leđa jer im nisu smjeli pogledati u njihov čisti nevini bosanski obraz.

O tome šta Amerika misli o vama, pitajte Aleksandra Vučića, koji je nedavno boravio u Washingtonu, gdje mu je uručen ključ od Bijele kuće da može u nju ulaziti i izlaziti kad god hoće i kad god neće. Amerika ima veliko srce za sve svoje prijatelje, a sa svojim neprijateljima Amerika zna da priča kako bi im objasnila da su demokracija i ljudska prava uzvišene vrijednosti civiliziranog svijeta.

Na kraju ovog mog otvorenog pisma želim vam poručiti da smo mi u Sarajevu sretni i zadovoljni što imamo takve komšije, kao što ste vi, Dačiću, u Beogradu koji nas s vremena na vrijem podsjete da ne zaboravimo ko smo, šta smo, gdje smo i kamo treba da idemo. Da nije vas takvih u Beogradu, mi bismo i dalje drijemali od zaborava i stradavali od gafleta od naših komšija, koji nisu ni džubre ni smeće, već nešto sasvim drugu o čemu ćemo pisati nekom drugom prilikom, ako Bog da.

Do tada, ostajte nam, Dačiću, naš (ne)uvaženi komšijo, sigurni u vašim slatkim lažima i vašim pustim zabludama!

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Aktualna politička bagra želi izazvati “koronizaciju” kako bi uz što manje izlaznosti ostvarila pobjedu!

U Bosni i Hercegovini u petak je i službeno započela predizborna kampanje za sve lokalne sredine osim za Grad Mostar, u kojem će se izbori održati naknadno, odnosno 20.12. 2020. godine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

politička bagra

Početak izborne utrke obilježava niz problema od kojih su mnogi već bezbroj puta već viđeni, a u međuvremenu su se pjavili i novi koji čak prijete da ugroze čitav izborni proces, a možda čak u najtežoj situaciju pod silom prilika prouzroče njihovo odgađanje.

Iako to nitko javno neće reći potpuno je jasno da su susjedne zemlje poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, za razliku od BiH, napravile pravi potez kada su svoje izbore održali ranije od predviđenog roka. Odnosno, smjestili su ih u ‘ljetnje’ vremenske prilike i tako smanjili rizik da epidemija koronavirusa dramatično pohara stanovništvo.

Doktori – političari bez jasnog stava o izborima u ‘koroni’

Za razliku od njih, BiH je, zbog političkih razloga, učinila upravo suprotno – pomakla ih u duboku jesen, a kada je riječ o Mostaru faktički čak u zimu. Sama ta činjenica dovoljno govori koliko je vladajućim političkim elitama stalo do mišljenja struke i realne brige za stanovništvo.

Tako, primjerice, ovih dana imamo apsurdne i kontradiktorne izjave i intervjue pojedinih doktora koji su predstavljeni kandidatima za gradonačelnike Mostara (iako se ta funkcija ne bira na izborima) koji između ostalog pozivaju na oprez, smanjivanje distance i kontakata, zalažu se za različite zabrane, okrivljuju građane za širenje virusa zbog nepoštivanja mjera, a da se s druge strane uopće ne očituju o opasnostima koje će donijeti izborni dan 20.12., nego bez obzira na to, već sada pozivaju svoje glasače da izađu na izbore kako bi baš njima dali glas.

Još jedan dokaz da su stranački interesi, čak kada se politikom bave doktori, ipak ispred zdravlja građana.

No, iako to nitko javno neće reći, s obzirom na svakodnevni rast broja zaraženih i sudeći po onome što se događa u okolnim zemljama nije nemoguć ni scenarij da se izbori ipak ne održe, odnosno da silom prilika u zadnji tren budu još jednom odgođeni.

Ukoliko se to ne dogodi, prijeti opasnost da malim odazivom zbog epidemioloških razloga, legitimitet izbora bude ugrožen. Oni bi bili u tom slučaju potpuno zakoniti, ali bi legitimitet izabranih vijećnika, načelnika i gradonačelnika u budućnosti sigurno bio jako poljuljan i duboko preispitivan.

(Pred)izborne manipulacije

Osim, epidemioloških razloga, niz je drugih problema koji ugrožavaju legalnost izbora a vezani su uglavnom za već naširoko opisivane pokušaje raznih izbornih manipulacija. Lažno prijavljivanje glasača za izbore, ‘trgovanje’ biračkim odborima, podmićivanje, ‘kupovina’ glasova proračunskim sredstvima, stotine dokazanih primjera zloupotrebe javnog novca u svrhu promocije političkih kandidata čak i prije formalnog početka izborne kampanje dovode već sada u sumnju regularnost izbora. Kao i svaki put dosada evidentno je da će neki iskoristiti svaku mogućnost, čak i one nezakonite kako bi dobili koji glas više.

No, unatoč svemu, izbori koji slijede jako su bitni jer rezultati u pojedinim sredinama, pogotovo većim gradovima mogli bi promijeniti i širu političku sliku, pa čak dovesti i do promjene vlasti u županijama, a možda i u Federaciji BiH. Već uoči izbora, potpuno je jasno da se na političkoj sceni BiH događa novo preslagivanje karata pa će ishodi izbora, pogotovo u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Zenici, Tuzli, a možda i u manjim sredinama poput Livna, Tomislavgrada, Jablanice debelo utjecati na formiranje novih parlamentarnih većina u raznim županijama, a možda i na višim razinama.

Ujedno, ovi izbori, iako lokalnog karaktera, utvrdit će startne pozicije glavnih političkih subjekata kada su u pitanju Opći izbori 2022. godine, te će biti svojevrsni test za trenutnu vladajuću koaliciju koja funkcionira samo u momentima kada im to treba. Zbog toga, potrebno je da se svi relevantni faktori, kako domaće institucije tako i međunarodna zajednica pobrinu da nakon održanih izbora bude što manje ‘repova’ i sumnji u regularnost predstojećih lokalnih izbora.

Kako će izgledati kampanja?

U cijeloj situaciji, za očekivati je da će se političke stranke u vođenju ove kampanje susresti sa nizom izazova s kojima se do sada nisu susretale. Zbog opasnosti povezane sa epidemijom koronavirusa, pitanje je na koji način će se voditi stranačke kampanje, jer od nekih tradicionalnih metoda, poput velikih stranačkih skupova, morat će se odstupiti.

Zbog toga, za očekivati je tešku, prljavu i bespoštednu bitku putem medija na ‘nacionalnim’ temama, a koju su već odavno na sebe preuzeli lideri nacionalnih stranaka, dok će se s druge strane veliki dio kampanje preseliti na društvene mreže jer će to biti najsigurniji način komunikacije s biračima.

Ako ništa drugo, ako se ovi izbori održe i završe, možda će nakon svega najveći dobitak izbora biti svjesnost da je u Bosni i Hercegovini potrebno uvesti i mogućnost elektronskog glasovanja koje bi barem dijelom smanjilo mogućnost izbornih manipulacija i osiguralo veći odaziv građana na izbore. Nažalost, ako se to dogodi – bit će to zasluga ‘korone’ a ne vizije vladajućih političara.

Izvor: Dnevni.ba

Nastavi čitati

Preporuka

Hrvati pred novom seobom u Njemačku

Analiza digitalnih tragova pokazuje kako se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao koji na njemačkom jeziku glasi „Bewerbung“ pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

autobus za Njemačku

To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku, a iz podataka se također može iščitati kako se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u tim dvjema zemljama. Osobito se u iduće dvije godine očekuje ubrzano iseljavanje u Austriju.

Pretraživanje posla u toj zemlji najviše raste u sjevernim hrvatskim županijama poput Međimurske, Varaždinske i Karlovačke, standardno i u Slavoniji, ali pojavljuje se i Split odnosno Splitsko-dalmatinska županija i to vjerojatno zbog izgubljenih radnih mjesta u turizmu zbog Covida 19 u proteklih godinu dana.

To su neki od preliminarnih rezultata iz najnovije inovativne studije „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“ koju je autor doc. dr. sc. Tado Jurić s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu predstavio u četvrtak na HKS-u suradnji sa Zakladom Konrada Adenauera u Zagrebu.

Digitalna demografija grana je znanosti u nastajanju, a studija je u osnovnim rezultatima pokazala kako su digitalni alati poput Facebooka, Google Trendsa, Instagrama i Linkedina validni instrumenti praćenja migracija, kaže profesor Jurić.

– U studiji koju predstavljamo razvijamo model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristimo analitičke alate, prije svega Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je ponajprije predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija kao i generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika – navodi Tado Jurić, ističući kako ovakvi alati omogućuju da prvi put možemo predvidjeti migracije, a ne samo ustanoviti da su se one dogodile.

Nakon što je Njemačka 2015. godine ukinula restrikcije, iz Hrvatske se u tu zemlju iseljava oko 50 tisuća Hrvata godišnje, dok ih je još 2010. bilo oko pet tisuća godišnje. Osobe iz Hrvatske koje pretražuju pojmove iz kategorije „posao u Njemačkoj“ najvjerojatnije su zaposlene, jer je vrijeme pretraživanja obično prije 6.30 ujutro i iza 15 sati popodne, a ne u periodu radnog dana.

Nova studija pokazala je također, a tu se podudaraju službeni podaci i oni dobiveni putem FB-a, kako je dobna struktura novih hrvatskih iseljenika od 22 do 40 godina. I ostali alati poput Linkedina otkrivaju kako se iseljavaju visokoobrazovani mladi ljudi iz STEM područja, ekonomisti i liječnici.

– Ukupan broj aktivnih korisnika Facebooka na hrvatskom jeziku samo u njemačkom gradu Muenchenu, prema procjeni FB-a, u 2019.-oj godini iznosio je između 60 i 70 tisuća, a u 2020. između 70 i 80 tisuća, što znači da je njihov broj samo u godinu dana skočio za deset tisuća – ističe profesor Jurić.

U prilog tome da se u Hrvatsku ne namjeravaju vratiti te da je njihova želja integrirati se što prije u njemačko društvo govori nekoliko podataka: jedan od najčešće pretraživanih pojmova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je „odjava hrvatskog državljanstva“ kao i pojmovi vezani za učenje njemačkog jezika. Pojam koji se traži je i “misa na hrvatskom”.

– Osobno, najzanimljiviji mi je dio studije koji pokazuje što hrvatski iseljenici najviše, a što nikako ne pretražuju. Tako su među najtraženijim pojmovima još i Severina, Thompson, Oliver Dragojević, ali i „razvod braka“. To je indicija da dolazi do većeg broja razvoda brakova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj ali i da će taj trend rasti – ocjenjuje profesor Jurić.

Međutim, indikativno je također da pojmovi koje naši iseljenici uopće ne pretražuju jesu „investiranje u Hrvatsku“, “povratak u Hrvatsku”, imena velikana poput Stjepana Radića, Krleže, Tina Ujevića, kao ni bilo što drugo vezano za hrvatsku kulturu.

Kao zanimljivost dodajmo i to da Nijemci o Hrvatima (na njemačkom jeziku) najčešće pretražuju pitanja poput onoga jesu li Hrvati muslimanske vjeroispovijesti i uzimaju li socijalnu pomoć.

– Uzimaju najmanje od svih etničkih skupina što je još jedan pokazatelj kako će se vrlo brzo integrirati u njemačko društvo – zaključuje profesor Jurić.

Opada interes i za posao u Švedskoj

– Nova studija pokazala je kako će trend iseljavanja u Irsku znatno oslabiti, jer će novi iseljenici birati lokacije bliže domovini – ističe doc. dr. sc. Tado Jurić, navodeći kako opada interes i za posao u Švedskoj.

Zanimanje za Irsku još donekle postoji u Slavoniji čiji su stanovnici i dalje općenito najviše zainteresirani za iseljavanje. Kao jednu od zanimljivosti vezanih za tu regiju, studija je pokazala da je u Slavoniji od 2013. godine potrošnja vode u svim općinama pala između pet do 20 posto što ukazuje na depopulaciju.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Nastavi čitati

Preporuka

HRVATSKI ANALITIČAR POTOPIO ČOVIĆA: “Odlaskom na noge Vučiću, Čović je opalio šamar Plenkoviću. To neće proći bez posljedica posljedica”

“Mislim da Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći”, rekao je u razgovoru za Vijesti.ba zagrebački politički analitičar Davor Gjenero, istakavši kako je ostao zaprepašten odlaskom lidera SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića u Beograd i njihovim sastankom s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Naime, privevši ga na razgovor s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je Draganu Čoviću uputio jasnu poruku: “Hrvati moraju rješavati svoje probleme u Sarajevu, koje je i njihov glavni grad, i to u dogovoru i uz kompromise s Bošnjacima”, a ne petljanjem sa lokalnom balkanskom ruskom agenturom koja izaziva nestabilnost u BiH i koja radi na njenom rastakanju – govori Gjenero.

Prema njegovim riječima, Čović je na ovaj način izravno opalio šamar premijeru Plenkoviću, ali to neće ostati bez posljedica.

– Nažalost, službena reakcija Zagreba bit će “gromoglasno ignoriranje”, dakle neće biti verbalne osude neprihvatljivih poteza Dragana Čovića, ali prvi puta kad on osobno bude trebao pomoć Vlade RH, ona će izostati – mišljenja je naš sagovornik.

Nakon Čovićeve “beogradske avanture” s Aleksandrom Vučićem, nastavlja Gjenero, jasno je da “ona opasna Dodikova izjava o tome kako će, i to bez oružanih sukoba, entitet pod njegovom okupacijom izaći iz BiH, a kako će ga pritom pratiti i Hrvati, nije bila izrečena bez Čovićeva znanja”.

– Objašnjenje o tome da su s Aleksandrom Vučićem, pazite – Vučićem koji je svoju državu doveo u blokadu pristupnog dijaloga i koji je ove godine dobio najgore izvješće Europske komisije o napretku njegove zemlje u pristupanju EU ikada, koji već nekoliko semestara nije otvorio niti jedno pristupno poglavlje, išli razgovarati o EU integraciji BiH, naprosto je groteskno – ocjenjuje Gjenero.

Ipak, kako navodi, možda se govorilo o nekoj drugoj integraciji, na primjer onoj euroazijskoj, čiji je okvir “Русский мир”, što je samo širi okvir “Srpskog sveta” ili Vučićevog Schengena, zone u kojoj bi on htio uspostaviti dominaciju Srbije.

– Malo je vjerojatno da njegovo biračko tijelo odobrava ovakvu politiku Čovića, koji se sam proglasio “liderom europeizacije” u BiH – poručuje Gjenero.

Potom se kratko osvrnuo i na negodovanje Izetbegovića što nije pozvan na sastanak u Beograd.

– Mislim da gospodin Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći, jer mu je radijus kretanja vrlo ograničen – naglašava Gjenero.

Napominje da predsjednik HDZ-a BiH ugrožava hrvatsko-bošnjačke odnose, a konsolidacija tih odnosa ključ je stabilizacije Federacije, te stvara pretpostavku za drukčiji razgovor s manjim entitetom o uvjetima očuvanja suvereniteta, jedinstva i nedodirljivosti BiH.

– Nadam se da će Zagreb naći načina da službenom Sarajevu pošalje poruku kako Čović ne uživa niti potporu za svoje poteze, niti naklonost hrvatske oficijelne vanjske politike – ističe Gjenero.

O susretu Dodik-Čović-Vučić oglasio se i član Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić, koji je rekao da se u stvari iza tog sastanka kriju motivi koji ugrožavaju evropske perspektive BiH.

– Nemoguće je ne složiti se s gospodinom Komšićem. U Beogradu se o europskoj perspektivi ne razgovara, jer Beograd nije faktor na putu BiH prema članstvu u EU. Kao što je trenutni hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao neke druge, a ne europske ili prema Hrvatima u BiH zaštitničke političke interese, kad je pozivao Dodika u svoje odaje, tako niti Čovića europejstvo ne vodi pod noge Vučiću. Vjerojatno se doista radi o prizemnim ekonomskim interesima, zbog kojih se ugrožava pozicija Hrvata u BiH i njihov odnos s Bošnjacima – zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x