Kontaktirajte nas na:

Politika

Održana promocija VIII. generacije Političke akademije HDZ-a BiH

Danas je u Domu HDZ-a BiH u Mostaru održana promocija VIII. generacije Političke akademije HDZ-a BiH koja je završila jednogodišnju izobrazbu ”Teorija i praksa politike”. Također, uz svečanu dodjelu uvjerenja za uspješne polaznike, ovo je bila prilika za IV. okupljanje alumnista, te početak za IX. generaciju Političke akademije HDZ-a BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović kazao je da je presretan što se susreće sa VIII. generacijom koja završava te ujedno IX. generacijom koja započinje svoje školovanje.

U ono vrijeme, to su neki zaboravili, kada smo počeli graditi Dom HDZ-a BiH, negdje uz dvadesetu obljetnicu, zajedno s našim prijateljima, uz sve nas koji smo imali neke ideje i jednu jasnu viziju političke akademije, izgradili smo svoj dom i ovu dvoranu u kojoj se danas nalazimo, izgradili smo i političku akademiju, naglasio je predsjednik Čović.

Toliko toga ste vi danas mudro kazali s ove govornice, osobito vi Tonina, kao najbolja polaznica VIII. generacije, suvišno je da ja bilo što dodam o vrijednostima, kada je u pitanju jedan proces političkog obrazovanja mladih ljudi, bez obzira jesu li članovi HDZ-a, simpatizeri ili oni koji kroz HDZ prepoznaju neku političku vrijednost, naglasio je predsjednik Čović.

Nismo u godinu dana nakon održanih izbora, implementirali izborni rezultat, onda to dovoljno govori o razmišljanju i potpuno različitim vizijama i strategijama između predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH. Ali time vas neću danas previše opterećivati, jedan dodatak, mi moramo učiniti sve, da na ovaj način kako se i ovdje odgajamo i obrazujemo, izgradimo mnogo veću vrijednost od onog svježeg novca koji nam treba da bi pokrenuli biznis i napravili jedan izraz svježeg znanja, jer bez tog znanja neće biti inovativnost. Dakle bez vas mladih ljudi to nitko neće napraviti i nemojmo podcijeniti, svi mi malo stariji ovdje, pa i vaši predavači, sve je naslonjeno na ono što je naša svakodnevnica. Vi je morate prepoznati kao jednu posebnu vrijednost u kojoj imate priliku. Kao što ste rekli vi gospođice Ibrulj, nemojmo tražiti izgovore za ono što ne možemo uraditi, nego pokrenimo sve ono što možemo. Imate potencijal i pokrenite ono što mi stariji nismo znali, evo i u ovo vrijeme krize, ja sam uvjeren s IX. i X. generacijom da će najveći broj vas i predvoditi političke procese u BiH, kazao je dr. Čović.

Politička ravnateljica Političke akademije HDZ-a BiH Lidija Bradara kazala je: -Upravu u ovom projektu naše Političke akademije u koji su nekad neki vjerovali, nekad neki nisu, mi jesmo, moramo biti vodilja pravca u kojem se naše društvo kreće. Pravca izvrsnosti u kojem mladi ljudi imaju svoje mjesto, pravca u kojem se znanje vrednuje i pravca u kojem radimo i djelujemo zajedno, svatko na svoj način, ali opet zajedno. Zato vas molim, budite pozitivni, ulažite u svoje znanje, brinite jedni o drugima, kucajte na sva moguća vrata na koja naiđete, nekad će vam se otvoriti, a i ako vam se neka i ne otvore kucajte i dalje, jer osim znanja i vještina koje smo vam se trudili prenijeti, ono pravo i neprocjenjivo što nosite iz ove akademije je taj socijalni kapital, ja sam sigurna da ste vi već između sebe sada svi prijatelji , imate prijatelje u svakom kutku ove zemlje, imate koga nazvati. To je vaša prednost, to je vaša snaga i to su već neka od vrata koja će te vi nekome nekada otvarati, to je vaša prilika, zaključila je Bradara.

U uvodnim pozdravima na svečanosti promocije obratili su se i dr. Klaus Feisinger, regionalni direktor njemačke Zaklade „Hanns Seidel Stiftung“ za jugoistočnu Europu, mr. Aleksandra Markić-Boban, ravnateljica Zaklade Hanns Seidel – Ured u Zagrebu,  Srećko Prusina, ravnatelj Zaklade hrvatskoga državnoga zavjeta iz Republike Hrvatske i Damir Džeba, izvršni ravnatelj Političke akademije HDZ-a BiH.

U ime polaznika VIII. generacije Političke akademije HDZ-a BiH i kao polaznica koja je ostvarila izvrsnost u radu obratila se Tonina Ibrulj, stoji u priopćenju HDZ BIH.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Plenković pred UN-om o jednakopravnosti Hrvata u BiH i Daytonskom sporazumu

Premijer Andrej Plenković pozvao je u petak na reformu UN-a u virtualnom govoru na 75. Općoj skupštini svjetske organizacije, istaknuvši da su ovogodišnje krize pokazale da je multilateralizam potrebniji nego ikad. Između ostaloga, spomenuo je i BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Andrej Plenković

“Prije 25 godina potpisan je Daytonsko-pariški mirovni sporazum, koji je prekinuo najkrvaviji rat u Europi od Drugog svjetskog rata, onaj u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu, ovaj dio Europe se temeljito promijenio nabolje, ali neki problemi opstaju i zaslužuju našu punu pažnju”, kazao je on.

“Kao jedna od stranaka navedenog sporazuma”, dodao je, “Hrvatska smatra da bi godišnjicu sporazuma trebalo iskoristiti kako bi se promislilo o njegovim postignućima, ali i o postojećoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s ciljem čvrstog usmjeravanja ove zemlje na njezinom europskom putu”.

“Hrvatska, kao susjed i prijatelj ove zemlje, ima snažan interes za stabilnost i blagostanje Bosne i Hercegovine, svih njezinih konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. Puna jednakost Hrvata, kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te njihova dobrobit, ostaje naš najviši prioritet. Posebno njihova legitimna zastupljenost u tijelima, kroz odgovarajući izborni zakon koji priječi bilo kakav izborni inženjering”, kazao je između ostalog premijer Hrvatske.

“Krize koje su 2020. godine pogodile svijet, poput pandemije koronavirusa i posljedične gospodarske krize, “jasno su pokazale da je predanost multilateralizmu relevantnija nego ikada”, rekao je Plenković.

“Postojeće krize ne smiju dovesti do izolacionizma u međunarodnoj zajednici, nego potaknuti spremnost na suradnju u pravom duhu solidarnosti i međusobne potpore, a nijedna organizacija nije u boljem položaju da to promiče od Ujedinjenih naroda. Stoga su nam potrebni Ujedinjeni narodi za 21. stoljeće”, poručio je Plenković i pozvao na reformu organizacije, uključujući i samu Povelju UN-a, njezin temeljni dokument, kao i Vijeća sigurnosti, najmoćnijeg tijela UN-a u kojem odnosi reflektiraju situaciju s kraja Drugog svjetskog rata.

“Naša organizacija mora sačuvati svoje temeljne vrijednosti i načela na kojima je utemeljena, ali isto tako mora odražavati stvarnost i potrebe našeg vremena”, rekao je premijer Plenković..

Izvor: republikainfo.com

Nastavi čitati

Politika

Tiskanje glasačkih listića potvrdilo da se sprema izborna krađa

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Željko Bakalar organizirao je jutros konferenciju za medije povodom početka tiskanja glasačkih listića za lokalne izbore, no taj događaj je samo otkrio niz pitanja u vezi sa sigurnošću i regularnošću izbornog procesa, te dodatno osnažio tvrdnje da se i ovaj put sprema velika izborna krađa, piše Dnevni avaz.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

glasački listići

Naime, internetski portal sarajevske dnevne tiskovine piše da snimci reportera koji su jutros bili u tiskari „Unioninvestplastika“ u vlasništvu poduzetnika Muje Selimovića ne otkrivaju postojanje adekvatnog i efikasnog neovisnog nadzora, kontrola ili evidencija tiskanja izbornih materijala.

Iako je Bakalar, kako prenose mediji, utvrdio da navodno postoji videonadzor te vodeni žig na listićima, ništa od toga nije transparentno pokazano javnosti te dokazano da u potpunosti funkcionira. Također, čelnik SIP-a nije objasnio tko vrši videonadzor, snima li se videomaterijal tiskanja listića, gdje se skladišti, tko ima pristup snimcima i kome se oni dostavljaju.

Bakalar je, također, rekao da se niti jedna stranka nije prijavila da vrši monitoring, što je i razumljivo s obzirom na to da se radi o velikom tiskarskom poslu, gdje se više od sedam milijuna primjeraka mora proizvesti, izrezati na format, zapakirati i pripremiti za distribuciju.

Stranke nemaju te kapacitete, niti imaju mogućnost da 24 sata nadgledaju rad jedne tiskare, a primarna je odgovornost Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da osigura transparentnost i zakonitost te sigurnost tiskanja izbornih materijala i listića.

SIP je obavezan proces tiskanja listića dovesti na razinu sigurnosti tiskanja novca, međutim, o tome, sudeći prema onome što je jutros viđeno u tiskari, za sada nema ni govora.

Medijima je poznato da je gotovo nemoguće i to se radi pod posebnim uvjetima snimati i ulaziti u tiskare koje tiskaju novčanice, gdje se prati i evidentira svaki ulazak, a uposlenici prolaze posebne provjere.

Spomenuti sarajevski medij piše da sve ovo samo potvrđuje ranije iznesene sumnje da je tiskanje listića samo jedna od slabih točaka izbornog procesa te jamči mogućnosti neograničenih malverzacija i izbornih krađa, umjesto da jamči demokratičnost i zakonitost izbornog procesa!

Lokalni izbori će biti održani 15. studenog ove godine.

Izvor: avaz.ba

Nastavi čitati

Politika

Viktor Orban: Europske institucije služe Georgu Sorosu i njegovim ljudima

Viktor Orban zbog pandemije koronavirusa ove godine nije imao priliku za nastup na velikoj pozornici. I umjesto da svoj politički program predstavi u Baijle Tusnadu, u rumunjskoj Transilvaniji, gdje se svake godine održava ljetni sveučilišni kamp, mađarski desno-nacionalni premijer ga je objavio u dnevnom listu bliskom njegovoj vladi – u Magyar Nemzetu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Viktor Orban

U svom eseju on je jasno poručio da odbacuje liberalni Zapad: „Zapad je iz gledišta središnje Europe izgubio na atraktivnosti“, piše Orban. Smatra da nema kompatibilnosti između životnih modela liberalnog, svijetu otvorenog Zapada i kršćansko-konzervativnog Istoka. Političko zbližavanje dvaju tabora, poput onog u Austriji – misli se na kršćansko-konzervativni blok i Zelene – on je nazvao „perverzijom“, piše Deutsche Welle.

Orban smatra da će različiti svjetonazori sve više podijeliti Europsku uniju i u ekonomsko-političkom pogledu. On se, zajedno sa svojim saveznicima iz regije, želi fokusirati na konkurentnost Europske unije. Većina u Bruxellesu ometa taj kurs, jer se između ostaloga „do apsurda“ slijedi klimatske ciljeve i teži multikulturalnom društvu, piše on.

Mađarski premijer mišljenja je da je i obrazovna politika Zapada nespojiva s obrazovnom politikom kršćansko-konzervativnih država: „Cilj našeg obrazovanja je da naša djeca mogu postati domoljubi koji mogu dalje prenositi naše tradicije.“ Škole bi trebale potvrditi seksualni identitet djece „koji im je Stvoritelj dao rođenjem“, a mlade treba zaštititi od „gender ideologije“ i „propagande duginih boja“, piše Orban.

Orban zaoštrava ton…

Orban i njegova stranka Fidesz već godinama propagiraju da su europski konzervativci izdali ideale kršćanske Europe. On uvijek iznova sve to potkrjepljuje istim teorijama zavjere. I u svom novom eseju tvrdi kako europske institucije služe „Georgu Sorosu i njegovim ljudima“, a ne građanima Europe.

Ovaj američki milijarder zajedno s „briselskim elitama“, «međunarodnim medijima“ i „nevladinim organizacijama prerušenima u organizacije civilnog društva“ radi na uništavanju nacionalnih država i kršćansko-konzervativnih vlada, smatra mađarski premijer.

Takođe se poslužio o teorijom o „zamjeni stanovništva“ koja je omiljena u ekstremno desnim krugovima. Po toj teoriji „globalne elite» ubrzavanjem migracija žele postići „otvorena, etnički mješovita društva“.

Poslednjih tjedana Orban je zaoštrio retoriku u prema svojim protivnicima. Možda bi se to moglo povezati s činjenicom da je u zadnje vrijeme broj zaraženih koronavirusom dramatično porastao i u Mađarskoj. „Orban se užasno plaši da će zbog pandemije i ekonomske krize izgubiti na popularnosti“, objašnjava politički analitičar iz budimpeštanskom think tanka „Political capital“, Petro Kreko, u razgovoru za DW. Zbog toga je posljednjih mjeseci ograničio i slobodu tiska, sebi osigurao posebne ovlasti i srezao financiranje oporbe, dodaje Kreko.

Treba također napomenuti da su razni klubovi zastupnika u Europskom parlamentu najavili da će podržati novi budžet EU-a (uključujući i milijarde predviđene pomoći) samo ukoliko isplata pomoći bude povezana s poštivanjem kriterija pravne države. Orban je to u svom eseju nazvao „ucjenom“ i najavio da u tom slučaju neće glasati za novi proračun Unije. Politolog Kreko smatra da Orbanov veto ne treba očekivati. Orban naime, kako on kaže, ovisi o brzoj pomoći EU-a. Osim toga je mađarski premijer, posve u suprotnosti s njegovim prijetnjama, do sada uglavnom bio prilično kooperativan.

Odnos Mađarske prema Uniji je svejedno dugoročno oštećen. Članstvo Orbanove stranke u redovima Europske pučke stranke (EPP) je 2019. suspendirano. Moguće isključenje je više puta bilo na dnenvnom redu, ali je početkom rujna zbog pandemije odluka oko tog pitanja ponovno odložena.

Podrška Trumpu

Zbog svega toga Orban traži saveznike s druge strane Atlantika. Kao prvi šef vlade jedne članice Europske unije, on je u svom eseju objavio podršku Trumpovom reizboru na dužnost predsjednika SAD-a na izborima u studenom. Mađarska odbacuje „moralni imperijalizam“ američkih demokrata, piše on.

Čini se da su odnosi između Washingtona i Budimpešte, usprkos Orbanovom približavanju Rusiji i Kini, bolji nego ikad. Tako je Trumpova administracija na potpisivanje sporazuma između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, odnosno Bahraina, u Bijelu kuću pozvala Petera Szijjarta, kao jedinog ministra vanjskih poslova iz EU-a. Nakon prigodne ceremonije prošlog utorka, Szijjarto je čak Trumpa predložio za Nobelovu nagradu za mir.

Orban i Trump nisu slični samo retorički i politički, oni su potrebni jedan drugom, smatra Peter Kreko. „Unutar EU-a nema baš puno onih koji Trumpa otvoreno podržavaju, a Orban upravo to čini“, naglašava Kreko. A to vrijedi i obrnuto. Kreko je mišljenja da bi Orbanovo približavanje Rusiji i Kini dugoročno moglo u dobroj mjeri opteretiti odnose s Trumpom. Što se tiče mađarske vanjske politike, Kreko govori o „opasnoj i krhkoj ravnoteži“. Orbanova objava rata Zapadu bi se mogla pokazati kao autogol – čak i ako Donald Trump pobijedi na izborima u SAD-u.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x