Kontaktirajte nas na:

Društvo

Od svih zemalja bivše Jugoslavije najveća stopa smrnosti u Sj. Makedoniji i BIH

Prosječna stopa smrtnosti od korona virusa u državama bivše Jugoslavije iznosi 2,7 posto, broj potvrđenih slučajeva u svih šest zemalja je 7.170, dok je preminulih ukupno 196, pokazuju službeni podaci za 9. travnja.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Stopa smrtnosti najveća je u Sjevernoj Makedoniji (4,5 posto), koja je registrirala 663 osobe pozitivne na koronavirus, uz 30 smrtnih slučajeva. Bosna i Hercegovina, u kojoj je dosad potvrđeno 857 slučajeva, ima 35 preminulih, uz stopu smrtnosti od 4,1 posto, piše N1.

Postotak broja umrlih u odnosu na ukupan broj registriranih slučajeva koronavirusa u Sloveniji je 3,8 posto. Država koja je najbliža Italiji, jednom od žarišta koronavirusa u Europi, službeno bilježi 1.124 zaražene osobe i 43 preminule.

Srbija ima stopu smrtnosti od 2,3 posto, ali i najveći broj potvrđenih slučajeva (2.867) i smrtnih ishoda (66). Hrvatska ima dva puta nižu stopu smrtnosti u odnosu na prosjek u bivšim jugoslovenskim republikama (1,4 posto), uz 1.407 pozitivnih na koronavirus i ukupno 20 preminulih.

Najnižu stopu smrtnosti ima Crna Gora (0,8 posto), koja je ujedno i posljednja država na tlu Europe u kojoj je koronavirus registriran. Broj potvrđenih slučajeva smrtonosnog virusa u toj zemlji je 252, a dvoje oboljelih je dosad preminulo.

Od 10 europskih država s najvećom stopom smrtnosti od koronavirusa, čak 7 bilježi više od 10 posto preminulih u odnosu na broj potvrđenih slučajeva.

Na vrhu “crne liste” je Italija, u kojoj ta stopa iznosi čak 12,7 posto, a slijede Velika Britanija sa 12,3 posto i Nizozemska sa 11 posto.

Stopu smrtnosti od deset posto i više imaju još Francuska (10,4), Belgija (10,1) i Španjolska (10 posto). U toj grupi je i San Marino koji ima stopu od 10,2 posto, iako na znatno manjem uzorku. U državi koja broji nepunih 34.000 stanovnika, potvrđena su 333 pozitivna slučaja, uz 34 smrtna ishoda, piše N1.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Društvo

NJEMAČKI MEDIJI IMAJU ODGOVOR: Zašto je pandemija tako jako pogodila države na Balkanu?

“Na Balkanu zapravo ne može biti riječi o drugom valu. Koronavirus jednostavno dolazi sa zakašnjenjem. Vlade su, svjesne slabosti svojih zdravstvenih sustava, vrlo rano uvele lockdown i time broj zaraza dugo držale na vrlo niskoj razini. Prošlog tjedna su vlasti popustile pritisku gospodarstva i građana. Osim toga se u nekim zemljama održavaju i izbori”, kaže Der Spiegel.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Mediji s njemačkog govornog područja pišu o naglom porastu broja novozaraženih koronavirusom u jugoistočnoj Europi. Radi li se o tzv. drugom valu od kojeg svi toliko strepe? Ili prvog nije ni bilo, pita se Deutsche Welle.

“Regija jugoistočne Europe je na vrhuncu pandemije u Europi prošla relativno dobro. Je li to razlog zbog kojeg se pandemija sad vraća punom snagom?” pita se Spiegel Online. I dodaje kako su u cijeloj regiji brojevi novozaraženih u naglom porastu: u Srbiji u usporedbi s prethodnim tjednom za 125, u Bosni i Hercegovini 75, a u Hrvatskoj “čak 232 posto” više novozaraženih.

Nepridržavanje pravila o higijeni

Autor navodi kako je zbog ovih brojki Austrija prije nekoliko dana uvela stroga ograničenja za sve koji se vraćaju iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije. Isto vrijedi i za Njemačku koja je, usprkos preporukama Vijeća Europske unije, zadržala zabranu ulaska za one koji dolaze iz Srbije.

Za EU zemlje Hrvatsku i Sloveniju vrijede druga pravila. Der Spiegel navodi kako hrvatske vlasti ukazuju na to da su svi novi slučajevi zaraze “uvezeni” iz susjedstva. “Postoji intenzivni prekogranični promet među balkanskim susjedima, ali ni građani Hrvatske se navodno ne pridržavaju pravila o higijeni”, piše Der Spiegel.

U članku se zaključuje kako se u slučaju naglog porasta broja zaraza na jugoistoku Europe možda uopće i ne može govoriti o drugom valu jer prvog zapravo nije ni bilo. “Na Balkanu zapravo ne može biti riječi o drugom valu. Koronavirus jednostavno dolazi sa zakašnjenjem. Vlade su, svjesne slabosti svojih zdravstvenih sustava, vrlo rano uvele lockdown i time broj zaraza dugo držale na vrlo niskoj razini. Prošlog tjedna su vlasti popustile pritisku gospodarstva i građana. Osim toga se u nekim zemljama održavaju i izbori”, kaže Der Spiegel.

Sve zbog izbora i turizma

No koliko god lockdown bio strog, posebice u Srbiji gdje je na snazi čak bio i policijski sat, toliko su nerazumljiva nagla popuštanja, kaže Der Spiegel i navodi nogometne utakmice u Beogradu s 20.000 navijača ili nesretni turnir Novaka Đokovića. Spominje i sumnju u službene brojke vezane za koronavirus u Srbiji.

U službene brojke u Srbiji dvoji i južnonjemački dnevni list Heilbronner Stimme koji citira lokalne novinare i izvješća o smanjenim službenim brojkama novozaraženih, posebice uoči izbora. “Razlika između službene i stvarne brojke je, kad su u pitanju umrli, najmanje za 600 slučajeva. Broj dnevnih zaraza je bio deset puta veći nego službeni”, kaže za Heilbronner Stimme jedna novinarka koja je imala uvid u skrivene brojke.

Isto tako se nakon izbora govori i o zabavama bez ikakve zaštite. “Situacija u Srbiji je sve dramatičnija. Institut Robert Koch Srbiju smatra rizičnim područjem”, piše Heilbronner Stimme.

I utjecajni švicarski news portal Nau.ch tematizira povećane brojke u regiji jugoistočne Europe te ukazuje na “uvezene” slučajeve zaraze u Švicarskoj koji se povezuju s osobama koje su boravile u Srbiji. I Nau.ch govori o lažiranim službenim brojkama u Srbiji. “Primjećujemo posebnu koncentraciju zaraza kod onih koji su doputovali iz Srbije”, kaže Stefan Kuster iz Saveznog ureda za zdravstvo Švicarske. Veleposlanik Srbije u Švicarskoj Goran Gradić demantira ove navode: “Situacija u Srbiji je stabilna.”

Smrt za turizam

Glavni njemački javni servis ARD na stranicama svog dopisništva za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Beču donosi opsežan dosje o stanju s koronavirusom u regiji i također špekulira o drugom valu zaraze. “Radi li se ovdje o drugom korona-valu ili samo o vrhuncu prvog? Oko definicija se može raspravljati, no činjenica je da napetost glede epidemiološke situacije u jugoistočnoj Europi nije popustila. Naprotiv”, zaključuje se u uvodniku pregleda stanja u ovom dijelu Europe.

Razloge za ovakav razvoj situacije ARD navodi na primjeru BiH: “Posvuda se može vidjeti zašto se zaraza širi: u kafićima, restoranima, trgovinama i u javnom prijevozu mnogi ne nose zaštitne maske, a ni pravila o razmaku se nitko ne drži.”

Što se tiče Hrvatske, ARD navodi kako je kontrola koronakrize posljednjih tjedana žrtvovana radi politike i turizma. “Hrvatska je jedna od zemalja koje su brzo i efikasno reagirale na pandemiju i koja je slovila kao korona-free. No otprije tjedan dana Hrvatska spada među pet EU zemalja (uz Švedsku, Poljsku, Francusku i Španjolsku) s najvećim brojem novozaraženih na 100.000 stanovnika”, piše ARD i zaključuje: “Ovo zasigurno nije baš dobra reklama za turističku zemlju Hrvatsku i sigurno jedan od razloga zašto turista nema.”

Nastavi čitati

Društvo

JESU LI JEDINI PAMETNO POSTUPILI?: Kako je Švedska profitirala od izbjegavanja karantena

Ekonomija Švedske izvukla je neočekivanu korist od odbijanja uvođenja karantina i većine drugih ograničavajućih mjera, povezanih s koronavirusom.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

To je priopćio CNBC i svjedoče podaci Europske središnje banke (ECB).

U protekla tri mjeseca, tečaj švedske krune porastao je u odnosu na euro sa 11,2 krune za euro sredinom ožujka na 10,4 krune početkom srpnja. Ekonomisti su za američku televiziju istaknuli da se to dogodilo usprkos epidemiji u zemlji i mjerama koje su vlasti poduzele.

Švedska vlada odbila je od samog početka da uvede oštre restriktivne mjere. U zemlji nije bilo zabrane izlaska ljudi na ulicu, rada u javnim institucijama i odlaska u inozemstvo. To je dovelo do povećanja broja oboljelih u poređenju s drugim zemljama regiona, ali su vlasti svoje postupke obrazložile željom da održi konkurentnost ekonomije, prenosi Sputnjik.

Analitičari smatraju da je pad tečaja krune u ožujku bio izazvan brigom investitora za stanje švedske medicine i budućnost ekonomije. Međutim, njihovo ponašanje se zatim promijenilo, dok su čak i povećane domaće investicije.

Posljednjih tjedana, tečaj krune je ojačao, čak i bez obzira na odluke Središnje banke da provede program kvantitativnih olakšica (QE) po primjeru ECB-a. Regulator kupuje nacionalne državne i korporativne obveznice od komercijalnih banaka, koji služi kao orijentir za buduće emisije obveznica.

Pored toga, bankama se na taj način osigurava likvidnost za kreditiranje gospodarstva. Nedavno je povećan obim programa – sa 300 milijardi na 500 milijardi kruna (sa 28,6 milijardi na 47,7 milijardi eura).

Djelimično su akcije regulatora povezane sa pokušajem slabljenja nacionalne valute i sprečavanjem njenog daljnjeg jačanja, nepovoljnog za švedske izvoznike. QE omogućava da se kamatne stope drže na niskoj razini i također, smanjuje potrebu banaka i kompanija za nacionalnom valutom, što je čini manje atraktivnom za vanjske investitore.

Međutim, iako takve mjere nisu imale željeni efekt, tečaj krune i dalje jača, a analitičari očekuju da će se taj trend nastaviti. | SB

Nastavi čitati

Društvo

Od sredine 2021. godine Balkan bez roaminga

Regionalni sporazum o sniženju cijena rominga uspješna je regionalna priča, a u srpnju 2021. godine šest ekonomija zapadnog Balkana očekuje ukidanje troškova usluga rominga.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

mobiteli

Izjavila je to danas glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Mailinda Bregu na sastanku ministara zaduženih za informacijske i komunikacijske tehnologije Zapadnog Balkana “Zapadni Balkan spreman za digitalno doba”.

Prisutne je podsjetila da su na današnji dan prije godinu dana počeli plaćati manje telefonske račune za roming od kada je na snagu stupio regionalni sporazum kojim su smanjene cijene usluga rominga u cijeloj regiji.

Promet podataka u romingu povećan je za više od 60%, odlazni pozivi u romingu za više od 140%.

Prema rezultatima Balkan barometra 2020. godine 35% građana zapadnog Balkana uštedjelo je novac nakon stupanja na snagu sporazuma o sniženju cijena rominga.

Što se tiče digitalne sfere, istraživanje pokazuje da je korištenje interneta u porastu, sa 69% građana zapadnog Balkana koji ga koriste kao sredstvo komunikacije. 78% gospodarstvenik na Zapadnom Balkanu digitalne vještine smatra vrlo važnim za poslovanje, a 55% njih osigurava neki oblik obuke radi unaprjeđenja digitalnih vještina svojih radnika.

Na sastanku su se okupili ministar komunikacija i trnsporta Vojin Mitrović iz Bosne i Hercegovine, ministar ekonomije i zaštite životne sredine Blerim Kuči sa Kosova, ministar za informacijsko društvo i administraciju Damjan Mančevski iz Sjeverne Makedonije, generalni direktor Generalne direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju Christian Danielsson, državni tajnik u Ministarstvu ekonomije Crne Gore Milan Srzentić, zamjenica ministra za infrastrukture i energetike Dorina Cinari iz Albanije i pomoćnica ministra za elektronske komunikacije i poštanski promet Irini Reljin iz Srbije kako bi razgovarali o programu digitalne transformacije za period 2021.-2024. godina kao okosnici socijalno-ekonomskog oporavka zapadnog Balkana, te postavili temelje buduće incijative za digitalnu transformaciju regije pod nazivom „Zapadni Balkan spreman za digitalno doba“ koja će također biti sastavni dio konsolidiranog programa Vijeća za regionalnu suradnju za Regionalni ekonomski prostor za period 2021.-2024. godina.

Značajan investicijski paket Europske komisije, u vrijednosti od 3,3 milijarde eura, koji će biti na raspolaganju od jeseni, predstavlja zlatnu priliku za regiju, s obzirom da će ulaganja u digitalnu transformaciju biti važan dio ovog paketa, priopćeno je iz Vijeća za regionalnu suradnju, prenosi FENA.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno