Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Novi zakon: Zbogom komentarima čitatelja ispod članaka, izdavači odgovaraju i za oglase

Predloženi zakon postao je vrlo nepopularan kod zainteresirane javnosti, posebno medijskih kuća, već u procesu javnog savjetovanja

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek očekuje kako će se prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima za dva tjedna naći na Vladinoj sjednici. Nakon toga zakonski prijedlog bit će upućen u Sabor, kako doznajemo, u redovnu proceduru – u dva čitanja. A što se čekalo više od pola godine nakon što je Zakon o elektroničkim medijima prošao proces javnog savjetovanja još početkom ožujka?

– Nacrt prijedloga zakona prošao je javno savjetovanje koje je trajalo do 5. ožujka i slijedom okolnosti izazvanih pandemijom nije bio upućen ranije u daljnju proceduru. Predloženim Zakonom o elektroničkim medijima u nacionalno zakonodavstvo RH transponirat će se odredbe revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama u pogledu promjenjivog stanja na tržištu – poručuju iz Ministarstva kulture i medija.

Predloženi zakon postao je vrlo nepopularan kod zainteresirane javnosti, posebno medijskih kuća, već u procesu javnog savjetovanja tijekom kojeg je upućeno više od 600 primjedbi, odnosno prijedloga poboljšanja zakona, od čega su brojni prijedlozi odbijeni u cijelosti. Neki od njih za medijske izdavače bili su od krucijalne važnosti.

Ograničenja medija

– Predloženi novi Zakon o elektroničkim medijima znatno se razlikuje od aktualnog te je općenito ocjena Udruge novinskih izdavača HUP-a da se njime u cijelosti znatno otežava rad pružatelja elektroničkih publikacija. Time se zapravo ugrožava sloboda i neovisnost medija, što i jest njihova primarna zadaća u skladu s odredbama Zakona o medijima. Zakon o medijima propisuje što sloboda medija znači, koja je uloga medija i koja su ograničenja medija.

Ta ograničenja su s ovim prijedlogom izmjena Zakona o elektroničkim medijima znatno pooštrena. Primjena zakona proširena je na pružatelje elektroničkih publikacija kroz više odredbi, što do sada nije bilo, pa je teško procijeniti kakav će to utjecaj imati na pružatelje elektroničkih publikacija i što to znači za medije.

Najveći problem izdavači vide u propisivanju odgovornosti izdavača za komentare i u iznimno rigidnim prekršajnim odredbama. Naime, prvi se put izrijekom propisuje odgovornost izdavača za komentare čitatelja, što bi posljedično moglo dovesti do tužbi radi naknade štete neovisno o odredbama Zakona o medijima – kažu u Udruzi novinskih izdavača.

Bez jasne definicije

Naime, člankom 93. Zakona o elektroničkim medijima predlaže se “odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za cjelokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik”. Drugim riječima, urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog rasističkog komentara ili, primjerice, zbog komentara koji potiču na nasilje, a koji se objavljuju ispod novinarskih tekstova na portalima, a najčešće to čine anonimne osobe.

Za kršenje odredbi iz članka 93. predviđa se kazna u rasponu od 100 tisuća do milijun (!?) kuna.

– Prekršajne odredbe su proširene (više od 100 prekršaja) i pritom nejasno definirane te prepuštene arbitrarnom tumačenju Agencije (potpuno su izmijenjene), a kazne su goleme. Minimalna kazna predviđena je u iznosu od 100.000 kuna, a tekst je sročen tako da sve može biti prekršaj. Dodatni problem je to što se u prekršajnim odredbama taksativno nabrajaju prekršaji koji su već predviđeni u Zakonu o medijima i drugim matičnim zakonima koji precizno definiraju kršenja u svom području, tako da se zapravo time predviđa mogućnost višestrukog kažnjavanja za isti prekršaj.

Također, proizlazi i da će većina oglašavanja moći biti kažnjiva prema tom prijedlogu zakona jer su prekršajne odredbe preširoke i bez jasne definicije da bi se moglo razlučiti što i kako se uopće može objavljivati i prema kojem zakonu će onda biti kažnjivo. HUP Udruga novinskih izdavača stoga je zakonodavcu uputila detaljno očitovanje te očekujemo prihvaćanje prijedloga izdavača kako bi se na vrijeme spriječile navedene neusklađenosti i moguće negativne posljedice – poručuju iz Udruge novinskih izdavača HUP-a.

Neravnopravan položaj

Boris Trupčević, predsjednik izvršnog odbora udruge, pridodaje da su “kad je riječ o odgovornosti izdavača za komentare čitatelja, domaći izdavači na domaćem tržištu stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na globalne internetske platforme”.

– Od lokalnih sudionika traži se praktički da pronađu rješenje za probleme koje ne uspijevaju riješiti ni globalni giganti, pri čemu znamo da se najveći dio govora mržnje događa na svima dostupnim globalnim platformama koje ostaju zaštićene od odgovornosti. Paradoksalno, ishod takvog rješenja mogla bi biti zabrana komentiranja te neizravno dodatno osnaživanje globalnih platformi – kaže Trupčević.

S druge strane, u Ministarstvu kulture i medija poručuju da su “vodeći računa o potrebi donošenja propisa koji će biti u skladu s razvojem tehnologije, načelima slobode medija i potrebom promicanja javnog interesa u obavljanju djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga” predloženim Zakonom o elektroničkim medijima uredili brojna pitanja i riješili probleme.

Izvor: jutarnji.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

STANIVUKOVIĆ JE SAMO VARKA: Od Dodika se razlikuje samo po kamuflažnoj retorici…

Bilo bi sjajno za budućnost BiH kada bi to bilo tako – kada bi Stanivuković bio istinski junak, u pozitivnom značenju te riječi, naravno. Međutim, i prije izbora njegovi politički potezi su jasno indicirali da se radi o političaru koji je – u samoj biti stvari, u svojim temeljnim opredjeljenjima – na liniji one ideologije koja je BiH učinila žrtvom i koja, konzistentno, ni danas joj ne dopušta da krene naprijed.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Argumenti koje ću iznijeti pokazat će kako Stanivuković verbalizira svoju navodnu viziju o prosperitetu BiH, odnosno njenoga DRUŠTVA, te kako njegova fraza (dakle, ono što vrlo često i mehanički ponavlja) da VOLI SVE LJUDE nije ništa više od kamuflirajuće fraze.

Posljednji lokalni izbori u BiH pokazali su da veći broj glasača želi promjene pa makar i nagore, kako su to objašnjavali mnogi građani.

Drugim riječima, mnogima je dozlogrdilo višedecenijsko zlopaćenje sa istim „čuvarima nacionalnih interesa“. Tako su, s razlogom, demontirane dvije dominantne političke partije u BiH – SDA i SNSD – dok hrvatski birački korpus još i ne pomišlja na alternativu HDZ-u.

Među izbornim iznenađenima, svakako posebno mjesto pripada pobjedi Draška Stanivukovića. Nakon te pobjede, njegovo prisustvo u medijima je upadljvo veliko. Pri tome valja naglasiti da mnogi novinari  anketirani građani u njemu vide junaka pa ga tako i predstavljaju.

Bilo bi sjajno za budućnost BiH kada bi to bilo tako – kada bi Stanivuković bio istinski junak, u pozitivnom značenju te riječi, naravno. Međutim, i prije izbora njegovi politički potezi su jasno indicirali da se radi o političaru koji je – u samoj biti stvari, u svojim temeljnim opredjeljenjima – na liniji one ideologije koja je BiH učinila žrtvom i koja, konzistentno, ni danas joj ne dopušta da krene naprijed. Argumenti koje ću iznijeti pokazat će kako Stanivuković verbalizira svoju navodnu viziju o prosperitetu BiH, odnosno njenoga DRUŠTVA, te kako njegova fraza (dakle, ono što vrlo često i mehanički ponavlja) da VOLI SVE LJUDE nije ništa više od kamuflirajuće fraze. (Inače, osoba koja ima potrebu da stalno naglašava kako voli sve ljude sigurno ima ozbiljan problem upravo s tom „ljubavlju“.)

U emisiji Pressing (od 18. 11. 2020.) Stanivuković po ko zna koji put negira genocid u Srebrenici. Nameće se pitanje, iako je ono retoričke naravi: Kakav je to političar koji negira presudu najviše sudske instance u svijetu, onu koju je izrekao Haški tribunal a taj Tribunal osnovao je Savjet bezbjednosti i td. Drugim riječima, kakav politički legitimitet ima političar koji negira najviše pravne instance i presude najviših svjetskih institucija?!
U istoj emisiji, kada ga novinar pita hoće li možda kao gradonačelnik Banjaluke mijenjati nazive nekih ulica u gradu, on izbjegava odgovor na to pitanje jednom verbalnom fintom koja glasi otprilike ovako: Ma to je nebitna stvar, hajdemo pričati o privredi. Dakle, za njega je nebitno mijenjanje naziva ulica sada, a bilo je itekako bitno kada su neke imenovane po nosiocima četničke i genocidne ideologije.

Posebno je šokantno kada Stanivuković objašnjava svoje fotografisanje ispod četničke zastave: To je nevažna stvar, veli on; mogao sam tako stati ispod bilo koje zastave s bilo kojim momcima kao i u tom slučaju; ništa u tome nema zlonamjerno, i td. Nevjerovatno! Političar koji negira PRESUĐENI GENOCID NAD BOŠNJACIMA ( i pri tome stalno tvrdi kako voli sve ljude!), koji veliča presuđene ratne zločince, koji se fotografiše ispod one zastave pod kojom su u Drugom svjetskom ratu i u ovome u BiH izvršeni užasni masakri i genocid – sve je to, konzistentno i nepogrješivo, jedan ideološki i politički profil političara koji se samo verbalno predstavlja gotovo kao humanist. (Posebno je pitanje kakva je to zastava na kojoj su MRTVAČKE GLAVE I KAKAV JE TO POLITIČAR KOJI SE FOTOGRAFIŠE ISPOD MRTVAČKIH GLAVA DOK SIJE MAGLU O SVOJOJ FILANTROPIJI I PREDANOSTI EKONOMIJI.) Njegovu epizodu“ u Crnoj Gori da i ne spominjem.

Da zaključim. Imali su građani BiH velike nade u promjene nakon poraza SNSD-a. Međutim, suštinska promjena se u Banjaluci nije dogodila. Razlika je samo u sljedećem. Dodik je (bio) bahat, grub, osion i td. Stanivuković se od njega razlikuje samo po kamuflažnoj retorici, po godinama i izgledom: ima primamljivu elokvenciju, vokabular potpuno drukčiji od Dodikova, nedužno dječačko lice, mladost za koju je u prvi mah teško povjerovati da može biti opterećena četničkim ideologijskim strahotama. Sve to je varka. Na veliku žalost. Zato mediji i građani općenito ne treba da prave junaka od Stanivukovića.

Izvor: Slobodna Bosna

Nastavi čitati

Preporuka

Posljednja faza genocida je poricanje: Stanivuković dolazi iz takvog društvenog miljea.

Pročitajte kako je beogradska novinarka urnisala novog gradonačelnika Banja Luke. Tekst iz tjednika “Danas” prenosimo u integralnoj verziji.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Draško Stanivuković

Novi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković negirao je da se u Srebrenici dogodio genocid, rekavši da ne priznaje presude Haškog tribunala balkanskim krvnicima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.

„Znate li definiciju genocida? Istrebljenje naroda s određene teritorije. Je li bila namera u tom smislu da svi budu proterani? Srebrenica je deo BiH. Govorimo o nameri da jedan narod bude istrebljen s te teritorije, o nameri da se deca ubijaju. Takve namere nije bilo. Rekao sam, bio je veliki zločin, meni je žao zbog svake žrtve. Ali što je problem? Problem je što je to pitanje politizovano. Što hoće da kada se kaže ta čuvena reč, ja je neću ni ponoviti, onda da se kaže da je čitav narod takav. Mi Srbi nismo takav narod“, rekao je Stanivuković.

Kako ove reči kvazistručnjaka za pravo, odnosno neosetljivca na ljudske patnje zvuče žrtvama srebreničkog genocida i svima onima koji raspolažu činjenicama o tom masakru, saosećajući sa žrtvama, dok ih naziva idiotima, koji ne žele bolju budućnost i mrze srpski narod?

Verovatno vrlo slično kao i onog čijeg je kandidata Stanivuković srušio sa banjalučkog prestola, Milorada Dodika: „Od Srebrenice se sve vreme pokušavalo napraviti loše mjesto za Srbe tvrdnjom da je ovde počinjen genocid. Ja tvrdim da nije počinjen genocid! Nije bilo genocida! Postojao je plan prema kojem su nam određeni stranci i bošnjački političari hteli nametnuti krivicu i odgovornost za nešto što nismo učinili.“

Kolike su razmere bolesti jednog društva, njegovih najteže izmanipulisanih članova, koji preuzimaju odgovornost nekolicine političkih zlikovaca, ratnih profitera na smrti, gladi i siromaštvu sopstvenog i drugih naroda, poistovećujući se sa njima, dok su u stanju da su ih brane naspram najsurovije pobijenih nevinih ljudi druge nacionalnosti i vere…

Umesto da im neprijatelji budu oni koji su ih survali u provaliju najdubljeg moralnog posrnuća, brutalnom propagandom učinili da postanu podržavatelji najmračnijih i najgadnijih zlodela koje ljudski um može da smisli, većina građana Srbije kao i bosanskohercegovačkog entiteta – Republike Srpske, za svoje neprijatelje izabrala je žrtve genocidne, ratno zločinačke i politike etničkog čišćenja od strane srpskih snaga, tokom ratova devedesetih.

Za to vreme, u glavnom gradu Vojvodine, Novom Sadu, novinaru Dinku Gruhonjiću ispisani su na ulazu u zgradu u kojoj živi poruke sledeće sadržine: „Pizdo ustaška, ovo nije tvoj grad ni zemlja“ i „Smrade konjušarski“, uz koje je bio nacrtan „keltski krst“ i „svastika“, što su nacistički simboli, a uz to je bilo napisano i „Ratko Mladić srpski heroj“.

Taj vandalski čin usledio je nakon VOICE-ovog teksta pod naslovom „Novi Sad – nacionalšovinistička palanka koja slavi genocid?“, u kojem je analiziran problematičan sadržaj grafita koji se pojavljuju u Novom Sadu, a tiče se podržavanja ljudi koji su komandovali srebreničkim genocidom i ratnim zločinima koji su počinjeni od strane srpskih snaga tokom ratova devedesetih.

Ta nova lica srpske politike, sa ove i one strane Drine, uglavnom ćute na ovakve skaradnosti i opasnosti po bezbednost ljudi koji ne osuđuju njih, već njihove prethodnike, aktivne ratne huškače i podstrekače na zločine u ratovima, koji i dan-danas zauzimaju pozicije vlasti.

Zašto brane njih naspram žrtava i onih koji se bore za skidanje te ljage sa celog naroda, nije teško odgovoriti.

Nasilnici koji su bili spremni da odvedu u rat i pobiju ne samo ljude druge nacionalnosti i vere, već i sopstvene, razume se da raspolažu moćima kojima dovode i drže u zabludi i sve one koji ruke nisu okrvavili. Dok se ne osudi njihovo zločinstvo, teško da će ta nova lica biti u stanju da se izbore sa korupcijom na osnovu koje su odneli pobedu nad starim političkim kadrovima.

Novac koji ovi poseduju i način na koji su ga stekli a posle umnožavali, svoje korene vuče upravo iz ratnog profiterstva.

A nauka kaže da je poslednja faza genocida: poricanje!

Iz takvog društvenog miljea dolazi i novoizabrani gradonačelnik Banjaluke, koji istom žestinom ponavlja reči lidera svog prethodnika, kao i predstavnika vlasti Aleksandra Vučića u Srbiji.

Na pitanje priznaje li presude Haškog suda u slučaju Radovana Karadžića i Ratka Mladića, Stanivuković je poručio Bošnjacima, svojim sugrađanima u državi Bosni i Hercegovini, čijeg je jednog velikog grada gradonačelnik – da ne priznaje „ništa od tog suda“.

„Taj sud je naneo veliku političku štetu mom narodu i to je za mene čiča miča, završena priča“, zaključio je Stanivuković.

Izvor: danas.rs

Nastavi čitati

Preporuka

Izetbegović: ‘Čović se jučer odrekao trećeg entiteta, a Dodik je bio agresivan i drzak‘

Čelnik SDA komentirao je online debatu koju je organizirao ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Bakir Izetbegović ocijenio je danas da je jučerašnja online sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija bila važna za BiH, te da su na njoj neki pokazali svoje istinske stavove, ali su onda reterirali, javlja Klix.ba.

Sjednicu je organizirao ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja koji u ovom trenutku i predvodi Vijeće sigurnosti, a sudjelovali su lideri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dragan Čović i Milorad Dodik, dok je Izetbegović odbio upozorivši na činjenicu da je na nju trebalo biti pozvano Predsjedništvo BiH.

“Sinoć smo mogli čuti Čovića koji je kaže da se odriče trećeg entiteta i bilo kakvih insinuacija u vezi s tim. Dodik koji je bio vrlo agresivan i drzak te koji je pokušao u svom stilu razgovarati i sa svjetskim diplomatima na kraju je kazao da je spreman otići s visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom i skinuti ploču na kojoj je ime ratnog zločinca Radovana Karadžića na Palama”, podsjetio je Izetbegović.

Ipak, kaže Izetbegović, Dodik je potpuno drugačije završio nego što je počeo, naglašavajući da je bila dobra odluka da on na tom sastanku ne sudjeluje.

“Trebali su pozvati tri člana Predsjedništva BiH koji predstavljaju ovu državu ili Dom naroda PSBiH, a ne neki asimetrični, iščašeni model kako je to krenulo u Zagrebu, Beogradu, pa sada i Rusi pokušavaju to pratiti. Svi su jučer dobili dobru i korisnu lekciju”, stava je Izetbegović.

Da je Izetbegović sudjelovao na sastanku, na neki način prihvatio bi se princip da se bira kao sa švedskog stola “nećemo članove Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića kako je urađeno u Zagrebu i Beogradu, odnosno birat ćemo malo iz Predsjedništva, malo iz Doma naroda”.

“Time se sve svelo na tri konstitutivna naroda. Da sam prisustvovao tome, to bi onda bila prepirka predstavnika konstitutivnih naroda. Ovako je Inzko, čija je pozicija drugačija i kojeg je Dodik ružno napao, predstavljao stanje u BiH i to je puno bolje nego da to radi bošnjački predstavnik”, istaknuo je Izetbegović.

On naglašava da je u pismu koje je poslao Vijeću sigurnosti UN-a ukazao na pokušaj da se razbijaju i na asimetričan način tretiraju institucije BiH, jasno objasnivši da u tome ne želi sudjelovati, a potom je Vijeće sigurnosti koncizno i obavijestio o tome šta se događa u BiH.

“To su blokade, negiranje genocida, suprotstavljanje odlukama sudova o počinjenim ratnim zločinima, nagrađivanje zločinaca… Mnogi u Vijeću sigurnosti UN-a ne znaju i vjerojatno nisu mogli ni vjerovati da je u BiH odlikovan zločinac Radovan Karadžić. Na to treba ukazati. Čuli su oni i moj stav koji su mogli pročitati, a potom su čuli i Inzka i mislim da je mnogo bolje da on bude advokat BiH nego da to radim ja”, kazao je lider SDA Bakir Izetbegović.

Na pitanje da li će Dodik ispuniti obećano o skidanju ploče Radovanu Karadžići, Izetbegović kaže da je Dodik pragmatičan čovjek koji igra bezobrazno i drsko koliko može i kad to ne prođe on se promijeni.

“Dodik je za 180 stupnjeva promijenio politiku u zadnjih 15-ak godina. Od nekoga tko je govori da je najveće zlo koje je pogodilo Republiku Srpsku i srpski narod Radovan Karadžić do onoga tko mu je tu ploču postavio i dodijelio odlikovanje”, podsjetio je.

Smatra da je obećanjem o skidanju ploče Dodik možda pokušao smanjiti pritisak, a da nastavi s istim politikama, no Izetbegović smatra da će Dodik postepeno biti poražen odnosno da će politika koju proklamira biti poražena jer ona nanosi ogromnu štetu Republici Srpskoj, srpskom narodu, ali i BiH u cjelini, navodi Klix.ba.

“To jest politika koja dobija podršku glasača, ali vodi u pogrešnom smjeru i morat će se u jednom trenutku zaustaviti”, zaključio je Izetbegović.

Podsjetimo, čelnici vladajućih hrvatskih i srpskih stranaka u BiH Dragan Čović i Milorad Dodik oštro su u utorak kritizirali djelovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Valentina Inzka no jedino što su uspjeli ishoditi bila je poruka kako najvažnije zapadne države podjednako snažno podupiru mandat i rad austrijskog diplomata.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x