Kontaktirajte nas na:

Politika

NOVI MOMENTI U BOŠNJAČKO-TURSKIM ODNOSIMA: Erdogan prekrižio Bakira?!

Izetbegovića i Alijeva vežu slične političke sudbine – obojica su postala lideri postkomunističkih država koje su stekle samostalnost, obje su imale međuetničke konflitke, obojica su svoje karijere vezali za harizmu turskog predsjednika Erdogana

Online:

/ Datum objave:

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je u zvaničnoj posjeti Azerbejdžanu, ovo je obavijestio javnost putem svoje Facebook stranice. Potom će njegov kabinet saopćiti da ga je primila Sahiba Gafarova, predsjednica Nacionalne skupštine Azerbejdžana, te da su razgovarali, između ostalog, o uspostavljanju direktne avionske linije između Sarajeva i Bakua. Gafarova je izrazila zahvalnost njemu i Bosni i Hercegovini na podršci Azerbejdžanu tokom posljednjeg oslobodilačkog rata, te je istaknula da su pomirenje i angažman na realizaciji infrastrukturnih projekata na oslobođenom teritoriju prioritet te države, piše The Bosnia Times.

Nije bilo govora o novoj donaciji vakcina, kako su ironično neki mediji komentirali njegovu posjetu. Međutim, kako se ne treba obazirati na cinične komentare opozicionih medija, tako s rezervom treba uzeti sve navode iz saopćenja iz njegovog kabineta o stvarnim motivima posjete Bakuu. Sve što je objavljeno je protokolalarno i benigno u odnosu na ono zbog čega je Izetbegović doputovao u Baku.

Iako za sada još nema informacije da se Izetbegović susreo sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim, njegov glavni motiv posjete Azerbejdžanu je taj. Čak ako se i susretnu, s obzirom na temu razgovora, tu vijest ne moraju objaviti agencije.

Naime, pošto se već odavno špekulira da je Recep Tayyip Erdogan „prekrižio“ Bakira Izetbegovića, upravo bi to mogao biti motiv njegove posjete Alijevu. Izetbegovića i Alijeva vežu slične političke sudbine, s tim da je Alijev mnogo veća politička figura na međunarodnoj sceni. Radi se o tome da su obojica postala lideri postkomunističkih država koje su stekle samostalnost, da su obje imale međuetničke konflitke, te da su obojica svoje karijere vezali za harizmu turskog predsjednika Erdogana.

Tako da je sasvim ubjedljivo vjerovati da je Izetbegović otišao Alijevu da ga zamoli da posreduje između njega i Erdogana.

Bakir Izetbegović je na udaru političkih protivnika, ali najveće udarce mu zadaju ipak njegovi politički prijatelji. Već dugo muku muči sa Denisom Zvizdićem, a nakon što su ga napustila trojica mladih a vrlo agilnih stranačkih junoša, Elmedin Konaković, Aljoša Čampara i Semir Efendić. Budu li se obistinile kuloarske špekulacije da ga je „prekrižio“ Erdogan, to bi za njega bio bukvalno politički smrtonosan udarac.

Ono što je ovih dana izgovorio poslanik u skupštini RS Nebojša Vukanović, kada je govorio o jednoj posjeti delegacije iz BiH Turskoj, čiji je član bio, na tragu je ovih špekulacija. On je otkrio kako je prilikom te posjete Mevlut Cavusoglu, turski šef diplomatije, rekao Šefiku Džaferoviću (SDA), članu Predsjedništva BiH, “zabili ste nam nož u leđa”.

– Bilo je neprijatno, tada sam vidio kako se čovjek u minuti mijenja. Oni su tražili da se isporuče odavde neki ljudi za koje oni smatraju da su Gulenisti, pristalice Gulena koji su, kada su Erdogan i Gulen bili zajedno, imali ovdje neki biznis, škole ili nešto drugo. I ti ljudi su ostali u BiH kada su se oni pocijepali i sada nema mogućnosti, nisam vidio papir, mogu samo govoriti na osnovu špekulacija, ali je jasno tražio Cavusoglu da se to uradi – otkrio je Vukanović.

Pojasnio je i da predsjednik Turske Recep Tayip Erdogan tada nije primio delegaciju iz BiH. Pošto su Cavusoglu i Džaferović fikusi Erodgana i Izetegovića, jasno je da su svoja raspoloženja jedan prema drugom razmijenili kroz ovakve poruke.

Ono što nikad neće biti potvrđeno u javnosti, a prenosi se u sarajevskim kuloarima, jeste i činjenica da se insajderi koji tvrde da je „pukla tikva između Erdogana i Izetbegovića“ pozivaju na Muzafera Cileka, Turčina bošnjačkog porijekla koji je bio i savjetnik u Izetbegovićevom kabinetu. Ovaj Erdoganov tajkun poslat je u Bosnu prije desetak godina pod izgovorom konsultanta za investicije iz Turske za Bosnu, ali u šutini je sa Selmom Cikotićem koordinirao obavještajni rad MIT-a i OSA-e radi suzbijanja oponentskih djelovanja političkih snaga kako protiv Erodgana, tako i protiv Izetbegovića – navodi The Bosnia Times.

Tako da se njemu stvalja na teret da iz BiH nisu isporučeni turski državljani koje Erodganov režim tretira pripadnicima treorističke organizacije FETO. Stoga Cilek traži bošnjačku alternativu za bolju saradnju sa Turcima. Navodno, pokušava pridobiti Elmedina Konakovića za saradnju obećavajući mu pomoć pri dovođenju turskih investitora u Sarajevo, a Semir Efendić je potpuno njhov politički projekt.

Svakako da je najinteresantnija i najozbiljnija moguća alternativa Izetbegoviću je Haris Silajdžić. Tako da je suviše znakovito to što je Efendić preuzeo njegovu stranku i što on od nedavno ne isključuje mogućnost ponovnog kandidiranja za člana Predsjedništva BiH.

Da li je samo zato prilikom nedavane posjete Sarajevu Mevlut Cavuoglu, ona isti koji optužuje da su mu Bošnjaci „zabili nož u leđa“, insistirao da se susretne i sa Silajdžićem, pa je ovaj i pristao da se susretnu skriveni od očiju javnosti? No, nije ni važno.

Važnije je istaći da bi Silajdžić više odgovarao Erdoganu u „spašavanju kože“ od Joea Bidena koji mu je zaprijetio rušenjem. Silajdžić se predstavio da je prijatelj Bidenu, mada je baš od njega dobio ukor zbog tzv. aprilskog paketa, pa je ovaj javno pohvalio politiku Sulejmana Tihića.

Dakle, sve su ovo teme koje će dominirati bošnjačko-turskim odnosima pa ih zbog toga treba pomno pratiti. Za sada, iako izgleda skoro nevjerovatno, najbitnije je stvarno odgonetnuti kakvi su stvarni odnosi između Erdogana i Izetbegovića.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Penava postao član Domovinskog pokreta i istaknuo kandidaturu za predsjednka stranke

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava novi je član domovinskog pokreta, objavili su iz te stranke jučer, a već danas je Penava organizirao konferenciju za medije na kojoj je najavio svoju kandidaturu za predsjednika te stranke.

Online:

/ Datum objave:

O kandidaturi Ivana Penave za predsjednika Domovinskom pokreta špekulira se otkako je Miroslav Škoro naprasno podnio ostavku na tu funkciju.
Neki od najistaknutijih članova Domovinskog pokreta s malo su suptilnosti govorili o svojoj želji da upravo Penava preuzme stranku i osvježi joj lice nakon velike havarije.

Penavinu kandidaturu među prvima je pozdravio član predsjedništva Domovinskog pokreta, Igor Peternel, koji je za Dnevno komentirao i službenu objavu kandidature. Ivan Penava sigurno ulazi u utrku za predsjednika, a hoće li u toj utrci imati protukandidata, prema riječima Igora Peternela – „još se ne zna“.

Penava bez protukandidata?

„Mislim da je moguće da se još netko kandidira. Mi smo stranka od nekoliko tisuća stranka i zna se koji je postupak. Prema statutu, za kandidaturu treba skupiti potpise i postoji šansa da se kandidira još dvoje troje ljudi. To je moguće, a gospodin je za sada prvi i jedini kandidat i ja to podupirem“, rekao je Peternel.

Na zamolbu da nam otkrije šuška li se o nekim imenima drugih kandidata, Peternel kaže da nema apsolutno nikakvih saznanja o tome tko bi se još mogao kandidirati.

Penava ima jednu prednost u odnosu na Škoru

Peternel smatra da je „odlično što se gospodin Penava odlučio na kandidaturu“ i dodaje kako bi Penava mogao udahnuti svježine u stranku, a istaknuo je i jednu prednost koju po njemu Penava ima u odnosu na Miroslava Škoru.

„Gospodin Penava ima dobro stranačko iskustvo i zna kako stvari funkcioniraju, ima energije i taj pobjednički stav. Ima nekoliko političkih utakmica u nogama i krug birača koji ga podupire. Ima duha. Dobio je vrlo tešku političku utakmicu na izborima u Vukovaru za gradonačelnika. Ima izraženu osobnost. Ono što je jako bitno, gospodin Penava je vrlo popularan u Slavoniji kao što je bio i gospodin Škoro, ali gospodin Penava je jako popularan i u Dalmaciji. To je regija u Hrvatskoj gdje smo mi postigli nešto slabiji rezultat. Tu je gospodin Penava vrlo važno pojačanje. Osim toga, Penava ima i veliku podršku u Zagrebu. Stoga, ja uopće ne dvojim da je to odlično rješenje. Osim toga, svjetonazorski podržavam gospodina Penavu“, zaključio je Peternel.

“Radić je ozbiljan čovjek”

Na pitanje, zašto i gospodin Radić nije istaknuo svoju kandidaturu, Peternel odgovara:

„Gospodin Radić je ozbiljan čovjek i čak i da se nešto promijenilo u odnosu na prije, on ne bi prekršio svoju javnu riječ“, rekao je Peternel i najavio kako će se stranka u narednom razdoblju snažno angažirati po pitanju obnove, odnosno kako kaže Peternel, „ne obnove“, a otkrio je i kako njihov tim radi na temi reforme zdravstva koja samo što nije izašla iz Vlade.

Izvor: dnevno.hr

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ ODRŽAO GOVOR PRED GENERALNOM SKUPŠTINOM UN-a: Govorio je i o BiH i “konceptu konstitutivnog naroda”

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na Skupštini Ujedinjenih naroda u utorak je održao govor.

Online:

/ Datum objave:

“Više nego ikad važno je jačati multilateralizam”, rekao je Zoran Milanović na početku govora i dodao:

“Katastrofe zbog klimatskih promjena nešto je s čime se sve teže nosimo, a naši najveći znanstveni umovi kažu da ne možemo ignorirati način na koji klimatske promjene pogoršavaju situaciju. Sve je više migracija što dovodi do nezadovoljstva, a populisti zlonamjerno zanemaruju činjenice i dovode do toga da je povjerenje u znanost i medije poljuljano.

Naša odgovornost kao globalih lidera je uhvatiti se u koštac s ovim problemima i dati nadu ljudima. Multilateralizam i međunarodna suradnja nemaju alternativu.

Želim naglasiti predanost Hrvatske na kolektivnim naporima hvatanja u koštac, a odnosi se na poduzimanje aktivnosti oko klimatskih promjena, solidarnost, zaštitu ljudskih prava, humanitarnog prava, promociju edukacije žena, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

G. predsjedavajući, pandemija je povijesna kušnja za našu generaciju. Način kako danas regiramo uvelike će utjecati na nadolazeće generacije.

Nekoliko riječi o jugoistočnom susjedstvu. Hrvatska ima interes u prosperitetu tih zemalja i zato je Hrvatska jedan od najvećih zagovaratelja njihovog ulaska u EU. Demokratska transformacija i vladavina prava su pritom ključni. Bosna i Hercegovina, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne.

Promocija prava žena i djece, borba protiv govora mržnje, zabrana smrtne kazne, zaštita manjina, to su naši prioriteti.

Hrvatska još traži 1.858 svojih građana koji se vode kao nestali iz Domovinskog rata. To je dugotrajan teret za obitelji, ali i za društvo koje želi krenuti dalje. Priznajem da ne shvaćam zašto ne dolazi do dijeljenja informacija, zašto nema pristupa arhivima o mogućim lokacijama masovnih grobnica. G. predsjeddavajući, nemoguće je ne prisjetiti se napada 11. rujna.”

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

CHRISTIAN SCHMIDT: “Nisam tu da se svidim političarima; bonske ovlasti su mi na raspolaganju”

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt kazao je da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na na raspolaganju.

Online:

/ Datum objave:

“Ja sam visoki predstavnik u BiH koji kontrolira provođenje Dejtonskog sporazuma”, kazao je Schmidt u intervjuu BN TV.

Poručio je političarima da se drže činjenica navedenih u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

“Visokog predstavnika bira Vijeće za implementaciju mira u BiH tako da preporučujem da ne razgovaramo o postupcima nego o sadržaju”, kazao je Schmidt te dodao da nije tu da bi se svidio političarima nego da zajedno uradi nešto dobro za sve.

“Želim da zajedno uradimo nešto za sve ljude u BiH i svima preporučujem da u tome sudjeluju, a oni koji blokiraju znači blokiraju sami sebe”, kazao je Schmidt.

Govoreći o blokadi vlasti koja je nastala zbog Zakona o negiranju genocida, Schmidt poručuje da dobro poznaje krize u BiH te da razgovara sa ljudima i da je u političkom smislu važno da sugovornici budu i nositelji vlasti i to će biti.

“Mislim da treba zajednički raditi i zbog toga sam tu. Ja sada promatram i nakon toga ću pokrenuti neke stvari”, kazao je Schmidt.

Na pitanje je li bilo signala od predstavnika vlasti Republike Srpske da s njim razgovaraju, on odgovara potvrdno, ali nije htio precizirati detalje.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x