Slijedite nas:
Navodi se da, ako ne dođe do promjena, taj ugovor neće moći dalje da se realizuje od sredine maja pa sve dok sankcije budu na snazi.
“Jadranski naftovod ne posluje direktno na ruskom tržištu, ali je Uredbom Vijeća (EU) 2022/428 od 15. marta 2022. godine o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini obuhvaćen Ugovor o transportu sirove nafte koji je Janaf d. d. sklopio s kompanijom NIS a.d. za period od 1. januara do 31. decembra 2022. godine”, naveli su iz Janafa u obavještenju o uticaju rusko-ukrajinske krize koja je objavljena putem Zagrebačke berze.
Tim su ugovorom, kako se nadalje navodi, “rezervirani transportni kapaciteti Janafa po načelu ‘puno za prazno’ u ukupnoj količini od 3.200.000 plus/minus 10 posto nafte nafte te se isti, ukoliko ne dođe do promjena, neće moći dalje realizirati od dana 15. maja 2022. godine, sve dok ranije navedene mjere ograničavanja, kako su propisane Uredbom Vijeća (EU) 2022/428, budu na snazi”.
“S obzirom da trenutno nije moguće predvidjeti potencijalno trajanje i budući intenzitet mjera ograničavanja, nije moguće procijeniti sve učinke predmetne mjere ograničavanja te iste ne bi ugrozile finansijski položaj i poslovanje Janafa u 2022. godini”, ističu iz Janafa.
Naglašavaju i da kompanija svakodnevno prati razvoj događaja i u stalnom je kontaktu s korisnicima sistema.
“Također, prate se mjere Vlade RH, EU i nadležnih institucija, procjenjuju se rizici i mogućnosti njihova ublažavanja. Janaf može prilagoditi svoje poslovanje zahtjevima korisnika i alternativnim scenarijima poslovanja na tržištu transporta nafte te skladištenja nafte i naftnih derivata”, ističu iz Janafa, u kojem temeljem trenutno dostupnih informacija ne očekuju značajna negativna odstupanja u poslovanju kompanije.
Inače, Janaf je polovicom januara 2022. godine objavio da je s NIS-om sklopio ugovor o transportu sirove nafte u ovoj godini.
NIS je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta, koji drži 56,15 posto dionica, dok Republika Srbija ima 29,87 posto dionica, a mali dioničari 13,98 posto dionica.
Europska unija je sredinom marta formalno potvrdila četvrti paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, koji uključuje zabranu investicija u ruski energetski sektor, izvoz luksuzne robe i zabranu uvoza proizvoda od čelika iz Rusije.
Sankcije uključuju zabranu svih transakcija s određenim državnim poduzećima, pri čemu je na popisu objavljenom u službenom glasilu EU-a među desetak državnih poduzeća naveden i Gazprom Neft.