Kontaktirajte nas na:

Politika

NIKOLA LOVRINOVIĆ: Travnik mora imati istu poziciju kao i Mostar

Lovrinović: -Pripadam političkoj opciji koja je vrlo nezadovoljna ustavnom pozicijom hrvatskog naroda. Spreman sam za razgovor. Građanska prava nisu iluzija. Građansko pravo je kolektivno, nije samo pojedinačno.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ovdje je stvorena fama kao da je udruživanje s nekima ili izražavanje iste namjere nešto retrogradno. To nije dobro, poručio je u intervjuu za N1 šef Kluba zastupnika HDZ-a – HNS u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Nikola Lovrinović.

Upitan što misli o prijedlogu DF-a o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine Lovrinović je kazao da stranka koja nema nikakav kapacitet ili legitimitet pokušava riješiti najvažnije pitanje pored Ustava.

-Najodgovornije stranke u državnom Parlamentu već dva desetljeća pokušavaju izmijeniti Izborni zakon. Po meni je ovo što radi DF čista manipulacija i želja da se pokuša zaustaviti pokušaj mijenjanje stanja koje ne odgovara političkim predstavnicima Hrvata. Nama su oteta, pokradena prava. Imam osjećaj da kada se primaknemo nekom rješenju pojave se inicijative poput DF-ove, ili ranije SDP-ove, zbog nekog neutemeljenog straha od HDZ-a kao da će ova stranka dovesti Bosnu i Hercegovinu do beznađa. To su čiste podvale i laže. Mi smo legitimni predstavnici. Smatramo da smo oštećeni, imali smo bolja prava prije 2000. godine, rekao je Lovrinović.

Upitan je li mu problem da uz SDA i SBB, za pregovaračkim stolom sa HDZ-om BiH sjedi i DF, Lovrinović kaže da to može biti bilo tko.

“Ja sam da sa nama sjedne bilo tko. Jel’ to neko ovdje želi napraviti sultana? Mi predlažemo da ova država bude demokratska, država tri konstitutivna naroda, da u nekim tijelima vlasti u kojima se predstavljaju interesi naroda budu legitimno izabrani predstavnici. Mi od toga nećemo odustati.

Novinarka N1 pitala je, a što sa ostalima, na što je Lovrinović podsjetio na izdvojeno mišljenje suca u predmetu Sejdić-Finci.

“I ostali. Dobro je jedan sudac u presudi “Sejdić-Finci” rekao. On je izuzeo svoje mišljenje. Rekao je da u BiH ima diskriminacije, ima i segregacije, ali mogu li odluke bilo kakvih sudova izmijeniti Ustav? Dakle, poslije krvavog rata mi smo se dogovorili kako ova država treba izgledati. Taj sudac je rekao da ne može mijenjati akt kojim je napravljena država. Tim presudama nas upozoravaju da smo napravili propust, ali ne na uštrb toga da se uzimaju naša politička prava. Pogrešna je percepcija nekih da hrvatski predstavnici žele kreirati konfuziju u državi. Prvo mi nemamo te snage. To je samo prepadanje naroda. Ali mi nemamo pravo kazati Hrvatima, koje predstavljamo, da odustajemo od toga da oni imaju pravo govoriti o ustavnom zakonu, Izbornom zakonu, o svome jeziku, školstvu…Ja to neću”, rekao je predsjednik Kluba HDZ-a Bih u ZD Parlamenta BiH dodajući:

-Ja hoću ovu državu, ja sam to potpisao na referendumu 1992. Ali ne pristajemo biti taoci ove države. Ona je naša. Mi, gospodo, ne želimo zaustaviti nikakve pozitivne procese. Želimo da smo prihvaćeni i mi smo ovdje domicilni, rekao je Lovrinović.

Komentirajući pregovore kojima je cilj održavanje lokalnih izbora u Mostaru, Lovrinović je kazao da će tih izbora biti ako dođe do političkog dogovora dodajući da bi Mostar i Travnik morali biti uređeni na jedak način.

“Bit će ih ako se uspijemo dogovoriti. Koliko vidim SDA traži nekakav paket. Ja dolazim iz središnje Bosne, iz Travnika. I kažem ukoliko se dogovori da pozicija koju ima Mostar ne bude i za Travnik ja neću dići ruku za to. Travnik mora imati, da ne kažem i drugi gradovi u kojima je 1991. godine bilo preko 30 posto Hrvata, istu poziciju kao i Mostar. Da ne govorim o Bugojnu i Zenici. Ne budu li ista prava u Travniku, kao što će imati neki drugi u Mostaru, ja neće dići ruku za to i može me moja stranka isključiti iz svojih redova. Dakle, što je to Mostar drugačiji od Travnika ili Zenice. Je li tamo to nije bilo rata? O čemu to pričamo. Spreman sam razgovarati, voljan sam razgovarati, željan sam živjeti u ovoj državi, dakle ništa ne radim mimo propisa, ali gospoda koja je brojnija, koja je moćnija, mora naučiti da je demokracija davanja prava slabijima.

Izvor: N1/HMS

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

MILANOVIĆ POSLAO OŠTRU PORUKU VUČIĆU “Dosta je izmotavanja – mora se riješiti nestanak skoro dvije tisuće hrvatskih sinova i kćeri”!

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović posjetio je u utorak u povodu Dana Bjelovara Spomen-područje Barutanu, gdje je 1991. poginulo 11 hrvatskih branitelja, pri čemu je podsjetio da major JNA Milan Tepić, koji je dignuo u zrak to skladište oružja, u Beogradu ima ulicu te se upitao šta djeca u Srbiji uče o njemu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Milanović Vučić

„Prije 29 godina ovdje je jedan major jedne vojske na izdisaju donio jednu suludu odluku i tu se čovjek mora pitati šta je to ušlo u tu glavu i koji je to odgoj bio da ga se na takvo nešto navelo”, rekao je Milanović.

Kako je istaknuo, Hrvatska je već bila u nadiranju, mnoge su vojarne pale, a oružje koje je bilo tu nije prijetilo Novom Sadu ni Beogradu.

“U takvoj situaciji jedan čovjek odluči lišiti života sebe, civile i jedanaestoricu hrvatskih momaka i junaka koji su ovdje poduzeli sve prema pravilima vojnog djelovanja, ali od ludila se ne možeš obraniti”, istaknuo je predsjednik Milanović.

Dodao je da taj major sada ima ulicu u Beogradu te se upitao što djeca u Srbiji uče o njemu.

„Stoga, kada govorimo o svojim susjedima s kojima želimo dobre odnose, moram reći da će konačno morati pokazati više dobre volje da se pronađe skoro dvije tisuće hrvatskih sinova i kćeri koji su nestali”, poručio je hrvatski predsjednik i dodao da se s Beogradom mora ozbiljnije razgovarati. “Dosta je izmotavanja jer svi znamo što se događalo i nismo naivni bedaci”, istaknuo je predsjednik Milanović.

Major Milan Tepić proglašen je narodnim herojem, posljednjim jugoslavenskim.

Nastavi čitati

Politika

IZETBEGOVIĆ NAKON POSJETE ZAGREBU: Odnos BiH sa Hrvatskom je vitalno važan za BiH, za Bošnjake i Hrvate u njoj

Nakon sinoćnjeg susreta s premijerom Republike Hrvatske i predsjednikom HDZ-a Hrvatske Andrejom Plenkovićem te predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, predsjednik SDA Bakir Izetbegović dao je intervju za Fenu u kojem govori o rezultatima tog sastanka.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Vidjeli smo već reakcije Vlade RH i HDZ BiH na sastanak, istaknute su neke zamjerke na SDA; u kakvoj je klimi protekao sam sastanak, po Vašem viđenju, te da li je ostvaren bilo kakav napredak ili suglasnost po nekom od pitanja?

Sastanak je protekao u dobroj atmosferi, iskrenom razgovoru koji je potrajao satima. Naravno da HDZ BiH ima svoje zahtjeve i nezadovoljstva, i naravno da će u stranačkom saopštenju staviti akcenat na argumente predsjednika HDZ-a BiH, ali to je bio tek dio tema pokrenutih na sastanku. I ja sam iznio niz činjenica o stanju u BiH, položaju Hrvata i Bošnjaka, njihovim odnosima, o blokadama implementacije izbornih rezultata i popunjavanja Ustavnog suda Federacije BiH, tražio sam da se konačno pokrene rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i BiH. Dogovoreno je da će dva ministra vanjskih poslova u slijedećih mjesec dana napraviti pripremu i analizu koja bi mogla pokrenuti stvari sa mrtve tačke.

Kakav dugoročni efekat mogu imati ovakve vrste sastanaka kada su u pitanju unutrašnja politička pitanja Bosne i Hercegovine, kao što su izmjene Izbornog zakona i blokade u formiranju vlasti i radu institucija BiH?

Ako rukovodstvo Hrvatske prepustimo jednostranom informisanju imaćemo problem po onoj narodnoj izreci “da je pola istine – cijela laž”. Uvjerio sam se da u Hrvatskoj, nažalost, malo znaju o složenim odnosima u BiH. Sve se svodi na prigovor o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Moramo komunicirati i praviti balans u informaciji koja stiže iz BiH. Veoma je važno iznijeti činjenice o položaju Hrvata u institucijama gdje u vrhu države imaju paritete, u vrhu Federacije BiH dvostruko više od učešća u procentu stanovništva, a u ostatku državnog aparata po dubini barem 10 posto preko tog procenta.

Premijeru Plenkoviću sam jučer predao precizne podatke o odlasku i povratku sa stranih ratišta u BiH, o problemu radikalizacije, paradžematima itd. To je istinita i smirujuća informacija, jer problem koji je rastao prije pet godina je skoro nestao, brojke to svjedoče. Uvjeren sam da nakon ovog nećemo imati izjave kakve je davala predsjednica Kitarović o “hiljadama povratnika sa sirijskog ratišta” ili o “kampovima za obuku terorista na granici sa Hrvatskom”.

Kako komentarišete izjave nekih političkih aktera u BiH da ste ovom posjetom Zagrebu legitimirali raniju posjetu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Zagrebu, te da ste pristali na devalviranje institucija i patronizirajući odnos zvaničnog Zagreba prema Bosni i Hercegovini?

Nisam legitimirao posjetu Dodika, već sam je amortizirao i napravio neophodan balans. Ovo je na prvom mjestu bila posjeta predsjednika SDA predsjedniku HDZ, koja se fokusirala na odnose stranaka koje u velikoj mjeri predstavljaju Bošnjake i Hrvate, i koje u velikoj mjeri učestvuju u strukturi vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ne vidim šta je tu devalvirajuće, štetno, u čemu se sastoji patronizirajući odnos. Jučer smo bili u Zagrebu, idući put ćemo se naravno sresti u Sarajevu, bitno je komunicirati, jer šutnja sama po sebi degradira odnose. Opozicija mora kritikovati, ali ova naša bosanska u principu zna šta ne treba, šta nije dobro, šta oni neće i ne bi. Treba u ovako složenim odnosima znati šta treba, šta hoćemo i kako ćemo. Šutnja i durenje sigurno nisu put do rješenja. Razgovor je donio i rješenje za Mostar, i sva prethodna rješenja koja su omogućila prestanak konflikta a zatim i oporavak BiH.

Kako ocjenjujete utjecaj Hrvatske kada je u pitanju EU i NATO put BiH, te kakav je ukupni regionalni značaj odnosa između dvije države, te bošnjačkog i hrvatskog naroda?

Odnos BiH sa Hrvatskom je vitalno važan za BiH, za Bošnjake i Hrvate u njoj. To je u nedavnoj prošlosti potvrđeno na najdirektniji način. Sukob Hrvata i Bošnjaka 1992-1993 je otvorio prostor napredovanju Mladićeve vojske, omogućio etničko čišćenje Hrvata i Bošnjaka sa pola teritorija BiH, hrvatski korpus je skoro prepolovljen. Washingtonski sporazum, odnosno bošnjačko-hrvatski sporazum je napravio potpuni obrat, politički i vojni, bio je priprema za Dejtonski sporazum, za mir i oporavak zemlje.

Osim sa predstavnicima HDZ-a, u Zagrebu ste se susreli i sa bivšim predsjednicima Stjepanom Mesićem i Ivom Josipovićem; da li je viđenje BiH u Zagrebu homogeno ili ipak postoji širi spektar različitih mišljenja?

Predsjednici Josipović i Mesić su prijatelji BiH. Razgovarali smo o sadašnjoj situaciji i odnosima, ali većina razgovora se odnosila na prošlost, na neka zajednička sjećanja. Mesić je posebno zanimljiv sagovornik, pamti veoma bitne detalje iz vremena Tuđmana i Alije Izetbegovića. Danas mi je, veoma živo, prepričao događanja vezana za susret Milošević-Tuđman u Karađorđevu 1991., njihove odnose i zajedničku procjenu u vezi BiH, u vezi Alije Izetbegovića, Armije RBiH. Procjenu koja se zatim pokazala lošom i krajnje pogrešnom. | FENA

Nastavi čitati

Politika

Pakleni plan Vučića: U toku je tiha aneksija Republike Srpske u sastav Srbije!?

U kojoj mjeri sadašnji odnosi između Beograda i Banja Luke nadilaze Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama Srbije i Republike Srpske koji je potpisan 2006. godine, zašto Vučić nikada nije reagirao na Dodikovu mnogo puta ponovljenu priču o odcjepljenju Republike Srpske i njenom pripajanju Srbiji.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Vučić Dodik

U najnovijoj emisiji Most Radija Slobodna Europa razgovaralo se o tome postaje li Republika Srpska sve više dio Srbije. Sugovornici su bili Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, i Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle.

Omer Karabeg (RSE): Petnaestog rujna u Srbiji i Republici Srpskoj proslavljen je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Taj praznik je uveden ove godine i njime se obilježava proboj Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu. Gradovi u Republici Srpskoj, kao i gradovi u Srbiji, bili su okićeni zastavama države Srbije. Premijerka Srbije Ana Brnabić čestitala je građanima Srbije i Republike Srpske praznik, a na svečanosti u Banjaluci Milorad Dodik je rekao: “Danas imamo dvije države – Srbiju i Srpsku, a težnja je da budemo jedna država”. Koji je cilj uvođenja tog novog zajedničkog praznika?

Aleksandar Popov: Meni nije sporan sam praznik koliko ono što ga je pratilo. Svaka zemlja ima pravo da se stara o svojim sunarodnjacima u okruženju i u dijaspori i da njeguje kulturne i druge veze. To nije sporno. Sporno je sve drugo što je pratilo ovu manifestaciju, a prije svega ono što u kontinuitetu radi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik, a to je negiranje BiH kao države. On govori o Republici Srpskoj kao samostalnoj državi koja se jednog dana treba sjediniti sa Srbijom.

To je ozbiljno kršenje Daytonskog sporazuma i unošenje nemira, ne samo u Bosnu i Hercegovinu, nego i u regiju. To je, na neki način, samo produžetak ideje o “Velikoj Srbiji” i može se slobodno reći da duh Karađorđeva već duže vrijeme visi nad regijom. To se vidi iz niza izjava državnih službenika.

Ovo nije prvi put da se Beograd tako ponaša prema Bosni i Hercegovini. Sjetimo se da je Vojislav Koštunica, novoizabrani predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, prilikom prve posjete Bosni i Hercegovini zaobišao Sarajevo i otišao u Trebinje na sahranu posmrtnih ostataka Jovana Dučića koji su bili preneseni iz Amerike.

Vehid Šehić: Nemam ništa protiv kad se u kulturološkom ili u nekom drugom smislu slave određeni praznici. Međutim, želio bih nešto napomenuti. Vrlo često ćemo čuti od političara i u Srbiji i Bosni i Hercegovini da su za izvorni Dayton. Ako su za izvorni Dayton, onda im mora biti jasno da je Bosna i Hercegovina država koja je sastavljena od dva entiteta tako da se nijedan od njih ne može smatrati državom.

S druge strane, zaboravljaju da je odlukom Ustavnog suda BiH utvrđeno da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati ravnopravni na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Znači, niti je Republika Srpska entitet srpskog naroda, niti je Federacija entitet hrvatskog i bošnjačkog naroda, a vrlo često se o njima govori kao o nacionalnim teritorijima.

Također, moram napomenuti da se često ne poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine čiji je glavni grad Sarajevo. Kad to govorim, mislim i na predsjednika Srbije Vučića koji govori o teritorijalnom integritetu, ali ne i o suverenitetu Bosne i Hercegovine. Smeta mi što predstavnici, kako i Srbije tako i Hrvatske, vrlo rijetko dolaze u Sarajevo. Predstavnici Srbije često idu u Banjaluku, a predstavnici Hrvatske u Mostar. Oni dolaze u Bosnu i Hercegovinu kao da je to njihova država.

Neki dan sam na televiziji čuo nekog analitičara koji je tvrdio da je teritorij Bosne i Hercegovine faktički teritorij Hrvatske. S druge strane, oni iz Sarajeva vide velikog prijatelja u Erdoganu ( predsjednik Turske). Podsjetio bih da je Erdogan održao svoj predizborni miting u Sarajevu u vrijeme kada mu Europska unija nije dozvolila da te mitinge drži na njenom teritoriju

RSE: Predsjednik Vučić i drugi dužnosnici Srbije dolaze u Banjaluku kao u Kragujevac. Ne samo da zaobilaze Sarajevo nego dolaze u Banjaluku, kao da je to grad u Srbiji, a ne u drugoj državi. Za njih je Banjaluka, kako to u Srbiji vole reći, najzapadniji srpski grad. To je postalo nekako normalno.

Aleksandar Popov: To je ono što je opasno. Jedna je stvar kada Milorad Dodik pokušava proglasiti Republiku Srpsku državom i najavljuje odvajanje, a druga je kada se na to u Srbiji ne reagira. Do sada nisam čuo nijedno ozbiljnije ograđivanje od takvih izjava i takvih namjera.

Događa se upravo suprotno. Sve što dužnosnici Srbije rade ide na ruku Dodiku. Nevolja je što to predugo traje. A kada nešto drugo traje, onda se to počne i podrazumijevati. Bosna i Hercegovina je još uvijek jedna vrsta protektorata jer ima visokog predstavnika, Vijeće za implementaciju mira i, prije svega, Daytonski sporazum koji sve to definira.

Međutim, osim blagih opomena visokog predstavnika nema nikakve ozbiljnije reakcije međunarodne zajednice na ovo potkopavanje Daytonskog sporazuma. Dodik za sada samo najavljuje secesiju, a crvena linija bi bila kada bi on raspisao referendum o izdvajanju Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine. Tada bi međunarodna zajednica, ako želi sačuvati mir- ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regiji i Europi”, morala odlučno da reagirati. Morala je reagirati i ranije čim su se pojavili prvi znaci mogućeg rastakanja Bosne i Hercegovine.

RSE: Meni se čini da je Dodikova priča o secesiji samo bacanje prašine u oči. To nije nikakva crvena linija jer je secesija neizvodljiva, ne samo zbog toga što je Europska unija protiv promjene granica, već i zbog toga što distrikt Brčko dijeli Republiku Srpsku na dva dijela. Republika Srpska praktički nema teritorijalni kontinuitet. Ja mislim da je zato izabrana strategija tihe aneksije.

Tu strategiju je ovih dana otkrio u intervjuu srpskom desničarskom magazinu Pečat Aleksandar Vulin, srbijanski ministar odbrane. On je rekao da je zadatak njegove generacije političara nastavak borbe za ujedinjenje svih Srba u jedinstvenu državnu i političku zajednicu koje mora biti sprovedeno mirnim putem. To ne mora nužno značiti, kaže Vulin, promjenu granica, niti sve mora postati jedna država. To znači da Srbi moraju pronaći institucionalni mehanizam svog povezivanja i objedinjavanja, zaključuje on. Dakle, riječ je o tihoj aneksiji, a Vulinu treba vjerovati jer je on najbliži suradnik predsjednika Vučića.

Vehid Šehić: Aleksandar Vulin je specifična politička figura na srbijanskoj sceni. On često daje izjave koje apsolutno nisu primjerene i njega nikad neću smatrati ozbiljnim političarem. Bosna i Hercegovina je država. Ona nikad neće biti unitarna država, ali u Bosni i Hercegovini je nemoguće napraviti bilo kakav oblik secesije. Ustavom Bosne i Hercegovine nije predviđen referendum kao način izjašnjavanja građana o bilo kom pitanju. Toga je svjestan i Milorad Dodik.

Ja se ne bojim za sudbinu Bosne i Hercegovine. Ona će opstati imajući u vidu činjenicu da je u Europi završen proces promjene granica. To su rekli čelni ljudi Europske unije. Povezivanje svih Srba, kako to zamišlja Vulin, podrazumijeva i Srbe u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj. Ta politika sigurno neće nikome donijeti dobra.

Vehid Šehić: Ponekad stječem takav dojam, ne samo kad je u pitanju odnos Vučić – Dodik, nego i kada su u pitanju Vučićevi PR-ovi, kao što je Aleksandar Vulin, koje Vučić nikada nije demantirao. Moram također reći da se još uvijek kao glavni politički alat koristi ono što je na ovim prostorima bilo između 92. i 95. Još uvijek je prisutna ratna retorika, ali na drugačiji način.

Spomenuo bih jedan spot koji se nedavno pojavio u Bosni i Hercegovini i koji je izazvao velike polemike i osude. Naime, u Republici Srpskoj postoji stranka Ujedinjena Srpska koju vodi Nenad Stevandić. On je nekada bio član Srpske demokratske stranke, pa ju je napustio optužujući njene lidere da vode sarajevsku politiku, kako se to u žargonu voli reći u Banjaluci. U tom spotu za kavanskim stolom sjede Bošnjak, Hrvat i Albanac i govore da je Srbima došao kraj i da ih sada treba uništiti. I onda dolazi jedan sredovječni čovjek koji ih rastjeruje uz poruku da je Republika Srpska ujedinjena, pa oni bježe iz kavane. Pošto se radi o spotu koji treba štititi Republiku Srpsku postavlja se pitanje zašto se u tom spotu nalazi Albanac. Jer Albanci sa Bosnom i Hercegovinom apsolutno nemaju nikakve veze.

Zato mi se čini da taj spot, u kojem se razbježe Bošnjaci, Hrvati i Albanci, aludira na srpsko ujedinjenje. Ali toga neće biti. Ja mogu sada sto posto tvrditi da se neće mijenjati granice, da će Bosna i Hercegovina sutra postati članica Europske unije, da sve retrogradne politike koje se zasnivaju na etničkoj homogenizaciji neće dugo trajati. I to polako sazrijeva u glavama svih građana Bosne i Hercegovine. Kažem građana, jer ne volim govoriti o pripadnicima naroda – za mene je građanin nosilac suvereniteta u Bosni i Hercegovini.

RSE: Dodika u Srbiji tretiraju kao da je dio najvišeg rukovodstva Srbije. Bez njega ne može proći nijedan važniji politički kulturni i sportski događaj, uvijek je pored Vučića i vrlo često drži govore na tim skupovima.

Aleksandar Popov: Beograd ima kontrolu nad političkim vođama Srba i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori. Jedini koji nije na daljinskom upravljaču Beograda to je Milorad Pupovac. On vodi politiku koja je u korist onih koje zastupa, a to su Srbi koji žive u Hrvatskoj. I Srbi u Republici Srpskoj i sama Republika Srpska su preko Dodika podređeni interesima Srbije.

Vehid Šehić: Želio bih nešto dodati. Europski sud za ljudska prava rekao je da se svakom građaninu BiH mora omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo. To mnogima ne odgovara. Oni bi da zadrže etnički princip. Uzmimo slučaj Željka Komšića koji je na izborima 2018. izabran za člana Predsjedništva BiH. Njegov izbor osporavaju Dragan Čović i Hrvatska, iako Ustav Bosne i Hercegovine, pa samim tim i Izborni zakon, omogućavaju da Komšić bude izabran za člana Predsjedništva.

U stvari, sve tri strane u Bosni Hercegovini vode licemjernu politiku. Dragan Čović i, nažalost, Hrvatska, ne priznaju Komšića negirajući Ustav BiH. Istovremeno Sarajevo, odnosno SDA (Stranka demokratske akcije), ne priznaje ministre Bošnjake u vladi Republike Srpske, jer oni nisu “pravi” Bošnjaci, a Milorad Dodik ne priznaje Srbe koji učestvuju u vlasti na kantonalnim i federalnom nivou u Federaciji BiH, jer to nisu “pravi” Srbi.

RSE: Može li se reći da je u ovom trenutku u toku tiha aneksija Republike Srpske od strane Srbije?

Aleksandar Popov: Na neki način – da. Ne u državnom smislu, ali bi se moglo reći da se vaninstitucionalno vrši neka vrsta aneksije. Kad neko stanje predugo traje – onda se ono počne i podrazumijevati

Vehid Šehić: U pokušaju – da. Kroz razne izjave, pa čak imate i taj Memorandum 2. Ta ideja još živi u glavama nekih ljudi. Oni ne žele shvatiti da je apsolutno nemoguće, da je neprirodno – naročito na malom prostoru kakav je Balkan – stvarati “Veliku Srbiju”, “Veliku Hrvatsku”, “Veliku Albaniju” ili “Veliku Bugarsku”.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x