Slijedite nas:
U brojnim medijima u Srbiji širi se raspoloženje protiv Europske unije, a za Rusiju, što je izazvalo zabrinutost u Njemačkoj. Stoga je njemački javni servis ARD objavio istraživanje o tome koliko te “proruske” medije u Srbiji kroz reklame financiraju njemačka preduzeća. Konstatira se i da bi njemačke kompanije trebalo da obrate pažnju na to gdje odlazi njihov novac.
“Rusija je bila prinuđena da uđe u rat”, u Ukrajini je izvršeno “etničko čišćenje”, a “Zapad je ionako započeo rat u Ukrajini” – to su izjave u srbijanskim medijima koji dopiru do najvećeg broja ljudi. Iza svega stoji i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je velikim dijelom medije u zemlji stavio pod svoju kontrolu, piše nemački javni servis ARD, a prenosi Deutsche Welle.
Prema podacima nevladine organizacije CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost), dobar dio srbijanskih medija financira se prihodima od reklama zapadnih kompanija.
Analizom televizija s nacionalnom frekvencijom i štampanih medija došlo se do podatka da 63 posto prihoda od reklama otpada na firme iz Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije i Švicarske.
Programski direktor Crte, Raša Nedeljkov, kaže da bez novca zapadnih kompanija srbijanska propagandna mašinerija ne bi bila zamisliva. Prema Nedeljkovu, njemačke firme spadaju u “najvažnije aktere na srbijanskom reklamnom tržištu”. Na njih otpada skoro deset posto reklama. I privatne i državne srbijanske firme izlaze na 36 posto udjela u ukupnom reklamnom kolaču, a ruske na 0,1 posto.
Više od deset njemačkih firmi je prošle godine uložilo u reklame u Srbiji više od milijun eura. “Lidl” sa 54 miliona izdvaja uvjerljivo najviše novca za reklame, slijede “Beiersdorf” sa 10,3 milijuna eura, potom “Glovo” sa pet milijuna, “Berlin Chemie AG” sa 3,7 milijuna eura. Više od milijun eura u reklame su uložile i firme kao što su “DM”, “Bayer”, “METRO”.
Na televizijama Pink i Happy, koje, kako navodi ARD, spadaju u najekstremnije medije u zemlji, o ratu u Ukrajini se govori tako što se širi prije svega ruski narativ. Tako se preuzima dezinformacija o navodnoj “denacifikaciji”, a za ratne zločine za koje se pretpostavlja da su ih izvršile ruske snage u Buči, kaže se da se radi o manipulaciji. Često se šire i dezinformacije o biološkim laboratorijama.
Osim toga, ti mediji stvaraju lošu sliku o Europskoj uniji. Tvrdi se da u Europskoj uniji nema slobode mišljenja. Drugom prilikom se kaže da je “jedini glas razuma” u Europskoj uniji mađarski premijer Viktor Orban.