Kontaktirajte nas na:

Društvo

NENAD BAKIĆ: Na proljeće očekujem potpuno zamiranje epidemije

Vrhunac epidemije u Hrvatskoj prošao je potkraj prošle godine i sada se bliži kraju, procjenjuje Nenad Bakić, poduzetnik i matematičar, koji već mjesecima radi u tandemu s Gordanom Laucom, sveučilišnim profesorom i znanstvenikom.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nenad Bakić

Zajedno su pokrenuli internetsku stranicu Pandemijski realizam, na kojoj objavljuju svoje procjene razvoja događaja u vezi sa širenjem koronavirusa. Kažu da ne potcjenjuju opasnost od pandemije, već da se zauzimaju za razuman pristup. Protive se krajnostima, onima koji traže najstrože mjere protiv korone, kao i onima koji smatraju da protiv nje nisu potrebne nikakve mjere. Kao manjina, Lauc i Bakić suprotstavili su se apelu 26 hrvatskih stručnjaka koji su 6. prosinca od Vlade tražili primjenu najoštrijih mjera protiv širenja pandemije. Bakić kaže da je dobro što Vlada nije poslušala potpisnike apela, nego je uvela srazmjerne mjere, otprilike u skladu s pandemijskim realizmom koji zagovaraju i njih dvojica, piše Novi list. 

Početkom tjedna u Hrvatskoj je zabilježeno najmanje zaraženih još od rujna. Zašto taj broj pada?

– U trenutku dok razgovaramo, broj zaraženih pao je na desetak posto od najviših razina. Možemo reći da je epidemija sada kolabirala i to se događa već neko vrijeme. Broj novih hospitaliziranih, kao i broj pacijenata na respiratorima, pao je na trećinu od najviših razina. To su važni brojevi jer određuju daljnji tijek epidemije. Broj umrlih pao je ispod 20 dnevno. I dalje je velik, a to je varijabla koja posljednja pada. S obzirom na takav razvoj događaja, vjerujem da ćemo uskoro imati i značajniji pad umrlih.

O čemu ovisi obuzdavanje epidemije? Smiruje li se ona zbog mjera za socijalno distanciranje?

– Naravno, ali to nije jedini razlog. Smirivanje svake epidemije ovisi o nekoliko faktora. Prvi je faktor takozvana prokuženost, odnosno koliki je dio stanovništva bio zaražen i stoga postao imun. Svi naši znanstvenici još su u proljeće govorili da je to najvažnija varijabla.
Nakon toga imamo utjecaj epidemioloških mjera. Sve te mjere imaju cilj smanjivanje društvenih kontakata, tako da se stavljaju maske, smanjuje koncentracija ljudi u prometu, trgovinama, zatvaraju se škole i slično. Smanjivanjem kontakata smanjuje se i širenje virusa, kao i njegov reprodukcijski faktor.
Treća važna stvar u smirivanju epidemije, koja je nekim ljudima još kontroverzna, jest sezonalnost. Respiratorne bolesti općenito, zimi se šire jače, a ljeti oslabe i imaju blaže posljedice. Četvrti faktor koji će u budućnosti imati najveću ulogu, svakako je procijepljenost. Ona djeluje na dva načina. Naprije, veća procijepljenost imunizira ljude i sprječava širenje epidemije, ali i izravno štiti ranjive. Najranjivija je starija generacija jer je oko 80 posto umrlih od bolesti COVID-19 zabilježeno među osobama s više od 70 godina. To znači, kada bismo cijepili sve starije ljude i tako ih zaštitili, riješili bismo glavne epidemiološke probleme.

Kada očekujete jenjavanje zaraze?

– Na proljeće očekujem potpuno zamiranje epidemije. Tome u prilog idu sva četiri faktora. Povećava se prirodna imunost ljudi, s obzirom na to da prokuženost stanovništva vjerojatno iznosi oko 40 posto. Tu je i pozitivan utjecaj dosadašnjih Vladinih mjera za socijalno distanciranje. Dolazi i topliji dio godine. Do proljeća možemo očekivati 10 posto procijepljenosti, što nije razina koja bi značajno utjecala na obuzdavanje epidemije. Međutim, cijepljenje je počelo i u dogledno vrijeme imat ćemo procijepljen najranjiviji dio stanovništva.

Sve se to čini vrlo optimističnim.

– Gledajte, kada se epidemija širi, najvažniji je reprodukcijski faktor. Kada virus dođe u populaciju u kojoj nitko nije zaražen, faktor reprodukcije je 2,5. Odnosno, jedan čovjek zarazi prosječno 2,5 novih. Tako je utvrđeno dosadašnjim istraživanjima. Međutim, ako je 40 posto ljudi preboljelo COVID-19, ili je cijepljeno, to znači da jedan zaraženi čovjek više ne zarazi prosječne 2,5 osobe, nego se faktor reprodukcije smanjuje na 1,5. Znatan dio ljudi, naime, već je stekao imunost. Kako se imunost ljudi širi, tako se i reprodukcijski faktor virusa smanjuje. Kada reprodukcijski faktor padne ispod 1, epidemija se više ne širi, nego zamire. Budući da u Hrvatskoj sva četiri faktora idu u prilog smirivanju epidemije, moja je procjena da ćemo otprilike za mjesec dana biti u sigurnoj zoni.

Neće li očekivanja poremetiti novi sojevi virusa koji se šire brže od postojećeg, a sadašnja su cjepiva protiv njih slabije učinkovita? Američke zdravstvene vlasti procjenuju da će novi, engleski soj virusa u ožujku postati prevladavajući u SAD-u. Pojavili su se južnoafrički virus i neki drugi. Zbog naglog mutiranja virusa neki tvrde da nismo pri kraju tunela, već na početku nevolja koje će potrajati godinama.

– Tu je moj pogled drukčiji. Svake godine dobivamo novi soj gripe. Virusi stalno mutiraju, pa i ovaj o kojem govorimo. U zaraženom čovjeku boravi više od milijardu virusa SARS-CoV2. Kada se replicira, vjerojatno jedan na milijun virusa ima u sebi pogrešaka. Stoga, svi zaraženi ljudi stvaraju u sebi nove sojeve virusa. Oni mogu biti manje ili više opasni, ali nisu nikakvo iznenađenje.
Kada se spominju zdravstvene vlasti u Americi, to treba uzeti uvjetno jer postoje stotine stručnjaka koji ne govore iste stvari, a najveću medijsku pažnju dobivaju one najsenzacionalnije. Novi soj virusa u Ujedinjenoj Kraljevini zaista je postao dominantan. Replicirao se brže dok nije prešao 50 posto. Međutim, nakon toga njegov udjel ne samo što više nije rastao, nego je počeo padati. U isto vrijeme epidemija se počela smirivati, a to se dogodilo već i prije nego što je uveden zadnji krug epidemioloških mjera. Ukratko, rađaju se novi sojevi virusa, ali njihov utjecaj nije toliko značajan, koliko nas neki žele uplašiti.
Postoji mnogo ljudi koji su bili pobornici puno oštrijih mjera. Usprkos tome što strože mjere nisu uvedene – a u Hrvatskoj imamo jedne od najliberalnijih mjera u Europi – počelo je ublažavanje epidemije. U takvoj situaciji pobornici oštrijih mjera, po mojem mišljenju, osjećaju se dosta nesigurno i trebaju nova zastrašivanja ljudi. Znakovito je da engleski soj virusa mnogi već nazivaju »brexit-soj« jer je premijeru Borisu Johnsonu poslužio da zaplaši ljude i skrene njihovu pažnju od izlaska Velike Britanije iz Europske unije.
Gledajte, posljednja je kalkulacija da se engleski soj širi oko 30 posto brže. Ako već sada među koronavirusom u Hrvatskoj imamo jedan posto engleskog soja, do početka proljeća on može svoj udio povećati na maksimalno 15 posto. Uz 85 posto staroga soja, to je otprilike kao voda i vino, kao bevanda ili gemišt. Poanta je u tome koliki je udio vina u bevandi. Smatram da novi soj nije u ovom trenutku za nas nikakva opasnost.

Kako ocjenjujete epidemiološke mjere Vlade, odnosno Nacionalnog stožera? Jesu li bile prikladne, previše blage ili previše oštre?

– Mislim da su Vladine mjere bile realne. Treba ih gledati u kontekstu svih događaja. Javno je poznato, to je objavio Bloomberg, da je njemačka kancelarka Angela Merkel još potkraj listopada izvršila pritisak na sve premijere u Europskoj uniji da krenu u lockdown. U Njemačkoj je uveden na kraju listopada i bio je stroži od svega što smo u Hrvatskoj dosad imali. U isto je vrijeme rasla epidemija u Hrvatskoj. To je nosilo nesigurnost te odgovornost za živote i zdravstveni sustav, uz golem pritisak znanstvenika na pooštravanje mjera. Mislim da je u tom kontekstu Vlada do kraja studenoga donijela vrlo razumne mjere koje su značajno pridonijele padu epidemije. Glavne su mjere, podsjećam, zabrana većih i manjih skupova, uz pojačano socijalno distanciranje. Vladine mjere od 29. studenoga, to je danas poznato, donesene su pod rastućim pritiskom. Tako su 23. prosinca uvedene i propusnice, a zabranjeni su i najmanji skupovi.

Mislite li da propusnice ovaj put nije trebalo uvoditi?

– Sjećate li se kako su propusnice u proljeće bile proglašene našim najjačim oružjem protiv širenja zaraze. Međutim, nakon nekoliko dana, zbog potresa u Petrinji, propusnice su ukinute za cijelu zemlju. Ipak, broj zaraženih u cijeloj zemlji nije se povećavao. To pokazuje da je uvođenje propusnica bilo isforsirano.
Kada pogledate broj umrlih, broj novih hospitalizacija i razvoj stanja u bolnicama, i kada oduzmete određene intervale koji su potrebni za razvoj svake od tih varijabli, može se vidjeti da je vrh epidemije u Hrvatskoj bio potkraj studenoga. Vlada je u tom trenutku zatvorila kafiće i restorane – što se u svijetu prepoznaje kao razmjerno slaba mjera. Međutim, te relativno slabe mjere nisu mogle same za sebe dovesti do današnjeg potpunog kolapsa epidemije

Međutim, učestalost zaraženosti na Baniji veća je nego drugdje?

– To je potresom pogođeno područje, na kojem su zbog razumljivih razloga intenzivirani kontakti, bez gotovo ikakvih mjera zaštite. Međutim, epidemija je i tamo u posljednja dva mjeseca oslabjela oko 60 posto u odnosu na njezin vrhunac. Vidimo da smanjivanje socijalnih kontakata nije bilo presudno za smirivanje epidemije.

Što je, ukratko, bilo presudno?

– Rekao sam na početku. Zajedno s profesorom Gordanom Laucom, s kojim surađujem, upozoravam da se prokuženost u Hrvatskoj povećala. Svi smo toga svjesni. Ta velika prokuženost stanovništva, koja se prema istraživanjima u nekim drugim zemljama povećala na 20 do 40 posto, najviše gasi epidemiju. Tome pomažu i epidemiološke mjere. To nije ništa kontroverzno.

Što je upitno?

– Kontroverzno je to što neki ljudi tvrde da samo epidemiološke mjere pomažu. Oni često brkaju dva pojma. Prokuženost, odnosno postotak ljudi koji je bio izložen virusu i prebolio ga, miješaju s konceptom imuniteta krda, odnosno kolektivnog imuniteta. A imunitet krda zapravo je prag koji se postiže i prirodnom prokuženošću, i cijepljenjem. Za SARS-Cov2 taj se potrebni kolektivni imunitet procjenjuje na 60 do 70 posto. Kada se taj postotak postigne, epidemija se gasi, zbog stvaranja prirodnog imuniteta i zbog procijepljenosti. Iako nemamo istraživanja, profesor Lauc i ja procjenjujemo da se taj kolektivni imunitet kod nas povećao na oko 40 posto, što još nije dovoljno, pa su uz cijepljenje i dalje potrebne epidemiološke mjere.

A te epidmiološke mjere, prema vašem mišljenju, očito, ne trebaju biti jake?

– Da. Pogledajte Sloveniju. Tamo su mjere nesrazmjerno stroge, ali nisu zaustavile epidemiju. Slično je u Argentini, Kanadi, Njemačkoj, gdje su mjere također strože nego kod nas, a njihovi rezultati slabi. Mi smatramo da su mjere važne, ali trebaju biti razumne. Prestroge mjere, naime, dovode do velikih kolateralnih šteta.

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Društvo

Psihopati uništavaju naš svijet (VIDEO)

Uništenje koje uzrokuju psihopati na pozicijima moći se sada može osjetiti posvuda. Ovaj svjetski problem se pogoršava iz dana u dan dok totalitarni hirovi ovih predatora među ljudskom vrstom čine život sve nepodnošljivijim za normalna ljudska bića.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Iako izgledaju i zvuče ljudski, psihopati ne osjećaju kajanje, nemaju savjest i nemaju obzira i suosjećanja za ikoga osim sebe. Oni vrebaju na našu braću, sestre, djecu. Lažu nam i manipuliraju nas. Truju nas i govore nam da je to za naše dobro. Čine život neizdrživim. Uzrokuju propast društva. Uzrokuju umiranje oceana. Dok njihova pohlepa proždire ljude i planet, oni potiču mržnju, i ubijaju dobronamjerne vođe.

Psihopatski vladari i oni kojima zapovijedaju ne prezaju ni pred čim. U ovom nadolazećem vremenu, istinsko čovječanstvo se može ujediniti i izaći iz kaosa. No, ljudi moraju vidjeti problem i podijeliti to s drugima.

Povijest se ponavlja.

Tekst je obavljen na sott.net portalu još 2016. godine. Čini se da je i dalje vrlo aktualan, dapače.

Vide je zbog dobnih ograničenja moguće vidjeti samo na YouTube servisu. Slijedite link.

 

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Društvo

TUŽNA VIJEST IZ HRVATSKE: Preminuo rukometni velikan Zlatko Saračević

S jugoslavenskom reprezentacijom osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Švicarskoj 1986. i bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Preminuo Zlatko Saračević

Zlatko Saračević preminuo je u bolnici u Koprivnici nakon što nije uspio pokušaj oživljavanja.

Velikan rukometa žestoko je proslavio pobjedu vrijednu naslova. Nije mu bilo lako u zadnje vrijeme, a odmah nakon proslave stigle su teške vijesti iz Koprivnice. Naime, kako saznaje Jutarnji, odmah nakon što će dati sljedeću izjavu mu je pozlilo nakon čega je nastala prava drama, a kola hitne pomoći prevezla su ga u koprivničku bolnicu, javlja Jutarnji list.

“Čestitam curama što su izdržale sve ovo. Moram priznati da je pritisak bio nenormalan. Bilo je najvažnije smiriti cure jer smo s jedne strane bili u teškoj situaciji što se tiče Lige prvakinja i ti porazi su djelovali. Bio je to pravi derbi, Lokomotiva je prava ekipa u kojoj igra sedam osvajačica brončane medalje i šteta što nije bilo publike da vidi jedan super-kvalitetan meč. Na kraju su odlučili naša širina i kvaliteta koju još uvijek imamo”, rekao je Saračević.

Nekoliko minuta dakle, nakon ovih riječi, Saračeviću je pozlilo, a sumnjali se na srčani udar. Uskoro je, nažalost, stigla i crna vijest.

Zlatko Saračević rođen je u Banjaluci 5. srpnja 1961.

S jugoslavenskom reprezentacijom osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Švicarskoj 1986. i bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine.

S hrvatskom reprezentacijom je olimpijski pobjednik iz Atlante 1996., svjetski doprvak sa Svjetskog prvenstva na Islandu 1995., osvajač bronzane medalje na Europskom prvenstvu u Portugalu 1994. i zlata na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu.

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Društvo

Preminuo legendarni Đorđe Balašević

Čuveni kantautor i jedan od najpopularnijih muzičara bivše Jugoslavije Đorđe Balašević umro je danas u 68. godini života, javila je Nova.rs.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Balašević

Balašević je prije nekoliko dana primljen na Infektivnu kliniku gdje se liječi od upale pluća.

Nova.rs je objavila kako se legendarni umjetnik desetak dana unazad liječio kod kuće od simptoma upale pluća.

Đorđe Balašević bio je jugoslovenski i srbijanski kantautor i pjesnik. Bio je član grupa Žetva i Rani mraz, a 1982. je započeo solo karijeru. Ukupno je objavio 12 albuma. Glumio je u nekoliko televizijskih serija, za koje je pisao i muziku.

Singl Računajte na nas, iz perioda dok je bio član Ranog mraza, postigao je veliku popularnost u socijalističkoj Jugoslaviji i ostao je popularan među jugonostalgičarima. Ostaće upamćeno da je tokom burnih 1990-ih godina bio jedan od najvećih kritičara politike Slobodana Miloševića, a svojim humanističkim porukama ostaće u najboljem sjećanju svih naroda u regionu.

1 1 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x