Kontaktirajte nas na:

Društvo

Najveći dužnici državi – državna (javna) poduzeća: Od pozitivne nule sve dalji, stečaju sve bliži

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Najveći porezni dužnici godinama su gomilali gubitke i duguju radnicima, ali i državi, po osnovi neuplaćenih poreza iznose u stotinama milijuna. Javna poduzeća godinama čekaju sanaciju i reorganizaciju na ekonomskim principima, te muku muče sa brojem produktivnih radnika u odnosu na neproduktivne.

Prema Poreznoj upravi FBiH, dug javnih i privatnih poduzeća za poreze i doprinose je 2,8 milijardi KM. Prema Upravi za neizravno oporezivanje BiH, za PDV i akcize, dug je veći od 450 milijuna KM. Iz godine u godinu, taj dug je sve veći. Po osnovu prinudne naplate, Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH godišnje naplati više od 100 milijuna KM, analizira FEDERALNA TELEVIZIJA.

Deset najvećih PDV i akciznih dužnika u 2019. godini su GRAS, Bosmal, Monter&Co, Federalna direkcija robnih rezervi, BOB pro, RTVBiH, MB Kekerović, Đuša, MASS, K&Data doo.

“Uglavnom se radi o dužnicima čiji dug je konstantno kroz čitav niz godina takav da se oni nalaze na listi dužnika po osnovu neizravnih poreza i to u samom vrhu”, objašnjava glasnogovornik UNO-a BiH Ratko Kovačević.

Najveći dužnik je sarajevsko poduzeće GRAS, koje duguje više od 21 milijun maraka PDV-a. Da prinudnom naplatom ne bi došlo do oduzimanja GRAS-ove imovine, Vlada KS-a se sa UNO-om BiH načelno dogovorila sporazuma za reprogram duga GRASA-a za PDV u sljedeće tri godine, objašnjava ministar KS-a prometa Adnan Šteta (SDP).

GRAS je jedan od većih dužnika i prema Poreznoj upravi FBiH, kojoj duguje više od 130 milijuna KM.

“U GRAS-u zatekli smo situaciju da je GRAS dužan državi, a državna jetvrtka, da je dužan svojim radnicima, da su radnici GRAS-a tužili GRAS za određene stvari i sva se priča faktički odvijala unutar države, a državno je poduzeće”, ističe Šteta.

Lista dužnika Porezne uprave FBiH radi se kvartalno. Osim GRAS-a, prvih deset poduzeća koja imaju najveće dugove po osnovu poreza i doprinosa svi su odreda državna, federalna i županijska poduzeća.

Deset najvećih dužnika prema Poreznoj upravi FBiH u prva tri kvartala 2019. godine su Željeznice FBiH, RMU Zenica, GRAS, Rudnici Kreka, RMU Breza, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, RMU Kakanj, Hidrogradnja, Autoceste FBiH, Željezara Zenica.

“Mi iz realnog sektora moramo poštovati slovo zakona – kad puštamo plaće našim radnicima, moramo platiti istovremeno i doprinose. Tu je zakon jasan. S druge strane je postavljeno pitanje zašto državna i javna poduzeća koja godinama isplaćuju plaće u punom iznosu ne plaćaju doprinose”, podsjeća Suad Ećo, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.

Blokada računa jedna je od mjera koja se primjenjuje u postupku prinudne naplate javnih prihoda, ali u državnim poduzećima ovakva mjera pretežito rezultira štrajkom i radničkim neposluhom.

Rudnicima Zenica i Breza računi su blokirani u rujnu prošle godine. Računi su rudnicima deblokirani, ali veliki dugovi su ostali. Prema Poreznoj upravi FBiH, rudnici Zenica i Breza dužni su više od 208 milijuna KM.

Činjenica da su dugovi stotine milijuna maraka, najbolje govori koliko je situacija u javnom sektoru ozbiljna i alarmantna. Da bi se ovi problemi riješili potrebne su odlučne i bolne političke odluke. A dok političari razmišljaju šta uraditi, situacija u javnim poduzećima iz dana u dan sve gora. Dužnici su od pozitivne nule sve dalje, a stečaju sve bliži.

Izvor: FTV

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Društvo

Je li korona virus nastao u obližnjem laboratoriju?

U Wuhanu, epicentru epidemije, nalazi se biološki laboratorij s najopasnijim virusima

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zloglasni korona virus ubio je već desetke ljudi, a kineske vladi stavile su u blokadu, svojevrsnu karantenu, 56 milijuna svojih stanovnika u 18 gradskih središta.

Iako službeno još nije objašnjeno odakle potječe ovaj virus i kako je prešao na čovjeka, posebno je zanimljiva činjenica da je epicentar epidemije kineski grad Wuhan u kojem se ujedno nalazi i biološki laboratorij s najopasnijim sojevima virusa.

Istraživački laboratorij u Wuhanu ima klasifikaciju BSL-4, što označava objekt s najvišim potrebnim stupnjem biološke sigurnosti. S pravom se nameće pitanje je li sve samo puka slučajnost i kolika je vjerojatnost da se radi o laboratorijski stvorenom soju virusa koji je ljudskom greškom izašao iz laboratorija?

Naime, Kina je „poznata“ po svojim visokim kriterijima po pitanju kvalitete i sigurnosti, a i ne bi bilo prvi put da je nekakav virus pobjegao iz kineskih laboratorija, kao što je već nekoliko puta bio slučaj sa SARS-om iz laboratorija u Pekingu.

O tome čime se biološki laboratorij u Wuhanu bavi pisao je 2017. godine Nature u člankuKineski laboratorij istraživati će najopasnije svjetske patogene“.

Laboratorij u Wuhanu koštao je 44 milijuna dolara, a zbog sigurnosnih razloga nalazi se daleko iznad zone poplava i sposoban je izdržati potrese magnitude 7, iako se ne radi o potresnom području. Baviti će se kontrolom novootkrivenih bolesti, skladištiti viruse i djelovati kao referentni laboratorij  Svjetske zdravstvene organizacije u suradnji sa sličnim laboratorijima u svijetu.

Kineska akademija znanosti je 2003. godine odobrila izgradnju laboratorija klase BSL-4, a epidemija SARS virusa samo je ubrzala proces realizacije projekta. Laboratorij je projektiran i izgrađen uz francusku pomoć kroz međunarodni sporazum o prevenciji i kontrolu infektivnih bolesti. No, zahtjevnost samog projekta, nedostatak kineskog iskustva i državna birokracija otegnuli su proces izgradnja koji je dovršen 2014. godine.

Prvi projekt laboratorija u Wuhanu biti će istraživanje virusa koji uzrokuje krimsku-kongo hemoragijsku groznicu koja pogađa stoku diljem svijeta, prenosi su krpelj, a može se zaraziti i čovjek. Daljnji planovi uključuju istraživanje uzročnika SARS-a, ebole i zapadnoafričkog Lassa virusa.

Međunarodni znanstvenici u više su navrata izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da virusi pobjegnu iz kineskog laboratorija klase BSL-4.

Nastavi čitati

Društvo

Kiseljak: Obilježena 26. obljetnica utemeljenja 3. GB HVO-a ‘Jastrebovi’

Polaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem Mati Lučiću Maturici u vojarni u Kiseljaku koja nosi ime ovog jednog od heroja obrane Lepeničke doline, misom zadušnicom u kapelici sv. Martina u krugu vojarne te Svečanom akademijom i druženjem bivših pripadnika, u Kiseljaku je danas obilježena 26. obljetnica osnutka 3. Gardijske motorizirane brigade HVO-a „Jastrebovi“.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

I ove godine svečanost koju je organizirala 1. pješačka (gardijska) pukovnija, postrojba Oružanih snaga koja baštini tradiciju s HVO-a , okupila je brojne „Jastrebove“ i ratne zapovjednike HVO-a predvođene generalima Stankom Soptom i Ilijom Nakićem, predstavnike Udruga proizašlih iz Domovinskog rata ali i mnoštvo gostiju iz cijele BiH i Hrvatske na čelu s vojnim izaslanikom brigadirom Marinom Gregorovićem.

Svečanostima u povodu 26. obljetnice utemeljenja 3.GB „Jastrebovi“ nazočili su i brojni dužnosnici HDZ BiH na svim razinama vlasti počevši od načelnika Općina Kiseljak i Kreševo Mladena Mišurića Ramljaka i Renata Pejaka do ministara i dužnosnika HDZ BiH u zakonodavnpj i izvšnoj vlasti Županije Središnja Bosna, Federacije BiH i BiH.

Predvodeći misu zadušnicu u prepunoj kapelici sv. Martina u krugu vojarne „Mato Lučić Maturica“ u Kiseljaku, uz sudjelovanje brojnih svećenika Kreševskog dekanata, mons. Tomo Vukšić, vojni biskup BiH vjernike je pozvao da svakim danom nadograđuju slobodu za koju se se izborili hrvatski branitelji, među kojima su mnogi pripadnici 3. GB „Jastrebovi“.

Na svečanoj akademiji o okkolnostima nastanka Brigade govorio je bojnik Ilija Miličević, zapovjednik 2. pješačke bojne 5. pješačke brigade. S još tri Gardijske brigade HVO-a, Jastrebovi su bili i okosnica obrane Hrvata u BiH.

Prigodnim govorom okupljenima se na Svečanoj akademiji obratio i brigadir Martin Pažin, zapovjednik 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH.

Naglasio je pri tom kako su profesionalnim pristupom u ustroju, pripadnici 3. GB Jastrebovi, postrojbe osnovane u siječnju 1994 godine polučili su blistave rezultate na bojišnicama diljem središnje Bosne ali i u vojno- redatstvenim operacijama Hrvatske vojske i HVO-a tijekom 1994. i 1995, godine, od Maestrala i Južnog Poteza do Bljeska i Oluje.

U ime Operativnog zapovjedništva Oružanih snaga BiH čestitku bivšim pripadnicima Brigade uputio je i brigadni general Tomo Kolenda, zamjenik zapovjednika Operativnog zapovjedništva OS BiH.

Svečanu akademiju nastupom je uveličao Vojni orekstar OS BiH dok je pjesmu posvećenu svim hrvatskim braniteljima odrecitirao njezin autor narednik Goran Totić, pripadnik 2. pješačke bojne.

3. Gradijska motorizirana brigada „Jastrebovi“ istaknuo je i ove godine, utemeljena je u najtežem trenutku kada je agresija na hrvatske prostore u BiH bila na vrhuncu, a hrvatski teritorij u središnjoj Bosni podijeljen na enklave te odvojen od Hercegovine i Posavine.

Uz bogato ratno iskustvo i profesionalan pristup, pripadnici Brigade dali su ogroman doprinos obrani i stvaranju BiH. Tradiciju ove postrojbe, ratno iskustvo i profesionalnost bivši pripadnici unijeli su i u potrojbe Oružanih snaga BiH čiji su sastavni dio.

Izvor: kamenjar.com

Nastavi čitati

Društvo

Osnivač Telegrama Pavel Durov na sudu zbog nastojanja da revolucionira kriptovalute

Durova je ovog tjedna pred sud pozvala Američka komisija za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima (SEC). Rođeni je Peterburžanin slavu stekao nakon osnivanja platformi VK i Telegram, od kojih se obje mogu pohvaliti stotinama milijuna korisnika.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Predmetni slučaj se tiče Grama, kriptovalute koja se planira ugraditi u komunikacijsku aplikaciju Telegram. Generirat će se unutar još nepokrenutog Telegram Open Networka (TON), platforme zasnovane na blockchainu, koja će, ako se integrira u aplikaciju pri pokretanju, biti dostupna 300 milijuna korisnika aplikacije. To bi Gram moglo učiniti najbrže usvojenom kriptovalutom u povijesti.

Takva je bila izvorna vizija koju je Durov najavio krajem 2017., no njezina je kontroverzna implementacija naišla na velike kritike Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima.

To nije ništa novo za tehnološkog mogula koji u dobi od 35 godina iza sebe već ima višestruka okapanja sa zakonom, posebice unutar Rusije. Ruski su dužnosnici u proljeće 2018. zahtijevali predaju Telegramovih ključeva za šifriranje, prijeteći da će tvrtka u suprotnom biti optužena za podupiranje terorizma. Durov je to odbio, a izvršno je tijelo koje u Rusiji nadgleda telekomunikacije i masovne medije, Roskomnadzor, pokrenulo notorno neuspješnu kampanju za blokiranje aplikacije iz ruskog kibernetskog prostora.

Braća Durov su od 2014. godine živjela u samonametnutom egzilu, a Pavel je državljanstvo kupio od Svetog Kristofora i Nevisa, dok je veći dio svog vremena provodio u Dubaiju. Njegov je glavni projekt od 2017. stvaranje blockchain sustava TON, na kojem radi zajedno s bratom Nikolajem.

Glavna inovacija platforme, integracija Gram novčanika u komunikacijske usluge Telegrama, omogućila bi lako slanje konvencionalnih i digitalnih valuta putem globalne mreže aplikacije. To bi vjerojatno snizilo prag za prihvaćanje kriptovaluta za svakodnevnu upotrebu, što je problem zbog kojeg tehnologija kaska još od stvaranja Bitcoina 2009. godine. Sam bi TON, koji bi unutar svog digitalnog ekosustava uključivao popularni komunikacijski servis, bio osiguran blockchain tehnologijom treće generacije.

Najava je privukla veliku pozornost krajem 2017., a bijela je knjiga koja je procurila dodatno pobudila entuzijazam za Gramovu nadolazeću inicijalnu ponudu novčića (ili ICO, standarnu metodu za prikupljanje sredstava za realizaciju nove kriptovalute). Prikipljeno je neočekivanih 1,7 milijardi dolara – u to je vrijeme drugi najuspješniji ICO prikupio manje od 300 milijuna dolara. Upravo je ta ogromna svota privukla pozornost Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima.

No čak i prije nego što je SEC objavio da Telegram namjerava izvesti pred sud, projekt je naišao na brojna odgađanja. Izvještaji na kraju 2018. godine, u kojima se tvrdilo da je lansiranje tek “nekoliko mjeseci” daleko, pokazali su se preoptimističnima. Propušteni su rokovi za rokovima, sa sve većim izgledima da će se investitorima morati vratiti sredstava, ukoliko TON ne ugleda svjetlo dana do 31. listopada 2019. Kako bi spriječila Telegram da ispuni taj rok, Američka komisija za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima uspješno je 11. listopada podnijela zahtjev za zabranu, sprječavajući distribuciju Grama u Sjedinjenim Državama.

Spor leži u tome treba li se Gram smatrati vrijednosnicom ili valutom. Vrijednosni papiri su financijska sredstva koja od trgovaca zahtijevaju da ih registriraju pri Američkoj komisiji za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima prije izlaska na američka tržišta. Durov nije kontaktirao SEC prije ICO-a radi registracije Grama, pa je morao zamrznuti lansiranje dok stvar ne bude riješena na sudu.

Stephanie Avakian, kodirektorica SEC-ovog Odjela za provedbu zakona, rekla je da je akcija “namijenjena sprječavanju Telegrama da preplavi američka tržišta digitalnim tokenima za koje smatramo da su prodani nezakonito.” Kolega kodirektor Steven Peikin dodao je da su “više puta izjavljivali da izdavatelji ne mogu izbjeći savezne zakone o vrijednosnim papirima samo zato što su svoj proizvod označili kao kriptovalutu ili digitalni token.”

Telegramova valuta Gram

Oslanjajući se na potencijalni povrat ulaganja, većina je ulagača odlučila da neće povući sredstva dodijeljena TON-u tijekom ICO-a, čak i nakon što je prošao krajnji rok (31. listopada), što je Durovu i Telegramovom timu dalo više vremena da se pripreme kako za lansiranje TON-a, tako i za sud. TON je najavio novi rok – 30. travnja 2020., no hoće li slučaj sa SEC-om omogućiti njegovo uspješno lansiranje tek treba vidjeti. U posljednja su dva mjeseca dva zaposlenika TON-a dala službene iskaze, dok bi Durov svoj iskaz trebao dati ovog tjedna u Dubaiju. S obzirom na nedostatak informacija o njegovom iskazu, neke su novinske agencije izrazile sumnju u to je li iskaz uopće još dan.

U međuvremenu je SEC 2. siječnja podnio zahtjev za pristup financijskim dokumentima Telegrama prije svog iskaza, napisavši da su ti dokumenti “iznimno relevantni za sporna pitanja u ovom slučaju”. Zahtjev je isprva odbijen narednog utorka, no ta je odluka 13. siječnja poništena. Zapisi će pokazati je li Durov nastavio prodavati tokene mimo dozvoljenog vremenskog roka prodaje.

Tvrtka je ranije, 6. siječnja, objavila priopćenje za javnost, njihovo prvo javno priopćenje o tom pitanju. Objavljeno je da glavna značajka TON-a, integracija novčanika za kriptovalutu u veliku društvenu platformu, zasad više nije u igri. Ukoliko SEC na kraju odobri lansiranje TON-a, digitalni će novčanik biti zasebna aplikacija koja bi u budućnosti mogla biti kompatibilna s Telegramovim komunikacijskim servisom. Također je pojašnjeno da će TON Blockchain nakon lansiranja biti neovisan o svojim razvojnim programerima i da neće biti pod izravnim nadzorom. Još nije poznato je li ove uvjete iza zatvorenih vrata osigurao sam SEC.

Glavni je prioritet, kako se navodi u priopćenju Telegrama, “izgraditi TON Blockchain platformu i razraditi točne detalje projekta kako bi se osiguralo da TON Blockchain i Gram mogu funkcionirati na način koji je u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima.”

Iako bi ovo moglo biti razočaranje za ulagače i ljubitelje kriptovaluta koji su očekivali malu revoluciju u financijskim tehnologijama, Durovljeva je originalna vizija ipak promijenila pravila igre za tehnološke kompanije koje se žele probiti u industriju. Divovi poput Facebooka su se otada obvezali na ono što će vjerojatno biti utrka u naoružanju kako bi se postigla prva digitalna valuta u potpunosti integrirana u široku platformu društvenih medija.

Hoće li Telegramu biti omogućeno da sudjeluje u tom natjecanju ili ne odlučit će se u slučaju koji bi se mogao pokazati kao jedan od najvećih u povijesti ove mlade tehnologije. Dosad je objavljeno malo informacija o sadržaju spomenutih iskaza, a još nije objavljen niti datum suđenja.

No bez obzira na slučaj Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima ili Telegramovo priznanje da vam “Gram neće pomoći da se obogatite”, i investitori u kriptovalute i stručnjaci podjednako bez daha iščekuju saznati hoće li najnoviji projekt Pavela Durova zaista biti iduća velika senzacija na internetu.

Izvor: hr.rbth.com

Nastavi čitati

Popularno