Kontaktirajte nas na:

Društvo

“Naftaši” koriste situaciju, cijena goriva je davno trebala biti ispod 1,5 KM

Ekonomisti su stava – cijene goriva u BiH davno su trebale pasti. A država je, štaviše, morala reagovati, na način da privremeno ukine akcize.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

cijena goriva

Proteklih sedmica cijene goriva na svjetskom tržištu drastično su padale, no u Bosni i Hercegovini tek minimalno. Na pumpama su se mogli zabilježiti padovi od 10 do 25 feninga, a od danas i novi val smanjenja. Nadležni kažu, potrebno je neko vrijeme da se ti trendovi počnu primjenjivati i u našoj državi, no finansijski stručnjaci kažu pak suprotno, kako dizel tako i benzin, do sada su morali u prodaji biti ispod dvije marke. Trgovine s druge strane su obavezne držati cijene od 5. marta, no ima i onih koji iskorištavu situaciju.

Cijene nešto niže u odnosu na prošli mjesec. No, različite od pumpe do pumpe. Na pojedinim bilježimo cijenu od 2,16 za litar dizela, na drugim pak 2,11, na trećim dvije marke. Nadležni kažu, očekuje se dodatni pad.

“Ja mislim da se to već događa zbog toga što ti otežani putevi snabdijevanja robe i repromaterijala, jeste da su još uvijek otežani, ali uspjeva se postići snabdijevanje, ono funkcionira, tako da će se i u ovom segmentu poboljšati stanje i naravno da će doći do određenog pada”, smatra Zijad Sinanović, VTK BiH.

Cijene dizela i benzina po litru trenutno su najjeftinije u Sjevernoj Makedoniji i Crnog Gori, kada je riječ o regionu. No, cijene u Bosni i Hercegovini su gotovo pa jednake kao one u Sloveniji i Hrvatskoj.

Reagovali su iz Naftnog komiteta BiH zbog, kako kažu, natpisa u pojedinim medijima da su cijene goriva u Hrvatskoj trenutno jeftinije nego u BiH, uprkos činjenici da je Hrvatska članica EU i da je tamošnji životni standard znato veći nego u BiH, no iz Naftnog komiteta kažu zaključno s jučerašnjim podacima prosječna cijena dizela u Hrvatskoj je za osam posto viša nego u BiH, a benzina viša za tri posto.

Ekonomisti stava – cijene goriva u BiH davno su trebale pasti. A država je, štaviše, morala reagovati, na način da privremeno ukine akcize.

“Cijene goriva, govorim o sirovoj nafti, nisu bile ovakve od 1998. godine, a prije toga su na ovom nivou bile 1934. godine. Na nivou 1998. po toj cijeni, cijena goriva bi davnih dana trebala da je ispod jedne i po marke uzimajući u obzir i akcize i inflaciju itd. Smatram da naftaši u BiH koriste situaciju”, ocjenjuje Sanel Halilbegović, profesor finansija.

A šta je s cijenama životnih namirnica? Brašna ima, ulja ima, no, da li će biti neophodnih materijala za pakovanje s obzirom na to da oni nisu na esencijalnoj listi? Preduzeća funkcionišu po principu da se neophodni materijali nabavljaju u onoj količini koliko je u datom trenutku neophodno, kaže profesor Halilbegović.

“Vrlo je bitno da ljudi shvate da nije samo poenta u brašnu, poenta je kako zapakovati to brašno, kako isprintati sve potrebne informacije na njemu… za sve je to potrebna aparatura”, pojašnjava Halilbegović.

Entitetske vlade su svjesne, tvrde nadležni izazova. Prate situaciju, donose mjere. Razloga za paniku bar kada je riječ o opskrbi u ovom trenutku, tvrde, nema.

“Situacija na tržištu je takva, da je naš realitet da smo mi dominantno naslonjeni na uvoz što se tiče roba široke potrošnje i zbog toga što više kupujemo domaće proizvode da i na taj način svojim ekonomskih, potrošačkim povjerenjem dajemo vjetar u leđa domaćim proizvođačima i na taj način smanjimo rizik od rasta cijena iz uvoza”, kaže Zlatan Vujanović, ministar trgovine FBiH.

Cijene u trgovinama su odlukama vlada zamrznute na datum 5. mart. No, tržišni inspektori dnevno bilježe hiljade poziva građana o neregularnostima. Na čak 125 adresa, koje su kontrolisane – utvrđeno je neracionalno povećanje cijena. Izrečene kazne od preko 210 hiljada KM. No, ima i svijetlih primjera.

“Bili smo uvjereni, kroz same inspekcijske nadzore i kontrolišući ulazne fakture, da su nabavne cijene pojedinih roba koje se nalaze na listi kao prilog Odluke o zamrzavanju cijena sa 5. 3. te nabavne cijene su bile više od onih sa 5. 3. tako da je očigledno da su ti privredni subjekti svjesno išli u minus, i svjesno podnosili teret, kao i svi mi”, otkriva Anis Ajdinović, direktor FU za inspekcijske poslove.

Prijave građana, kao i kazne nadležnih, najčešće se odnose na enormna povećanja cijena brašna, ulja, te medicinskih maski, rukavica. Uz svu volju nadležnih, trgovina je više nego inspektora.

Izvor: N1

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Društvo

NJEMAČKI MEDIJI IMAJU ODGOVOR: Zašto je pandemija tako jako pogodila države na Balkanu?

“Na Balkanu zapravo ne može biti riječi o drugom valu. Koronavirus jednostavno dolazi sa zakašnjenjem. Vlade su, svjesne slabosti svojih zdravstvenih sustava, vrlo rano uvele lockdown i time broj zaraza dugo držale na vrlo niskoj razini. Prošlog tjedna su vlasti popustile pritisku gospodarstva i građana. Osim toga se u nekim zemljama održavaju i izbori”, kaže Der Spiegel.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Mediji s njemačkog govornog područja pišu o naglom porastu broja novozaraženih koronavirusom u jugoistočnoj Europi. Radi li se o tzv. drugom valu od kojeg svi toliko strepe? Ili prvog nije ni bilo, pita se Deutsche Welle.

“Regija jugoistočne Europe je na vrhuncu pandemije u Europi prošla relativno dobro. Je li to razlog zbog kojeg se pandemija sad vraća punom snagom?” pita se Spiegel Online. I dodaje kako su u cijeloj regiji brojevi novozaraženih u naglom porastu: u Srbiji u usporedbi s prethodnim tjednom za 125, u Bosni i Hercegovini 75, a u Hrvatskoj “čak 232 posto” više novozaraženih.

Nepridržavanje pravila o higijeni

Autor navodi kako je zbog ovih brojki Austrija prije nekoliko dana uvela stroga ograničenja za sve koji se vraćaju iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije. Isto vrijedi i za Njemačku koja je, usprkos preporukama Vijeća Europske unije, zadržala zabranu ulaska za one koji dolaze iz Srbije.

Za EU zemlje Hrvatsku i Sloveniju vrijede druga pravila. Der Spiegel navodi kako hrvatske vlasti ukazuju na to da su svi novi slučajevi zaraze “uvezeni” iz susjedstva. “Postoji intenzivni prekogranični promet među balkanskim susjedima, ali ni građani Hrvatske se navodno ne pridržavaju pravila o higijeni”, piše Der Spiegel.

U članku se zaključuje kako se u slučaju naglog porasta broja zaraza na jugoistoku Europe možda uopće i ne može govoriti o drugom valu jer prvog zapravo nije ni bilo. “Na Balkanu zapravo ne može biti riječi o drugom valu. Koronavirus jednostavno dolazi sa zakašnjenjem. Vlade su, svjesne slabosti svojih zdravstvenih sustava, vrlo rano uvele lockdown i time broj zaraza dugo držale na vrlo niskoj razini. Prošlog tjedna su vlasti popustile pritisku gospodarstva i građana. Osim toga se u nekim zemljama održavaju i izbori”, kaže Der Spiegel.

Sve zbog izbora i turizma

No koliko god lockdown bio strog, posebice u Srbiji gdje je na snazi čak bio i policijski sat, toliko su nerazumljiva nagla popuštanja, kaže Der Spiegel i navodi nogometne utakmice u Beogradu s 20.000 navijača ili nesretni turnir Novaka Đokovića. Spominje i sumnju u službene brojke vezane za koronavirus u Srbiji.

U službene brojke u Srbiji dvoji i južnonjemački dnevni list Heilbronner Stimme koji citira lokalne novinare i izvješća o smanjenim službenim brojkama novozaraženih, posebice uoči izbora. “Razlika između službene i stvarne brojke je, kad su u pitanju umrli, najmanje za 600 slučajeva. Broj dnevnih zaraza je bio deset puta veći nego službeni”, kaže za Heilbronner Stimme jedna novinarka koja je imala uvid u skrivene brojke.

Isto tako se nakon izbora govori i o zabavama bez ikakve zaštite. “Situacija u Srbiji je sve dramatičnija. Institut Robert Koch Srbiju smatra rizičnim područjem”, piše Heilbronner Stimme.

I utjecajni švicarski news portal Nau.ch tematizira povećane brojke u regiji jugoistočne Europe te ukazuje na “uvezene” slučajeve zaraze u Švicarskoj koji se povezuju s osobama koje su boravile u Srbiji. I Nau.ch govori o lažiranim službenim brojkama u Srbiji. “Primjećujemo posebnu koncentraciju zaraza kod onih koji su doputovali iz Srbije”, kaže Stefan Kuster iz Saveznog ureda za zdravstvo Švicarske. Veleposlanik Srbije u Švicarskoj Goran Gradić demantira ove navode: “Situacija u Srbiji je stabilna.”

Smrt za turizam

Glavni njemački javni servis ARD na stranicama svog dopisništva za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Beču donosi opsežan dosje o stanju s koronavirusom u regiji i također špekulira o drugom valu zaraze. “Radi li se ovdje o drugom korona-valu ili samo o vrhuncu prvog? Oko definicija se može raspravljati, no činjenica je da napetost glede epidemiološke situacije u jugoistočnoj Europi nije popustila. Naprotiv”, zaključuje se u uvodniku pregleda stanja u ovom dijelu Europe.

Razloge za ovakav razvoj situacije ARD navodi na primjeru BiH: “Posvuda se može vidjeti zašto se zaraza širi: u kafićima, restoranima, trgovinama i u javnom prijevozu mnogi ne nose zaštitne maske, a ni pravila o razmaku se nitko ne drži.”

Što se tiče Hrvatske, ARD navodi kako je kontrola koronakrize posljednjih tjedana žrtvovana radi politike i turizma. “Hrvatska je jedna od zemalja koje su brzo i efikasno reagirale na pandemiju i koja je slovila kao korona-free. No otprije tjedan dana Hrvatska spada među pet EU zemalja (uz Švedsku, Poljsku, Francusku i Španjolsku) s najvećim brojem novozaraženih na 100.000 stanovnika”, piše ARD i zaključuje: “Ovo zasigurno nije baš dobra reklama za turističku zemlju Hrvatsku i sigurno jedan od razloga zašto turista nema.”

Nastavi čitati

Društvo

JESU LI JEDINI PAMETNO POSTUPILI?: Kako je Švedska profitirala od izbjegavanja karantena

Ekonomija Švedske izvukla je neočekivanu korist od odbijanja uvođenja karantina i većine drugih ograničavajućih mjera, povezanih s koronavirusom.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

To je priopćio CNBC i svjedoče podaci Europske središnje banke (ECB).

U protekla tri mjeseca, tečaj švedske krune porastao je u odnosu na euro sa 11,2 krune za euro sredinom ožujka na 10,4 krune početkom srpnja. Ekonomisti su za američku televiziju istaknuli da se to dogodilo usprkos epidemiji u zemlji i mjerama koje su vlasti poduzele.

Švedska vlada odbila je od samog početka da uvede oštre restriktivne mjere. U zemlji nije bilo zabrane izlaska ljudi na ulicu, rada u javnim institucijama i odlaska u inozemstvo. To je dovelo do povećanja broja oboljelih u poređenju s drugim zemljama regiona, ali su vlasti svoje postupke obrazložile željom da održi konkurentnost ekonomije, prenosi Sputnjik.

Analitičari smatraju da je pad tečaja krune u ožujku bio izazvan brigom investitora za stanje švedske medicine i budućnost ekonomije. Međutim, njihovo ponašanje se zatim promijenilo, dok su čak i povećane domaće investicije.

Posljednjih tjedana, tečaj krune je ojačao, čak i bez obzira na odluke Središnje banke da provede program kvantitativnih olakšica (QE) po primjeru ECB-a. Regulator kupuje nacionalne državne i korporativne obveznice od komercijalnih banaka, koji služi kao orijentir za buduće emisije obveznica.

Pored toga, bankama se na taj način osigurava likvidnost za kreditiranje gospodarstva. Nedavno je povećan obim programa – sa 300 milijardi na 500 milijardi kruna (sa 28,6 milijardi na 47,7 milijardi eura).

Djelimično su akcije regulatora povezane sa pokušajem slabljenja nacionalne valute i sprečavanjem njenog daljnjeg jačanja, nepovoljnog za švedske izvoznike. QE omogućava da se kamatne stope drže na niskoj razini i također, smanjuje potrebu banaka i kompanija za nacionalnom valutom, što je čini manje atraktivnom za vanjske investitore.

Međutim, iako takve mjere nisu imale željeni efekt, tečaj krune i dalje jača, a analitičari očekuju da će se taj trend nastaviti. | SB

Nastavi čitati

Društvo

Od sredine 2021. godine Balkan bez roaminga

Regionalni sporazum o sniženju cijena rominga uspješna je regionalna priča, a u srpnju 2021. godine šest ekonomija zapadnog Balkana očekuje ukidanje troškova usluga rominga.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

mobiteli

Izjavila je to danas glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Mailinda Bregu na sastanku ministara zaduženih za informacijske i komunikacijske tehnologije Zapadnog Balkana “Zapadni Balkan spreman za digitalno doba”.

Prisutne je podsjetila da su na današnji dan prije godinu dana počeli plaćati manje telefonske račune za roming od kada je na snagu stupio regionalni sporazum kojim su smanjene cijene usluga rominga u cijeloj regiji.

Promet podataka u romingu povećan je za više od 60%, odlazni pozivi u romingu za više od 140%.

Prema rezultatima Balkan barometra 2020. godine 35% građana zapadnog Balkana uštedjelo je novac nakon stupanja na snagu sporazuma o sniženju cijena rominga.

Što se tiče digitalne sfere, istraživanje pokazuje da je korištenje interneta u porastu, sa 69% građana zapadnog Balkana koji ga koriste kao sredstvo komunikacije. 78% gospodarstvenik na Zapadnom Balkanu digitalne vještine smatra vrlo važnim za poslovanje, a 55% njih osigurava neki oblik obuke radi unaprjeđenja digitalnih vještina svojih radnika.

Na sastanku su se okupili ministar komunikacija i trnsporta Vojin Mitrović iz Bosne i Hercegovine, ministar ekonomije i zaštite životne sredine Blerim Kuči sa Kosova, ministar za informacijsko društvo i administraciju Damjan Mančevski iz Sjeverne Makedonije, generalni direktor Generalne direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju Christian Danielsson, državni tajnik u Ministarstvu ekonomije Crne Gore Milan Srzentić, zamjenica ministra za infrastrukture i energetike Dorina Cinari iz Albanije i pomoćnica ministra za elektronske komunikacije i poštanski promet Irini Reljin iz Srbije kako bi razgovarali o programu digitalne transformacije za period 2021.-2024. godina kao okosnici socijalno-ekonomskog oporavka zapadnog Balkana, te postavili temelje buduće incijative za digitalnu transformaciju regije pod nazivom „Zapadni Balkan spreman za digitalno doba“ koja će također biti sastavni dio konsolidiranog programa Vijeća za regionalnu suradnju za Regionalni ekonomski prostor za period 2021.-2024. godina.

Značajan investicijski paket Europske komisije, u vrijednosti od 3,3 milijarde eura, koji će biti na raspolaganju od jeseni, predstavlja zlatnu priliku za regiju, s obzirom da će ulaganja u digitalnu transformaciju biti važan dio ovog paketa, priopćeno je iz Vijeća za regionalnu suradnju, prenosi FENA.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno