Kontaktirajte nas na:

Politika

MILANOVIĆ: “Nisam nijednom razgovarao s Čovićem. Nemamo ni potrebe razgovarati. Ja nisam HDZ…”

Predsjednik Republike Zoran Milanović gostovao je u programu N1 televizije te je u emisiji Točka na tjedan u velikom intervjuu s Natašom Božić Šarić govorio o turbulentnoj prvoj godini svojeg mandata obilježenog pandemijom i potresima. Govorio je i o odnosima s predstavnicimaHrvata u BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Kao predsjednik države mogu govoriti puno slobodnije, nego premijer, koji je taktičan. Kad me pitate tko je predstavnik Hrvata, kad sam bio premijer imao sam korektan odnos s Draganom Čovićem, ali u ovih nekoliko mjeseci mi nismo nijednom razgovarali s Čovićem. Nemamo ni potrebe razgovarati. Ja nisam HDZ, taj odnos Zagreba i Mostara je uvijek čudan. Ja ovo gledam 20 godina i razumijem kaj se događa, rekao je Milanović.

Prva godina mandata bila je puna šokova. Što smatrate najstrašnijim?

– Smrt je najstrašnija. Ljudi su ginuli, djevojčica od 13 godina. Srušio se na nju dio obnovljene zgrade. U Majskim Poljanama su ljudi poginuli u svojim kućama. Smrt je najgora. A onda strah. Zagrebačko je područje trusno, no ja sam doživio samo jedan potres kod bake 1976-77.

Kako sad gledate na onu vašu izjavu da smo slučajna država? To ste rekli tijekom suše…

– Nismo nikad ni bili slučajna država. Vi znate u kojem kontekstu sam to rekao. Rekao sam da se ponašamo na taj način. No to je zloupotrebljeno. Suša i potres nisu isto. Suša se ponavlja, ali nitko ne gine. Ginu usjevi…

Sada se puno govori o nekoordinaciji na terenu…

– O tome se može razgovarati, no možda ne sada jer nije vrijeme za natezanje. Čuo sam se s premijerom o nekim stvarima koje sam primijetio. Jedno je bilo nakon dan-dva, a sad je prošlo već pet dana. Rekao sam mu otvoreno: Ne znam zašto nije proglašena katastrofa. To je važno i da bi se mogao raspodijeliti novac. Tko je to? Sustav civilne zaštite ili tko? Ljudi moraju znati tko je za što odgovoran i glavni. Ne mogu ljudi preko maila naručivati kontejnere, mora se znati tko je odgovoran. A na Banovini ima puno područja na kojima nema signala. Već tamo od Majskih Poljana pa prema Dvoru nema signala. To nije dobro promišljeno. Hajde da vidimo što ćemo sa sustavom Domovinske sigurnosti, funkcionira li to ili je to samo lijepa želja. Koja je vertikala? Ima nejasnoća u sustavu i ja bih premijeru u ovoj situaciji dao izvršne ovlasti. To se treba napraviti u ovoj katastrofi, no to je trebalo i u pandemiji. Ljudi dolaze do kontejnera na neuredan način. Vojska je dala puno, no ne može se sve temeljiti na vojsci koja ima 15.000 profesionalnih članova. Vojarna u Petrinji je obnovljena pukom srećom. Znači, dajte nekome ovlasti tko onda može ispisivati čekove. Za vrijeme migrantske krize, nadležan je bio Ranko Ostojić.

Na društvenim mrežama traje pravi rat volonetra i struktura?

– Civilna zaštita je ukorporirana u MUP. Ako se Civilnoj zaštiti da novac, oni imaju kapaciteta pomoći. No nekome treba dati ovlasti. Što se društvenih mreža tiče, to je jedna paukova mreža koju pletu kojekakve crne udovice i tarantule. Na društvenim mrežama ima svega. Bila je vijest da se pljačka humanitarna pomoć, no to nije istina. Što se navijača tiče, jedno su ovi na stadionima koje ne bih nikada štedio, no ovi koji su došli autobusima iz Splita, oni su puno pomogli. No njih treba organizirati.

Trut kaže da stvaraju nered. Mislite li da je na terenu stanje kaotično?

– Ja to ne vidim kao problem jer se ljudi više ne izvlače iz ruševima. Više sam puta prošao taj put autom, ne helikopterom, i može se proći. No na moje oči, urušilo se nekoliko kuća koje su obnovljene nakon rata. To su nove kuće čiju je uporabljivost potpisao neki inženjer građevine i neki član komore. To se nije smjelo dogoditi i za to netko treba odgovarati.

Gdje su kućice korištene u migrantskoj krizi?

– Radi se o trajnom dobru, a one koje su korištene u migrantskoj krizi vjerojatno su vraćene u robne zalihe. Sad ih ima 21, no imali smo covid i zagrebački potres pa su tamo korištene.

Petrinjski gradonačelnik, Darinko Dumbović, rekao je da neće prihvatiti 30 milijuna kuna pomoći, no na kraju je ipak uzeo novac.

– Htio je valjda skrenuti pažnju na problem. Čini mi se da je Petrinja tu ipak trebala dobiti malo više. Ali radi se o 15 milijuna eura sad. Šteta je neusporedivo veća. Dobit ćemo dosta novca iz Europske unije, sigurno. Kad je bio potres u Draču, oni su dobili više stotina milijuna eura pomoći. Hrvatska će na tom tragu dobiti puno više novca, a ovih 100 milijuna kuna u tom moru novca samo je jedna molekula.

Možete li usporediti stanje nakon potresa u Zagrebu i u Petrinji?

– Život u Zagreb se vratio i Zagreb će se uvijek vratiti i smoći snage za obnovu. Petrinja je uništena. No Zagreb je zapušten i neuredan. Meni se to kao Zagrepčaninu ne sviđa. Ovo je glavni i preglavni grad u Hrvatskoj i ne sviđa mi se to. Ali Zagreb je pun k’o brod, ne treba mu država. Petrinji treba država. No ako nešto u ovom trenutku nije problem, nije problem taj novac.

Hrvatska se istovremeno bori i s koronavirusom…

– Treba se nešto promijeniti, ne možemo više ovako. Posebno treba čuvati starije i osjetljivije građane. Ja pokušavam motivirati ljude da se cijepe, katkad možda i preagresivno. Ne želiš se cijepiti, nemoj se cijepiti, ali faličan je argument – tko meni može narediti cijepljenje. Može ti uskratiti neka druga prava. Država raspoređuje vašim životom i to je činjenica. Ostavljena joj je ta mogućnost zato što se s druge strane nalazi najvažnija vrijednost, a to je neovisnost. Je li to vrijedno ljudskog života? To je filozofsko pitanje. Ustav kaže da je vrijedno toga. Je li zaštita javnog zdravlja vrijedna toga da vam država, kao suverena i nositelj političke volje i vlasti, naredi da se cijepite? Je li to puno manje intruzija u vašu privatnost nego pravo države da vam da oružje u ruku? Ja mislim da je to puno manje.

Kakva je vaša suradnja s premijerom?

– Ja sam od početka korektan prema Vladi, ali netko me nazvao instigatorom terorizma. Ja te nazovem, ponudim ti podršku, a opet… Vidiš da je to jedan očaj jednog čovjeka, koji je onda ubio i sebe, tamo su mogli poginuti i ljudi koji su prolazili… I nakon toga je Andrej rekao da je to krenulo od mene 2017. A ja se 20 godina borim za prava slabijih, bili to Srbi u Hrvatskoj, bili to Hrvati u BiH. Sve ovo drugo, kad je ekonomija u pitanju, bio sam korektan prema Vladi. Čuo sam se s premijerom jutros, on je mene zvao prije par dana’, rekao je.

Stanje u Bosni i Hercegovini?

– Kao predsjednik države mogu govoriti puno slobodnije, nego premijer, koji je taktičan. Kad me pitate tko je predstavnik Hrvata, kad sam bio premijer imao sam korektan odnos s Draganom Čovićem, ali u ovih nekoliko mjeseci mi nismo nijednom razgovarali s Čovićem. Nemamo ni potrebe razgovarati. Ja nisam HDZ, taj odnos Zagreba i Mostara je uvijek čudan. Ja ovo gledam 20 godina i razumijem kaj se događa, rekao je Milanović u razgovoru za N1.

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

DOMOVINSKI POKRET MIROSLAVA ŠKORE DEMANTIRA: Mi nismo osnivači Hrvatskog domovinskog pokreta iz BiH

Domovinski pokret Miroslava Škore iz Republike Hrvatske oglasio se priopćenjem u kojem demantira navode nekih beha portala, pa tako i našeg portala koji je prenio istu vijest da je ta stranka osnovala svoju podružnicu u BiH. Iz Domovinskog pokreta Miroslava Škore stigao nam je demantij te ga u nastavku objavljujemo.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Domovinski pokret, priopćenje

–  Bosansko-hercegovački mediji objavili su protekloga vikenda vijest o osnivanju stranke Domovinski pokret Miroslava Škore u Bosni i Hercegovini. Zbog cjelovitog i potpunog informiranja javnosti, važno je pojasniti kako je politička stranka Domovinski pokret Miroslava Škore osnovana u Republici Hrvatskoj i kao takva nema pravne instrumente niti mogućnosti za osnivanje političke stranke u bilo kojoj drugoj državi, pa tako niti u BiH. Dakle, Domovinski pokret Miroslava Škore nije registrirao stranku u Bosni i Hercegovini.

Činjenica je da je u Livnu u studenom osnovana stranka sa sličnim, ali ne i sa istim nazivljem, pod imenom ”Hrvatski domovinski pokret”. Domovinski pokret Miroslava Škore nije na svojim službenim kanalima, niti putem svojih istaknutih članova, izvještavao javnost o osnivanju stranke sličnoga imena u BiH upravo zato što je riječ o dvije odvojene pravne osobe i dvije stranke registrirane u različitim političkim sustavima.

Shodno tome, vodstvo Domovinskog pokreta Miroslava Škore nije javno istupalo niti će istupati, niti ima pravo i želju istupati u ime Hrvatskog domovinskog pokreta o načinu političkog funkcioniranja u toj zemlji, o Hrvatskom narodnom saboru, niti o uključenosti pripadnika različitih nacionalnosti u stranku. Stoga je pogrešno pojedine izjave u medijskom prostoru tumačiti kao direktivu i političke ciljeve Miroslava Škore. Predsjednik Hrvatskog domovinskog pokreta je, kako je i sam potvrdio u medijima, bojnik Slavko Andačić, a ne dr. sc. Miroslav Škoro.

U fokusu djelovanja političke stranke Domovinski pokret Miroslava Škore, registrirane u RH, trenutno je, prije svega, jačanje organizacije unutar granica Republike Hrvatske.

Ipak,  naravno da nas veseli pojava nove sestrinske opcije koja za cilj ima poboljšanje položaja Hrvata u BiH, ali i pojava ljudi koji imaju hrabrosti suprotstaviti se i natjecati s ukorijenjenim političkim elitama koje su pod palicom duopola u zadnjih dvadesetak godina trgovale hrvatskim nacionalnim interesima u BiH, te na taj način dovele položaj Hrvata u trenutno katastrofalno stanje.

Vjerujemo kako je bojnik Andačić, koji do sada nikada nije bio politički aktivan, a kao nekadašnji zapovjednik 10. topničko-raketne brigade, magistar novinarstva, komunikologije i odnosa s javnošću, upravo takav hrabar čovjek.

Zagreb: 25. siječnja 2021.

Kontakt:

Voditeljica Odnosa s javnošću i komunikacija Domovinskog pokreta Miroslava Škore
Marja Čolak
099 600 8104

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

NEĆE SE SVIDJETI ČOVIĆU: Domovinski pokret Miroslava Škore osnovao stranku u BiH

Domovinski pokret Miroslava Škore registrirao je stranku i u Bosni i Hercegovini te kani postati ozbiljna politička opcija među hrvatskim biračkim tijelom u BiH. Bez puno medijske pompe stranka je u tišini osnovana u studenom 2020. godine, a na osnivačkoj skupštini za V.d. predsjednika do prvih unutarstranačkih izbora izabran je Slavko Andačić iz Čitluka.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Slavko Andačić Domovinski pokret biH

“Mi smo svjesno radili u nekoj tišini. Smatrali smo kako nije bilo potrebe za nekom ‘bukom’ i davanje vijesti ‘na sva zvona’ dok se sve ne posloži kako treba i dok ne formiramo ogranke stranke. Osnivačka skupština održana je potkraj prošle godine u studenom, a ja sam izabran za v.d. predsjednika do unutarstranačkih izbora”, kaže Andačić za hercegovina.info.

Ide se u širenje.

“Radit će se jednako kao i u Hrvatskoj. Već smo ostvarili kontakte u brojnim mjestima. Imamo pripremljenih oko dvadesetak podružnica, odnosno ogranaka.”

Sjedište stranke je u Livnu

“Izabrali smo Livno jer smo time željeli poslati znakovitu poruku. Taj kraj je nepravedno zapostavljen i nepravedno kotira kao takav u BiH. S druge strane livanjski kraj je dosta značajan, a ima i dosta gospodarskih resursa.”

U medijima se pojavila informacija kako bi Diana Zelenika mogla biti na čelu Domovinskog Pokreta BiH.

“To je došlo od strane medija, a ne od same Diane Zelenike koliko sam ja mogao iščitati iz njenog izlaganja. Koliko sam upoznat, ona se do sada nije odlučila pristupiti našoj stranci, a i sama je rekla da razmišlja, da želi sebe pronaći i isprofilirati u političkom životu ukoliko uopće bude djelovala. Kod nas je svatko dobrodošao za člana i svaki član može biti predsjednik.”

Andačić će na funkciji biti do izbora, a na pitanje kada će oni biti, odgovara.

“Mi se trudimo da se to dogodi što skorije. Važno je da posložimo sve oko podružnica i da ispoštujemo brojne druge stvari, ali ako već inzistirate na nekom vremenskom roku, ja se nadam da bi se to moglo dogoditi kroz dva tjedna”, ističe Andačić.

Na jednu stvar treba paziti kaže.

“Ne smije nam se dogoditi ono što se dogodilo DP-u u Hrvatskoj, gdje je ušao veliki broj ‘spavača’, odnosno ‘igrača’ drugih stranaka. Moramo na vrijeme isprofilirati i filtrirati ljude.”

O ciljevima kaže kako su oni napisani, ali da bi o njima mogli govoriti satima. No u jedno je siguran.

“Mi ne idemo biti oporba HDZ-u među hrvatskim biračkim tijelom, mi idemo biti prvi izbor. Mislim da će narod progledati na idućim izborima, kako je progledao i na ovim u Mostaru. Da smo zadovoljni HDZ-om BiH i HDZ 1990. te ostalim strankama, kojih je ionako previše, mi u ovo ne bi ni ulazili niti bi osnivali stranku. Težimo ponuditi jednu pravu opciju biračima, a hoće li oni to prihvatiti i hoćemo li biti prepoznatljivi to će odlučiti narod.”

Što se tiče ‘osipanja’ DP-a u Hrvatskoj Andačić kaže.

“Komentirao bih to s jednom narodnom izrekom: “Bolje i prazna štala nego gubav i manit ajvan u njoj”. Kratkoročno je ovo što se događa negativno, ali dugoročno će to filtriranje i čišćenje u svakom slučaju doći jako dobro. Dobro je da se ospu ljudi koji ne misle po programu i ciljevima stranke. Neki su svjesno ušli u DP, a radili su kontra stranke”, zaključio je Andačić.

Izvor: hercegovina.info

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

MATE GRANIĆ UZBUDIO DUHOVE U REGIJI: “Bilo je govora o ukidanju entiteta…”

Hrvatski premijer Andrej Plenković i službeno je sa sjednice hrvatske Vlade čestitao američkom predsjedniku Joe Bidenu i potpredsjednici Kamali Harris na stupanju na dužnost.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Mate Granić

“Veselimo se dinamici suradnje i u pogledu bilateralnih odnosa, odnosa Europske unije i Sjedinjenih država te naravno suradnje unutar Sjevernoatlantskog saveza,” poručio je Plenković.

Njegov posebni savjetnik za vanjsku politiku i ministar vanjskih poslova u devedesetima Mate Granić kazao je medijima kako je “sigurno da Joe Biden i njegova administracija imaju vrlo jasne stavove o ovom prostoru. Još početkom 90-ih godina je Joe Biden govorio da je Milošević ratni zločinac koji treba biti osuđen,” kazao je Granić za zagrebački “Večernji list”.

Nakon što 10 godina američka administracija nije pokazivala interes za prostor jugoistoka Europe, Granić očekuje da će interes biti pojačan. “To znači da će SAD pomoći Europskoj uniji oko BiH koja ne funkcionira u zadnje vrijeme. Bilo je govora i da treba ukinuti entitete i da treba primarno razvijati građansku državu. Hrvatska diplomacija će se čvrsto boriti za pozicije Hrvata i da je prisustvo SAD-a pozitivno, ali da se moramo boriti za svoje stavove,” ocijenio je.

Granić je kazao da su SAD glavni strateški partner Hrvatskoj od siječnja 1994. godine. “Kad dođe nova administracija potrebno je vrlo brzo na raznim razinama uspostaviti kontakte. Mnogi od sadašnjih dužnosnika su ili iz vremena predsjednika Clintona ili Obame. Kako je Andrej Plenković jedan od glavnih ljudi unutar EU, a EU je glavni strateški partner SAD-u, mi imamo podloge za to. Imamo kontakte iz vremena predsjednika Clintona,” zaključio je Granić.

Bivši hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim državama Ivan Grdešić za “Al Jazeera Balkans” kazao je kako očekuje da će, kada se ovi glavni problem koji su u Americi dočekali predsjednika Bidena pri stupanju na dužnost malo stišaju, “njegova administracija obnoviti interes za jugoistočnu Europu, prije svega nastojeći spriječiti bilo kakve buduće sukobe ili teškoće u našim susjedstvima,” kazao je. On očekuje da će Biden potaknuti Europsku uniju da poduzme dodatne inicijative, jer se ipak radi o susjedetvu Europske unije, a ne Amerike.

“Ne očekujem neku dramatičnu inicijativu koja bi npr. iz korijena izmijenila Daytonski sporazum ili srpsko-kosovsko pitanje, ali dijalog, razumijevanje, argumentacija i spremnost da se bude u blizini kada zatreba sigurno će povoljno djelovati na europske i ostale integracije Balkana i jugoistočne Europe,” zaključio je Grdešić.

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x