Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Marko Ljubić: Ne mogu se promjene ostvarivati nadpolovičnom većinom jedne četvrtine

Neće i ne može biti ozbiljnih promjena s amputiranom polovicom naroda, te s kroničnim obeshrabrivanjem ili zanemarivanjem polovice od preostale polovice. Ne mogu se promjene u nacionalnoj politici ostvariti u četvrtini legitimiteta, računajući na pedeset posto od te četvrtine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nekoliko je važnih poruka moguće iščitati iz jučerašnjih izbora za predsjednika Republike. Najalarmantnija je, da se politički identitet oko četiri milijuna Hrvata izvan Republike Hrvatske gasi, da je na iznimno opasnoj razini trulenja ili smrti, kako kome drago, na kojoj je već upitno može li se oporaviti. To potvrđuje zastrašujuću namjeru režima dvadesetog stoljeća, koji su svi od reda upravo iseljavanjem, a po potrebi i u prigodi i masakrima kao 1945. godine, zatim izolacijom golemog broja Hrvata nastojali uništiti svaku klicu hrvatske državnosti, koju državne politike samostalne Hrvatske ili nisu uočile, ili jesu, pa su svojski nastavile provoditi odavno započeti posao. Gotovo je u potpunosti Hrvatskoj nametnuta paradigma tzv. građanske Hrvatske, što je samo ideološki eufemizam za prikrivanje dojučerašnje teze o proustaškoj emigraciji i sumnjivim ljudima, koja i u javnom, ali i u političkom diskursu postaje sve izravnija i otvorenija.

Podatci koji su jučer kružili internetom o rezultatima izbora u australskim gradovima, gdje živi prema ozbiljnim procjenama oko 300 tisuća Hrvata, svjedoče više od ičega toj strahoti. Tragikomično je i ispod svake razine kulture državnosti isticati pobjedu bilo kojega političara izraženu osvojenim brojem od recimo petstotinjak glasova u Sydneyu, ako procjene govore da u tom gradu žive desetine tisuća Hrvata. Isto se odnosi na Melbourne, još strašnije na München i sve velike njemačke gradove, gdje, primjerice prema podacima Katoličke župe u Münchenu živi samo u tom gradu i bližoj okolici oko 80 tisuća Hrvata. Podaci o izlaznosti u Bosni i Hercegovini također pokazuju da su tamošnji Hrvati sve udaljeniji od hrvatske državne integracije, što pokazuje da su i oni ugurani u politički prostor druge države u koju se Republika Hrvatska već više od 20 godina ne smije “miješati”, te da su svrstani pod BiH i nadležnost Sarajeva, što god to bilo.

Druga važna poruka jučerašnjih izbora jest da se nastavlja apstinencija polovice hrvatskih državljana, čiji već kronični neizlazak na izbore, pogotovo u kontekstu političkog gašenja pola hrvatskog naroda izvan Hrvatske, svakom razumnom u zemlji mora biti poziv na uzbunu. Tu prije svega mislim na ljude i političke ideje, inicijative i stranke, koji govore i nastoje se predstaviti nositeljima ozbiljnih promjena. Neće i ne može biti ozbiljnih promjena s amputiranom polovicom naroda, te s kroničnim obeshrabrivanjem ili zanemarivanjem polovice od preostale polovice. Ne mogu se promjene u nacionalnoj politici ostvariti u četvrtini legitimiteta, računajući na pedeset posto od te četvrtine. Tu dolazimo na interpretacije rezultata predsjedničkih kandidata.

Rezultat Zorana Milanovića je realan, očekivan i provjeren toliko puta u zadnjih dvadesetak godina. Tih pola milijuna glasova je SDP-ova stalna i sigurna izborna baza, koja ne nestaje, kako su se mnogi politički zanesenjaci u Hrvatskoj nadali nakon uspostave samostalne države, prirodnim izumiranjem bivše komunističke i jugoslavenske strukture, jer ta struktura obnavlja svoj ideološki i programski potencijal novim generacijama, koristeći sve potencijale države u izobilju, pogotovo javne institucije, medije, sveučilišta i ustanove kulture. HDZ je također uspostavio jednu čvrstu i organiziranu strukturu od oko pola milijuna ljudi, na različite načine povezanih čitavim nizom interesa, od emotivnih, simboličkih, stranačko-identitetskih do egzistencijalnih. Kao što je slučaj u SDP-u, njihov kandidat može raditi što hoće, a ipak računati na te glasove.

Vrijedi ovdje istaknuti da je struktura HDZ-ovog izbornog tijela još uvijek značajno ranjivija ili u organskom srastanju labavija od SDP-ove, nju se još uvije može uzdrmati udarima izvan nje, ali sve manje što vrijeme tako uspostavljene ravnoteže moći prolazi. Smisao i metodologija održavanja tzv. građanske političke paradigme, po definiciji negacije one spasonosne nacionalne, a time i ukupne hrvatsko-kršćanske, je u ovladavanju HDZ-om, čemu svjedočimo već godinama i upravo u tome se krije uzrok gašenja političkog identiteta iseljene Hrvatske i amputacije Hrvata u BiH pod firmom “druge države”. Plenković je tipičan eksponent uspješnosti te metodologije. Iz navedenog nužno slijedi i ocjena alternativnih pokušaja pa i Škorinog pokušaja razbijanja te uspostavljene ravnoteže. Po rezultatu taj pokušaj izgleda dobro. Teško je reći da osvajanje trećine tako posloženih političkih pozicija nije dobar rezultat, naročito ako ga isključivo gledamo kroz namjeru ostvarivanja realne političke moći. Jest.

Međutim, ako Škorin rezultat gledamo iz prizme željenih promjena, to nije dobar rezultat, čak nosi sobom i jako opasne posljedice, koje su daleko od recimo Hasanbegovićeve izjave da je to početak tektonskih promjena u Hrvatskoj. Škorin rezultat je možda zadnje upozorenje hrvatskom narodu da nitko, koliki god osobni potencijal imao, bitne promjene i kako je Škoro isticao “povratak Hrvatske narodu” ne može ostvariti isključivo svojim stečenim ugledom ili uspješnošču, kakvu god je unio u pokušaj političkih promjena. U takvim pokušajima se ne može uspjeti vukući očekivanja dokazanih gubitnika, koji pokušavaju na potencijalu jednoga čovjeka izbjeći sunovrat, kao MOST, ili kompenzirati nezavršenu političku profilaciju kao Suverenisti. Ako tome dodamo čitav niz ljudi i “stručnjaka”, koji traže novu livadu za ispašu, ljude kojima je što gore to bolje modus vivendi opstanka i nastavka borbe za nacionalne interese protiv “komunjara”, “srba”, “jugoslavenčina”, te čitav niz najrazličitijih profila od onih željnih pet minuta pozornice i važnosti do političkih posvuduša i obijača pragova oko svake najavljene inicijative, pokušavajući se uvaliti, dobijemo golemu kompozociju vagona, koju nikakav lider ne može dovući do pobjede.

Tu se otvara tek pitanje, što bi bilo nakon izborne pobjede i bi li se i najvještiji čovjek uspio otrgnuti tim preopterećenim vagonima spasa, no to u ovom trenutku nije najbitnije. Najgore posljedica ovakvih “skoro uspjeha”, posve na istoj crti s neuspjelim referendumskim inicijativama već godinama, te političkim inicijativama punima nade i gromoglasnih najava, s prosvjedima, masovnim okupljanjima koja se rasplinu s vremenom, jest sve očitija rezignacija sve većega broja ljudi ili stav da se ništa ne može. To je nažalost ono što kod goleme većine ljudi ostaje u ustima nakon razbuktavanja nade i neuspjeha. Škoro je kao nitko prije njega razbudio tu nadu, očekivanja su bila golema, utoliko je svaki rezultat ispod pobjede neuspjeh i neće se moći pretočiti, kako to najavljuju ljudi oko njega, u politički kapital.

Sve kreće ispočetka, a ključno je pitati – mogu li ljudi, koji se godinama vrte oko velikih stolova s izgrađenim refleksom preživljavanja na mrvicama, ostvariti bilo kakvu pobjedu? Mislim da je Škorin rezultat pokazao da ne mogu, jer ako s potencijalom tog čovjeka nisu mogli, nikada neće pronaći boljega.

Sve dok se kod kritične skupine ljudi u Hrvatskoj ne osvijesti da se za ozbiljne državno-političke promjene, a koje podrazumijevaju polazišta za aktiviranje ovih pedeset posto apstinenata u Hrvatskoj i ovih pedeset posto hrvatskog naroda čiji politički identitet samo što nije proglašen mrtvim izvan Hrvatske, mora sustavno pripremiti ideja, platforma, te desetine najboljih ljudi koji ne vuku repove gubitničke ili rubne prepoznatljivosti, a kojih je puna Hrvatska i pobjedu potražiti izvan postojećih umreženih struktura, neće biti željenih promjena, niti će bilo kakva participacija u državnim institucijama biti pobjeda. Zato jučerašnji Škorin rezultat, već od sinoć nije niti smije biti politički kapital za bilo što, jer je to polazište novih neuspjeha. Jučerašnji izbori su završena utakmica, sve naredne su potpuno nove i drugačije.

Izvor: projektvelebit.com

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Aktualna politička bagra želi izazvati “koronizaciju” kako bi uz što manje izlaznosti ostvarila pobjedu!

U Bosni i Hercegovini u petak je i službeno započela predizborna kampanje za sve lokalne sredine osim za Grad Mostar, u kojem će se izbori održati naknadno, odnosno 20.12. 2020. godine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

politička bagra

Početak izborne utrke obilježava niz problema od kojih su mnogi već bezbroj puta već viđeni, a u međuvremenu su se pjavili i novi koji čak prijete da ugroze čitav izborni proces, a možda čak u najtežoj situaciju pod silom prilika prouzroče njihovo odgađanje.

Iako to nitko javno neće reći potpuno je jasno da su susjedne zemlje poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, za razliku od BiH, napravile pravi potez kada su svoje izbore održali ranije od predviđenog roka. Odnosno, smjestili su ih u ‘ljetnje’ vremenske prilike i tako smanjili rizik da epidemija koronavirusa dramatično pohara stanovništvo.

Doktori – političari bez jasnog stava o izborima u ‘koroni’

Za razliku od njih, BiH je, zbog političkih razloga, učinila upravo suprotno – pomakla ih u duboku jesen, a kada je riječ o Mostaru faktički čak u zimu. Sama ta činjenica dovoljno govori koliko je vladajućim političkim elitama stalo do mišljenja struke i realne brige za stanovništvo.

Tako, primjerice, ovih dana imamo apsurdne i kontradiktorne izjave i intervjue pojedinih doktora koji su predstavljeni kandidatima za gradonačelnike Mostara (iako se ta funkcija ne bira na izborima) koji između ostalog pozivaju na oprez, smanjivanje distance i kontakata, zalažu se za različite zabrane, okrivljuju građane za širenje virusa zbog nepoštivanja mjera, a da se s druge strane uopće ne očituju o opasnostima koje će donijeti izborni dan 20.12., nego bez obzira na to, već sada pozivaju svoje glasače da izađu na izbore kako bi baš njima dali glas.

Još jedan dokaz da su stranački interesi, čak kada se politikom bave doktori, ipak ispred zdravlja građana.

No, iako to nitko javno neće reći, s obzirom na svakodnevni rast broja zaraženih i sudeći po onome što se događa u okolnim zemljama nije nemoguć ni scenarij da se izbori ipak ne održe, odnosno da silom prilika u zadnji tren budu još jednom odgođeni.

Ukoliko se to ne dogodi, prijeti opasnost da malim odazivom zbog epidemioloških razloga, legitimitet izbora bude ugrožen. Oni bi bili u tom slučaju potpuno zakoniti, ali bi legitimitet izabranih vijećnika, načelnika i gradonačelnika u budućnosti sigurno bio jako poljuljan i duboko preispitivan.

(Pred)izborne manipulacije

Osim, epidemioloških razloga, niz je drugih problema koji ugrožavaju legalnost izbora a vezani su uglavnom za već naširoko opisivane pokušaje raznih izbornih manipulacija. Lažno prijavljivanje glasača za izbore, ‘trgovanje’ biračkim odborima, podmićivanje, ‘kupovina’ glasova proračunskim sredstvima, stotine dokazanih primjera zloupotrebe javnog novca u svrhu promocije političkih kandidata čak i prije formalnog početka izborne kampanje dovode već sada u sumnju regularnost izbora. Kao i svaki put dosada evidentno je da će neki iskoristiti svaku mogućnost, čak i one nezakonite kako bi dobili koji glas više.

No, unatoč svemu, izbori koji slijede jako su bitni jer rezultati u pojedinim sredinama, pogotovo većim gradovima mogli bi promijeniti i širu političku sliku, pa čak dovesti i do promjene vlasti u županijama, a možda i u Federaciji BiH. Već uoči izbora, potpuno je jasno da se na političkoj sceni BiH događa novo preslagivanje karata pa će ishodi izbora, pogotovo u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Zenici, Tuzli, a možda i u manjim sredinama poput Livna, Tomislavgrada, Jablanice debelo utjecati na formiranje novih parlamentarnih većina u raznim županijama, a možda i na višim razinama.

Ujedno, ovi izbori, iako lokalnog karaktera, utvrdit će startne pozicije glavnih političkih subjekata kada su u pitanju Opći izbori 2022. godine, te će biti svojevrsni test za trenutnu vladajuću koaliciju koja funkcionira samo u momentima kada im to treba. Zbog toga, potrebno je da se svi relevantni faktori, kako domaće institucije tako i međunarodna zajednica pobrinu da nakon održanih izbora bude što manje ‘repova’ i sumnji u regularnost predstojećih lokalnih izbora.

Kako će izgledati kampanja?

U cijeloj situaciji, za očekivati je da će se političke stranke u vođenju ove kampanje susresti sa nizom izazova s kojima se do sada nisu susretale. Zbog opasnosti povezane sa epidemijom koronavirusa, pitanje je na koji način će se voditi stranačke kampanje, jer od nekih tradicionalnih metoda, poput velikih stranačkih skupova, morat će se odstupiti.

Zbog toga, za očekivati je tešku, prljavu i bespoštednu bitku putem medija na ‘nacionalnim’ temama, a koju su već odavno na sebe preuzeli lideri nacionalnih stranaka, dok će se s druge strane veliki dio kampanje preseliti na društvene mreže jer će to biti najsigurniji način komunikacije s biračima.

Ako ništa drugo, ako se ovi izbori održe i završe, možda će nakon svega najveći dobitak izbora biti svjesnost da je u Bosni i Hercegovini potrebno uvesti i mogućnost elektronskog glasovanja koje bi barem dijelom smanjilo mogućnost izbornih manipulacija i osiguralo veći odaziv građana na izbore. Nažalost, ako se to dogodi – bit će to zasluga ‘korone’ a ne vizije vladajućih političara.

Izvor: Dnevni.ba

Nastavi čitati

Preporuka

Hrvati pred novom seobom u Njemačku

Analiza digitalnih tragova pokazuje kako se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao koji na njemačkom jeziku glasi „Bewerbung“ pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

autobus za Njemačku

To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku, a iz podataka se također može iščitati kako se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u tim dvjema zemljama. Osobito se u iduće dvije godine očekuje ubrzano iseljavanje u Austriju.

Pretraživanje posla u toj zemlji najviše raste u sjevernim hrvatskim županijama poput Međimurske, Varaždinske i Karlovačke, standardno i u Slavoniji, ali pojavljuje se i Split odnosno Splitsko-dalmatinska županija i to vjerojatno zbog izgubljenih radnih mjesta u turizmu zbog Covida 19 u proteklih godinu dana.

To su neki od preliminarnih rezultata iz najnovije inovativne studije „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“ koju je autor doc. dr. sc. Tado Jurić s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu predstavio u četvrtak na HKS-u suradnji sa Zakladom Konrada Adenauera u Zagrebu.

Digitalna demografija grana je znanosti u nastajanju, a studija je u osnovnim rezultatima pokazala kako su digitalni alati poput Facebooka, Google Trendsa, Instagrama i Linkedina validni instrumenti praćenja migracija, kaže profesor Jurić.

– U studiji koju predstavljamo razvijamo model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristimo analitičke alate, prije svega Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je ponajprije predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija kao i generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika – navodi Tado Jurić, ističući kako ovakvi alati omogućuju da prvi put možemo predvidjeti migracije, a ne samo ustanoviti da su se one dogodile.

Nakon što je Njemačka 2015. godine ukinula restrikcije, iz Hrvatske se u tu zemlju iseljava oko 50 tisuća Hrvata godišnje, dok ih je još 2010. bilo oko pet tisuća godišnje. Osobe iz Hrvatske koje pretražuju pojmove iz kategorije „posao u Njemačkoj“ najvjerojatnije su zaposlene, jer je vrijeme pretraživanja obično prije 6.30 ujutro i iza 15 sati popodne, a ne u periodu radnog dana.

Nova studija pokazala je također, a tu se podudaraju službeni podaci i oni dobiveni putem FB-a, kako je dobna struktura novih hrvatskih iseljenika od 22 do 40 godina. I ostali alati poput Linkedina otkrivaju kako se iseljavaju visokoobrazovani mladi ljudi iz STEM područja, ekonomisti i liječnici.

– Ukupan broj aktivnih korisnika Facebooka na hrvatskom jeziku samo u njemačkom gradu Muenchenu, prema procjeni FB-a, u 2019.-oj godini iznosio je između 60 i 70 tisuća, a u 2020. između 70 i 80 tisuća, što znači da je njihov broj samo u godinu dana skočio za deset tisuća – ističe profesor Jurić.

U prilog tome da se u Hrvatsku ne namjeravaju vratiti te da je njihova želja integrirati se što prije u njemačko društvo govori nekoliko podataka: jedan od najčešće pretraživanih pojmova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je „odjava hrvatskog državljanstva“ kao i pojmovi vezani za učenje njemačkog jezika. Pojam koji se traži je i “misa na hrvatskom”.

– Osobno, najzanimljiviji mi je dio studije koji pokazuje što hrvatski iseljenici najviše, a što nikako ne pretražuju. Tako su među najtraženijim pojmovima još i Severina, Thompson, Oliver Dragojević, ali i „razvod braka“. To je indicija da dolazi do većeg broja razvoda brakova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj ali i da će taj trend rasti – ocjenjuje profesor Jurić.

Međutim, indikativno je također da pojmovi koje naši iseljenici uopće ne pretražuju jesu „investiranje u Hrvatsku“, “povratak u Hrvatsku”, imena velikana poput Stjepana Radića, Krleže, Tina Ujevića, kao ni bilo što drugo vezano za hrvatsku kulturu.

Kao zanimljivost dodajmo i to da Nijemci o Hrvatima (na njemačkom jeziku) najčešće pretražuju pitanja poput onoga jesu li Hrvati muslimanske vjeroispovijesti i uzimaju li socijalnu pomoć.

– Uzimaju najmanje od svih etničkih skupina što je još jedan pokazatelj kako će se vrlo brzo integrirati u njemačko društvo – zaključuje profesor Jurić.

Opada interes i za posao u Švedskoj

– Nova studija pokazala je kako će trend iseljavanja u Irsku znatno oslabiti, jer će novi iseljenici birati lokacije bliže domovini – ističe doc. dr. sc. Tado Jurić, navodeći kako opada interes i za posao u Švedskoj.

Zanimanje za Irsku još donekle postoji u Slavoniji čiji su stanovnici i dalje općenito najviše zainteresirani za iseljavanje. Kao jednu od zanimljivosti vezanih za tu regiju, studija je pokazala da je u Slavoniji od 2013. godine potrošnja vode u svim općinama pala između pet do 20 posto što ukazuje na depopulaciju.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Nastavi čitati

Preporuka

HRVATSKI ANALITIČAR POTOPIO ČOVIĆA: “Odlaskom na noge Vučiću, Čović je opalio šamar Plenkoviću. To neće proći bez posljedica posljedica”

“Mislim da Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći”, rekao je u razgovoru za Vijesti.ba zagrebački politički analitičar Davor Gjenero, istakavši kako je ostao zaprepašten odlaskom lidera SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića u Beograd i njihovim sastankom s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Naime, privevši ga na razgovor s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je Draganu Čoviću uputio jasnu poruku: “Hrvati moraju rješavati svoje probleme u Sarajevu, koje je i njihov glavni grad, i to u dogovoru i uz kompromise s Bošnjacima”, a ne petljanjem sa lokalnom balkanskom ruskom agenturom koja izaziva nestabilnost u BiH i koja radi na njenom rastakanju – govori Gjenero.

Prema njegovim riječima, Čović je na ovaj način izravno opalio šamar premijeru Plenkoviću, ali to neće ostati bez posljedica.

– Nažalost, službena reakcija Zagreba bit će “gromoglasno ignoriranje”, dakle neće biti verbalne osude neprihvatljivih poteza Dragana Čovića, ali prvi puta kad on osobno bude trebao pomoć Vlade RH, ona će izostati – mišljenja je naš sagovornik.

Nakon Čovićeve “beogradske avanture” s Aleksandrom Vučićem, nastavlja Gjenero, jasno je da “ona opasna Dodikova izjava o tome kako će, i to bez oružanih sukoba, entitet pod njegovom okupacijom izaći iz BiH, a kako će ga pritom pratiti i Hrvati, nije bila izrečena bez Čovićeva znanja”.

– Objašnjenje o tome da su s Aleksandrom Vučićem, pazite – Vučićem koji je svoju državu doveo u blokadu pristupnog dijaloga i koji je ove godine dobio najgore izvješće Europske komisije o napretku njegove zemlje u pristupanju EU ikada, koji već nekoliko semestara nije otvorio niti jedno pristupno poglavlje, išli razgovarati o EU integraciji BiH, naprosto je groteskno – ocjenjuje Gjenero.

Ipak, kako navodi, možda se govorilo o nekoj drugoj integraciji, na primjer onoj euroazijskoj, čiji je okvir “Русский мир”, što je samo širi okvir “Srpskog sveta” ili Vučićevog Schengena, zone u kojoj bi on htio uspostaviti dominaciju Srbije.

– Malo je vjerojatno da njegovo biračko tijelo odobrava ovakvu politiku Čovića, koji se sam proglasio “liderom europeizacije” u BiH – poručuje Gjenero.

Potom se kratko osvrnuo i na negodovanje Izetbegovića što nije pozvan na sastanak u Beograd.

– Mislim da gospodin Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći, jer mu je radijus kretanja vrlo ograničen – naglašava Gjenero.

Napominje da predsjednik HDZ-a BiH ugrožava hrvatsko-bošnjačke odnose, a konsolidacija tih odnosa ključ je stabilizacije Federacije, te stvara pretpostavku za drukčiji razgovor s manjim entitetom o uvjetima očuvanja suvereniteta, jedinstva i nedodirljivosti BiH.

– Nadam se da će Zagreb naći načina da službenom Sarajevu pošalje poruku kako Čović ne uživa niti potporu za svoje poteze, niti naklonost hrvatske oficijelne vanjske politike – ističe Gjenero.

O susretu Dodik-Čović-Vučić oglasio se i član Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić, koji je rekao da se u stvari iza tog sastanka kriju motivi koji ugrožavaju evropske perspektive BiH.

– Nemoguće je ne složiti se s gospodinom Komšićem. U Beogradu se o europskoj perspektivi ne razgovara, jer Beograd nije faktor na putu BiH prema članstvu u EU. Kao što je trenutni hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao neke druge, a ne europske ili prema Hrvatima u BiH zaštitničke političke interese, kad je pozivao Dodika u svoje odaje, tako niti Čovića europejstvo ne vodi pod noge Vučiću. Vjerojatno se doista radi o prizemnim ekonomskim interesima, zbog kojih se ugrožava pozicija Hrvata u BiH i njihov odnos s Bošnjacima – zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x