Kontaktirajte nas na:

Politika

Marijo Pejić: Herceg-Bosna je velikosrpski projekt

Najeveći broblem hrvatskog naroda, pogotovo nas koji živimo u ovim dijelovima Bosne i Sarajeva,  jeste da smo neravnopravni unutar samog hrvatskog korpusa.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNV) u subotu je na osmom Saboru u Sarajevu izabralo dr. Marija Pejića za novog predsjednika ovog tijela.

Marijo Pejić je rođen 6. jula 1977. u Sarajevu, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Diplomirao je sociologiju na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, nakon čega je magistrirao i doktorirao u oblasti komunikoloških nauka.

Tokom svoje profesionalne karijere bio je direktor Medijskog centra HKD Napredak i radio postaje Vrhbosna iz Sarajeva, direktor Javne ustanove Bosanski kulturni centar Sarajevo (u dva mandata), direktor Televizije Bosne i Hercegovine (BHT1) i član Poslovodnog odbora BHRT-a, itd. Pejić je, također, bio i član Programskog savjeta Upravnog odbora BHRT-a u dva mandata. Od prošle godine obavlja urednički posao na Federalnoj televiziji.

Osim predsjednika, HNV je birao i članove novog saziva Upravnog odbora, redom ugledne članove našeg društva, a to su:Fra Ivo Marković, Petar Matanović, Ivo Komšić, Martin Tais, Marinko Pejić, Luka Brković, Igor Kamočaji, Biljana Miketin, Ivana Krstanović i Stipe Prlić.

Povodom njegovog izbora na čelo HNV-a sa dr. Marijom Pejićem razgovarali smo o budućim aktivnostima ove organizacije, planovima, hrvatskoj politici u BiH, te odnosu Hrvatske prema BiH i bh. Hrvatima.

Gospodine Pejić, ove subote ste izabrani na dužnost predsjednika HNV-a. U Upravnom odboru imate zaista reprezentativan sastav. Šta će biti Vaš prioriteti?

Prije svega, zahvaljujem se na povjerenju  članovima Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine na ukazanom povjerenju, jer to jedna od najznačajnijih organizacija civilnog društva ovdje, posebice za hrvatski narod, koji voli svoju domovinu BiH i želi živjeti u njoj ravnopravno sa svim ostalim građanima i ostalim narodima. Dijeliti svakodnevnicu i bosanskohercegovačku povijest, to je ono što nas povezuje. U narednom periodu ćemo nastaviti djelovati u skladu sa ciljevima koji su postavljeni  još na Saboru Hrvata 1994. godine u ratnom Sarajevu, kada je zaustavljen ratni sukob između Bošnjaka i Hrvata. Upravo je za zaustavljanje tog sukoba najzaslužnije bilo Hrvatsko narodno vijeće BiH koje je težilo izgradnji mira i zajedničkog života.

Svi dosadašnji predsjednici HNV-a, a to su prof. dr. Ivo Komšić, pokojni fra Luka Markešić i dr. Marinko Pejić su radili na tome da se, prije svega, harmonizira osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu i osjećaj pripadnosti multietničkoj i multikonfesionalnoj BiH u kojoj hrvatski narod, zajedno s ostalima, živi već stoljećima.

Za šta ćete se zalagati?

Mi imamo obavezu prema hrvatskom narodu koji je na referendumu 1992. godine rekao „DA“ za cjelovitu, suverenu i neovisnu BiH, da se, prvenstveno, zalažemo za poštivanje ljudskih prava i za uređenje BiH po građanskom modelu. Kada kažemo građanski model, onda uistinu mislimo na građanski model, a ne kako to pojedinci pogrešno tumače – unitaristički, islamski model.

Mi želimo građanski model gdje će svaki građanin biti ravnopravan na cijelom području BiH i gdje trebaju biti zagarantirano ostvarivanje građanskih prava, što znači da građansko pravo ne isključuje pravo na građanski identitet  i pripadnost određenoj konfesionalnoj skupini.

To nisu pojmovi koji su u kontradiktornosti. Dapače,  osigurano tako nam osigurano pravo i na nacionalni identitet, kao dio tog građanskog prava.

Slažemo se da treba mijenjati i Izborni zakon i Ustav i treba realno preispitati položaj hrvatskog naroda u BiH, koji nije blistav. Međutim, na realnim osnovama, a ne po modelima koji Hrvate  dovode u položaj neravnopravnosti unutar samog hrvatskog korpusa.

Najeveći broblem hrvatskog naroda, pogotovo nas koji živimo u ovim dijelovima Bosne i Sarajeva,  jeste da smo neravnopravni unutar samog hrvatskog korpusa.

Trebamo izgraditi tu ravnopravnost da bismo izgradili ravnopravnost sa drugim narodima. Nikako položaj hrvatskog naroda  ne smijemo gledati izdvojeno, u odnosu na druge narode. Svi imamo zajedničke probleme. Samo je razlika u tome na kojem dijelu teritorije živimo, odnosno koji je narod u manjini na određenoj teritoriji. Problemi su nam zajednički, tako da nikada ne smijemo selektivno posmatrati i analizirati taj položaj.

Prof. dr. Ivo Komšić, govoreći o skoroj godišnjici Washingtonskog sporazuma, ukazao je na politike koje teže da reaktiviraju tzv. Herceg-Bosnu. Kako gledate na te tendencije i veze istih politika sa srpskom politikom u Beogradu i Banjoj Luci? Naime, dok razgovaramo stižu brojne reakcije na postrojavanje četnika u Višegradu, koji su svakako simboličan dio tih politika.

Naravno da je katastrofa  okupljanje Ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu. To samo govori da žive te ideje. Velikosrpska ideja je bila negativni pokretač svih negativnih procesa koji su se događali na ovim prostorima. Pa, čak i stvaranje Herceg-Bosne. Jer, Herceg-Bosna je stvorena po modelu velike Srbije.

To je fra Ivo Marković jednom divno kazao u svom govoru, da je to klasični velikosrpski model koji je rađen po principu SANU-a. Mi iz HNV-a oduvijek smo se protivili takvoj vrsti  politike i podjele BiH po etnoteritorijalnoj osnovi. Mi od početka zagovaramo i, dosljedni smo u tome, da je BiH cjelovita, jedinstvena i građanska država po mjeri svakog građanina. Svaki građanin je ravnopravan na cijeloj teritoriji zemlje.

Te ideje Herceg-Bosne i dalje žive. Međutim, ja smatram da one nisu primjenjive u sadašnjem trenutku. Određene političke elite pokušavaju stvoriti prostor za sebe, kako bi prikrili sve ono što se radilo određenih godina. Cilj je, dakle, da jedna određena struktura se sakrije iza te ideje.

Zato je bitno educirati širu javnost.  Ja sam uvjeren da hrvatski narod u BiH još uvijek ima osjećaj za Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu. Govorim o hrvatskom narodu u cjelini. Bitno je da se usmjerimo, prije svega, prema edukaciji. Potrebno je približiti ljudima šta je to građansko društvo i na pravi način ga približiti Hrvatima koji su rekli „DA“ za BiH.Hajmo se vratiti istinskim idejama.

A tzv. Herceg-Bosna?

Naravno da je potrebno napraviti otklon od nacionalističkih politika kao što je i Herceg-Bosna. Moraju se jačati organizacije poput HNV-a. Mora biti više sluha i u ovom dijelu Federacije BiH, gdje Hrvati nisu u većini. Mora postojati značajnija podrška i HNV-u i mnogim sličnim organizacijama civilnog društva, koji rade krasne projekte u oblasti kulture i obrazovanja, te svjedoče o nazočnosti Hrvata, da još uvijek postoje u Sarajevu i Bosni oni koji žele graditi ovo bh. društvo.

Mora ta pomoć biti snažnija, jer je to jedini način da se suprotstavimo ovim nacionalističkim tendencijama unutar hrvatskog korpusa.

Kako komentirate izjave predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u kojima iznova insistira na Izbornom zakon u BiH na tragu politike HDZBiH i etnokonfesionalne podjele BiH, te kako gledate inače na politiku Zagreba prema BiH? Stiče se utisak da Čović upravlja politikom Hrvatske prema našoj zemlji.

Očito je ta politika pod izravnim utjecajem Dragana Čovića i tzv. HNS-a. Mislim da gđa. Grabar-Kitarović nije dovoljno educirana o povijesti BiH, o odnosima u ovoj državi i aktualnoj situaciji, jer joj tzv. HNS prezentira što se ovdje događa.

Republika Hrvatska je prijateljska država, koja je u jednom dijelu povijesti imala jako značajnu ulogu i za BiH, isto tako kao što je u drugom periodu imala negativnu ulogu, zbog čega se dogodilo sve ono što se dogodilo, a što je potvrdila i presuda Haškog tribunala.

Republika Hrvatska se treba distancirati od te politike Herceg-Bosne koja je, prije svega, nanijela ogromnu štetu ugledu same Republike Hrvatske, koja je imala, ponavljam itekako pozitivnu ulogu u razvoju BiH u jednom periodu. Pogotovo na početku rata. Ne trebamo zaboraviti veliki broj izbjeglica koje je Hrvatska zbrinula. Republika Hrvatska mora napraviti otklon od toga i uspostaviti kontakt i s ovakvim organizacijama poput HNV-a, čuti što misli i taj dio hrvatskog naroda, a onda stvoriti sliku svoje vanjske politike.

Prije svega, moraju prihvatiti da je BiH suverena i neovisna država, u kojoj je hrvatski narod autohtoni i konstitutivni narod. To nama nije rezervna ili druga domovina kako je u jednom svom govoru kazala predsjednica RH, nego je to naša, prva i jedina domovina!

Planirate li organizirati susrete sa predstavnicima Republike Hrvatske kako bi se ove pozicije pojasnile i eventualno uspostavio bolji kontakt?

Mi smo upravo za uspostavljanje komunikacije sa predstavnicima Republike Hrvatske. Mi smo nedavno na sjednici Kruga 99 usvojili Memorandum o razumijevanju i uspostavljanju odnosa sa Republikom Hrvatskom.  Da se riješe svi ovi problemi. Naravno, za to je potreban razgovor.

Mi smo kao hrvatske nevladine organizacije  itekako zainteresirani za suradnju sa Hrvatskom. Hrvatski narod pripada istom kulturnom miljeu, kao i Hrvati u Hrvatskoj, ali govorimo o dvije različite države i konačno službeno hrvatska politika mora prihvatiti da su Hrvati u BiH autohtoni narod i da je BiH suverena i neovisna država, domovina hrvatskog naroda. Kada se to konačno shvati, onda će biti lakše i razgovarati. Ali dok se sluša  samo jedna strana, samo predstavnici Hrvata okupljeni u tzv. hrvatskom narodnom saboru, imat ćemo stalno ovakve probleme.

Pogotovo što to dovodi do političkih konflikata sa predstavnicima Bošnjaka, što je normalno, jer je to iritantan odnos prema BiH. I mi Hrvati okupljeni u HNV-u imamo namjeru, uz pomoć drugih nevladinih organizacija, zajednički nastupati i u razgovoru sa predstavnicima RH, te rješavati probleme i približiti dvije prijateljske države koje su oduvijek, dakle, kroz povijest, bile prijateljske. Osim u tom razdoblju kada je stvorena negativna politika koja još uvijek ima svoje efekte i u suvremenom društvu.

Izvor: radiosarajevo.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Koržinek Obuljen: Plenković je ljut na Milanovića zbog “majke lekarke”

Predsjednik Milanović je predložio premijeru Plenkoviću sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Je li Milanović piroman prerušen u vatrogasca kako tvrdi premijer? Je li Plenković herojski zec kako tvrdi predsjednik?

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Je li premijer aludirao da je predsjednik ovisnik o kokainu kada je govorio o šmrkavcu? Kako zaustaviti govor mržnje? Kakvo je stanje sigurnosti u Hrvatskoj? Prijeti li nam nasilni ekstremizam? Koliko je ozbiljna radikalizacija društva?

– To je dio normalne komunikacije političkih dionika koji zastupaju različite stavove i to ne treba miješati sa temom zbog koje smo se okupili, a to je pitanje radikalizacije i govora mržnje, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Dodala je da je vladi velika odgovornost zbog zdravstvene i ekonomske situacije, i nemilog događaja koji se dogodio na Trgu svetog Marka, javlja HRT.

– Imamo ozbiljne probleme u društvu i ozbiljno im pristupamo, rekla je ministrica.

Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta Miroslava Škore rekao je kako je Domovinski pokret zadnji koji bi opravdavao događaj na Markovom trgu.

– Osuđujem taj čin, to se nije smjelo dogoditi, rekao je te naglasio da dio odgovornosti snose premijer i ministar Božinović.

– Nakon performansa Živog zida premijer je javno rekao da treba pojačati mjere sigurnosti i što je ministar Božinović napravio – apsolutno ništa. Kako je mladić mogao s kalašnjikovim doći do vlade da ga nitko nije vidio, upitao je, te mladima poručio da je njihovo oružje kemijska olovka i da izlaskom na izbore trebaju mijenjati političare, a ne oružje.

Domagoj Hajduković, saborski zastupnik SDP-a rekao je da se ne slaže da je predsjednik relativizirao.

– Tu vidim odgovornost premijera koji je licemjeran. Ne možete sijati mržnju i netrpeljivost i očekivati da ćete požnjeti ljubav i harmoniju. Gdje je bio premijer kad su plinske boce i šatori bili na ulicama? Ne možete imati dvostruka mjerila.

Dodao je da si premijer i predsjednik daju epitete koje on ne bi koristio u javnom prostoru, ali da za svađu i prepirku treba dvoje i da se ne može odgovornost stavljati samo na jednoga.

Mlinarić je rekao kako njega njihovo prepucavanje podsjeća na svađu djece u srednjoj školi, na pubertetlije koji pune javni prostor.

Obuljen je istaknula kako se Hrvatska, ako i cijeli svijet nalazi u teškoj situaciji koja zahtjeva odgovornost i bavljenje ozbiljnim problemima,i da ovo nije trenutak za prepucavanja.

– Moramo osuditi i pridonijeti da se suzbije bilo kakav govor mržnje, rekla je.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek napokon je otkrila zašto je  Plenković ljutit na Milanovića te zašto je optužio predsjednika države da potiče ekstremizam.  Riječ je  o  sastanku tadašnjeg premijera Milanovića sa skupinom branitelja kada je rekao da je Plenkoviću “majka lekarka”.

Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost sa Instituta za istraživanje hibridnih sukoba rekao je da odgovor na prijetnju ne može dati samo vijeće za nacionalnu sigurnost ni sigurnosni preventivno represivni sustav već  to mora dati društvo u cjelini.

– Postoji radikalizam koji vodi u nasilje, ekstremizam i terorizam. Kad se saznaju pravi motivi onda možemo reći je li riječ o terorizmu ili ekstremizmu. Ja bi rekao da je to čin politički motiviranog nasilja, a cilj je bio premijer i ministar Tomo Medved.

Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a rekao je da se slaže da se moram napraviti rest društva.

– Ne slažem s Hajdukovićem da je to u jednom smjeru. Meni nije jasan predsjednik Milanović. Dobivam dojam da želi postati lider oporbe, što je njegovo legitimno pravo, ali sada  nije vrijeme za to. Hrvatska je pred dvije krize – zdravstvenom i gospodarskom, a građanima nedostaje riječ perspektiva. Oni ne vide kako ćemo izaći iz problema i ja očekujem da se počnemo baviti problemima i izazovima koji su pred nama, rekao je.

Nastavi čitati

Politika

Američki veleposlanik poručio bh. građanima: Vi morate donijeti promijene

Vlada Sjedinjenih Država već dugo daje podršku građanima BiH u nastojanjima izgradnje bolje budućnosti. Mi smo i dalje istinski prijatelj posvećen da naša podrška bude plodonosna i fokusirana na rezultate – ali ostvarenje krajnjeg cilja ovisi od građana BiH, napisao je veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson na svom Blogu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Američki veleposlanik u BiH

“Krajnji cilj inozemne pomoći je prestajanje potrebe za istom. Jedva čekamo dan kada će BiH prijeći iz faze u kojoj joj je pomoć potrebna u fazu oslanjanja na vlastite snage. Prvog listopada, Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID) objavila je na svom otvorenom portalu Selfreliance.usaid.gov treće izdanje Mapa puta za ostvarenje samoodrživosti za razne zemlje. USAID definira samoodrživost kao sposobnost planiranja, financiranja i provedbe rješenja za probleme lokalnog razvoja, kao i opredjeljenost da se ta rješenja provedu učinkovito, inkluzivno i odgovorno. Jednostavno rečeno, samoodrživost znači da BiH sama rješava svoje probleme bez smjernica ili financijske pomoći međunarodne zajednice. Kada radimo procjenu situacije u raznim zemljama, promatramo i sposobnost djelovanja i opredjeljenost za isto. Mjere za BiH pokazuju da u njoj postoji visoka razina sposobnosti za upravljanje vlastitim razvojem. Institucije u kojima radi osoblje koje je adekvatno obučeno, postoje. Nažalost, podaci također pokazuju nizak stupanj opredjeljenosti. To nije iznenađenje za većinu građana koji tome svakodnevno svjedoče. Ali, pošto se SAD oslanjaju na podatke, istaknut ću nekoliko stvari koje smo utvrdili”, navodi Nelson u blogu.

Ističe kako se “opredjeljenost iskazuje na različite načine – upoznavanjem građana s informacijama, osnaživanjem ljudi sredstvima pomoću kojih mogu tražiti odgovornost od vlasti, te poticanjem građana na sudjelovanje u rješavanju problema od opće važnosti”.

“Nažalost, postoje pokazatelji da su svi ovi ključni prioriteti u padu u BiH od 2013. godine. Vlasti podržavaju demokraciju prihvaćanjem slobode izražavanja, slobode udruživanja, vladavinom prava, i slično. U ovim oblastima BiH takođe trpi. Dok se približavaju općinski izbori, možda je najveći razlog za zabrinutost to što istraživanja ukazuju na postojanje prijevara pri registraciji birača, sustavnih nepravilnosti, kupovine glasova, pa čak i izbornog nasilja. Ovi značajni napadi na sposobnost građana i osiguranje da njihove vlasti rade za njih, sprječavaju očajnički potrebne reforme s ciljem ograničavanja lidera u radu u osobnu korist. Bez veće opredjeljenosti vladinih dužnosnika za promjenom situacije, status quo, spirala pada će se nastaviti. Što je najhitnije, Vlada SAD će nastaviti vršiti pritisak na lidere kako bi djelovali snažno na reformi javnog sektora i razvoju ekonomije, naročito sada kada pandemija COVID-19 i dalje bjesni. Ovakvo djelovanje treba uključivati depolitizaciju državnih poduzeća. Državna poduzeća su neučinkovita, ona su politički bankomati uz pomoć kojih vladajuće elite održavaju svoju moć, potvrđuju kontrolu nad biračkim tijelom i bogate se resursima koja pripadaju vama, građanima BiH“, poručio je američki veleposlanik u BiH.

Istaknuo je da “bh. lideri mogu postići napredak kada to žele”.

“Promjena Izbornog zakona, kako bi se građanima Mostara vratilo osnovno demokratsko pravo glasanja i dugo odlagano usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina znaci su nade. Oni pokazuju što se može postići kada postoji opredjeljenje da se nešto uradi. Međutim, malo toga će se promijeniti ako vi, obični građani, ne uradite svoj dio posla – ako ne odbijete plaćati mito, ako ne ukažete na gubitke, korupciju, izborne nepravilnosti, ako ne progovorite glasno i jasno i, što je najvažnije, ako ne glasate da biste svoje lidere pozvali na odgovornost.  Bolje su vijesti podaci iz Mape puta za zemlju koji također ukazuju na visoku razinu sposobnosti građana i civilnog društva. Putovanje BiH ka samoodrživosti može biti puno kraće ako vi preuzmete odgovornost i  zahtijevate učinkovite lidere, transparentnost vlasti i odgovornost. S druge strane, ono što blokira ovo putovanje je neizlazak građana na izbore ili prodaja kontrole nad njihovom i budućnošću njihove djece tako što svoj glas prodaju za 100 KM, iznos koji ispari za nekoliko dana.

Mladi ljudi ove zemlje ne žele ostati zarobljeni u prošlosti. BiH u 2030. godini puno im je važnija i zanimljivija nego BiH u 1995. godini. Zajedno, građani imaju moć odrediti tu budućnost, osigurati da BiH zauzme svoje mjesto kao stabilna i naprednija članica euroatlantske zajednice. Uspjeh Bosne i Hercegovine ne ovisi od toga što će uraditi međunarodna zajednica. On će ovisiti – kako je govorio predsjednik Kennedy – od “onoga što vi možete uraditi za svoju zemlju”. Uspješna građanska supervizija će na kraju zauzeti mjesto međunarodne supervizije. Mi vjerujemo u vašu želju da dočekate, i potencijal građana da ostvare naprednu Bosnu i Hercegovinu. Ako ste voljni krenuti putem ka samoodrživosti, Vlada Sjedinjenih Država podržat će vas u tome”, obećanje je američkov veleposlanika u BiH Erica Nelsona žiteljima u BiH.

Nastavi čitati

Politika

NIKŠIĆ: Svi smo mi savremenici Alije Izetbegovića, žao mi je što prednost nije dao građanima

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nermin Nikšić o Aliji

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

S obzirom da se svi možemo nazvati savremenicima Alije Izetbegovića, teško je dati objektivan sud, kaže za Klix.ba predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

“Nesporna je činjenica da se radi o prvom predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Žao mi je da je, u periodu kada je mogao presudno utjecati, prednost dao zastupanju naroda umjesto građana. Kada gledam s ove vremenske distance, potpuno svjestan turbulentnog vremena i agresije kroz koju je prošla naša zemlja, ne mogu se oteti utisku da su bila dva lica, rekao bih dva pogleda Alije Izetbegovića na odnose u Bosni i Hercegovini”, kaže Nikšić.

Jedno je ono što je, potpuno ispravno, dodaje on, govorio o multietničkoj Bosni i Hercegovini, a drugo je ono što (ni)je bio spreman uraditi da tako bude. Zato je najbolje ostaviti da historija donese konačan sud o njegovom liku i djelu u vremenu koje je pred nama.“Želim vjerovati kako ni sam Izetbegović ne bi bio saglasan sa novovremenim kreiranjem kulta ličnosti, a pogotovo aktuelnog takmičenja u tome ko je veći poltron porodice Izetbegović.

U svakom slučaju je nesporno da ima svoj dio zasluga za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i zaustavljanje rata. Za Bosnu i Hercegovinu je bitno da bez ostrašćenosti i iracionalizma od lidera iz prošlosti preuzme najpozitivnije prakse koje možemo primijeniti kako bi život naših ljudi danas učinili boljim, a ne kako bismo ostali zarobljeni u raspravama o prošlosti”, zaključio je lider SDP-a. | TBT

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x