Kontaktirajte nas na:

Preporuka

LIDERI U STRAHU OD IZBORA: Priželjkuju drugi val Covida-19 kako bi odgodili izbore?

Nesporno je da je prevažno izabrati članove Središnjeg izbornog povjerenstva sukladno  zakonskim propisima i važećim procedurama, a još bi uvjerljivije bilo kada bi ti izabrani  nestranački dužnosnici bili moralni i pravni uzori od stanovitoga povjerenja cjelokupne  zajednice.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

lideri bih

Nesporno je da je prevažno izabrati članove Središnjeg izbornog povjerenstva sukladno  zakonskim propisima i važećim procedurama, a još bi uvjerljivije bilo kada bi ti izabrani  nestranački dužnosnici bili moralni i pravni uzori od stanovitoga povjerenja cjelokupne  zajednice.

Nažalost, u vladavini partokracije u našoj zemlji je nemoguće imenovati neku osobu, a da je se ne veže za neku političku opciju što se eto na najgrublji način dogodilo sa imenovanjem novoga saziva SIP-a. Ne govori se o njihovom znanju, poštenju i pravnom autoritetu nego o gubljenju ili zadržavanju utjecaja pojedinih političkih stranaka na izborni proces u državi.

‘Čiji si ti!?’

Sarajevski minder se naslađuje i likuje što je iz SIP-a protjerana ‘osovina zla’ Dodik i Čović, i naravno, ne smeta im što, jednako opaka nacionalna stranka SDA, i dalje vodi vražije kolo oko izbora u BiH. Čelnici HDZ-a BiH i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik su u znak osvete i odmazde blokirali nekoliko važnih procesa u zemlji i traže da se procedura izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva vrati u državni Parlament na doradu i ponovnu proceduru.

Paralizirano je usvajanje državnog proračuna, bez čega nema sredstava za financiranje lokalnih izbora. Oni su dakle, pod velikim znakom pitanja. Međutim, najmanje se očekivalo da se Središnje izborno povjerenstvo već na startu novog mandata postavi apsolutno nedoraslo zadaći i dopusti da svojim nesmotrenim potezima bude uvučeno u političke spletke koje kreiraju tri najmoćnije stranke u državi.

Međustranački prijepor oko zakonitosti i legitimnosti izbora članova SIP-a, preglasavanjem u Zastupničkom domu Parlamenta BiH će razriješiti sudovi nadležni za odluke vezane za SIP i, kako pravna zajednica sugerira, tu nema kršenja zakonske procedure jer je Parlament apsolutno nadležan za izbor članova SIP-a.

To su u neku ruku priznali i dužnosnici HDZ-a BiH koji ovih dana javno proglašavaju propast državne parlamentarne većine i partnerstva sa SDA, jer ih je Bakir Izetbegović navukao na nasapunanu dasku i zaobišao i očekivanim dogovorima oko tih imenovanja.

Mlin na vodu Čoviću i Dodiku

Zakon je grubo prekršio SIP kod donošenja odluke o odgodi općinskih izbora za više od, zakonom propisanih, 30 dana i time su diskreditirali izborni proces i uveli ga u strašnu pravnu anarhiju. Ako to potvrdi i Sud BiH, grubo poigravanje s Izbornim zakonom bi morali skončati žestokim kaznama za grešnike.

Članovi Središnjeg izbornog povjerenstva, ako imaju trunke morala i savjesti, morali bi odmah dati ostavke ili biti smijenjeni. Oni su u konačnici svojom odlukom usmjerili vodu na mlin Draganu Čoviću, Miloradu Dodiku pa i čelniku SBB-a Fahrudinu Radončiću koji   silno osporavaju njihov legitimitet.

S takvim skandaloznom zakonskom mrljom ovaj saziv Središnjeg izbornog povjerenstva više nema povjerenja od strane društvene zajednice i birača i mora se maknuti. Nema niti jednog ozbiljnog pravnog stručnjaka koji nije uvidio grubi incident s Izbornim zakonom.

Takva pravna lakrdija ne smije se amnestirati Ahmetu Šantiću i Suadu Arnautoviću iz reda bošnjačkog naroda, Vanji Bjelici-Prutina i Jovanu Kalabi, članovima srpske nacionalnosti, zatim Željku Bakalaru i Vladi Rogiću iz reda Hrvata, te Ireni Hadžiabdić pripadnici tzv.ostalih.

-Pitanje je kad će biti izbori. Imali ste prvo datum iz listopada, pa sada imate datum iz studenoga, sačekat ćemo pet, šest, 10 dana da vidimo da li će još nekih datuma biti pomalo sarkastično likuje stožernik Dragan Čović, svjestan da mu ova smijurija ide na ruku.

-Izborni zakon dozvoljava odgađanje izbora do 30 dana, a  SIP ih je odgodio za više od 40 dana, secirao je pravni ekspert i zastupnik Damir Arnaut.

Smišljeno izmišljanje afera

Pravna blamaža SIP-a oko raspisivanja lokalnih izbora potpuno je zasjenila brojne kriminalne afere i skandale izrođene u razdoblju pandemije koronavirusa i brutalne borbe za ljudske živote.

Izmišljanje novih afera kako bi zaravnali one stare i odvukle osudu zgrožene javnosti je oprobani recept namazanih vladajućih mešetara. Kako god se zarotiraju silne raščlambe oko toga kome odgovara odgoda lokalnih izbora, a kome ne, dođe se do vrlo pojednostavljenog i logičnog zaključka, vladajućim strankama, SDA, SNSD-u, HDZ-u BiH, DF-u i SBB-u je itekako stalo da se na općinske izbore ne izlazi, makar u ovoj godini, jer se plaše odmazde birača i izbornih vješala.

Strahovi lidera

Posebno se izbornog potopa plaši SDA Bakira Izetbegovića, koja je na zadnjim općinskim izborima u više gradova i općina bila surovo kažnjena od svojih dojučerašnjih članova, a na vrhuncu pandemije upravo su članovi njezine stranke osumnjičeni za jeziva  zločinačka kriminalna djela.

Uz to Izetbegovićevu stranku potresa, samo prividno, zamaskirana afera ‘Asim’ i iščekuje se najavljena mučna rasprava početkom lipnja ove godine.

Željko Komšić i njegov DF su na utabanom putu političke eutanazije zbog izdajničkog dila s nacionalističkom SDA, kao i Fahrudin Radončić kojeg neki sumnjivi krugovi i pojedinci iz SDA prate u stopu, čak i u gepeku osobnog vozila i na raskošnom imanju.

Milorad Dodik i njegov SNSD su također ‘iskoristili’ uvođenje izvanrednoga stanja za  bogaćenje, ali i za skandale poput sulude kupovine neuporabljive bolnice. Prividno je možda Dragan Čović iz krize izašao neočešan, bez dubljih ožiljaka kriminala, barem to nije isplivalo u javnosti.

Ali, u političkom smislu HDZ BiH je totalno prespavao pandemiju, čast pojedincima u kriznim stožerima, i totalno je obesmislio ulogu Hrvatskog narodnog sabora.

Stvarni život stanovnika BiH se odvija u lokalnim zajednicama i on je ubijen od strane odnarođene vlasti. Erupcija kriminala i skandala, sumnjive odluke kriznih stožera, diskriminacija ljudi, slom ekonomije i depresija koja nas čeka su grijesi vladajućih struktura koji bi morali biti kažnjeni na općinskim izborima. Njima izbori ne odgovaraju.J. S.

Izetbegović nagovijestio, SIP proveo

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je nakon zadnjeg sastanka s američkim veleposlanikom u BiH Ericom Nelsonom i šefom Delegacije EU-a u BiH Johannom Sattlerom, održanog 20. svibnja, na određeni način nagovijestio da će se Lokalni izbori 2020. godine održati 15. studenoga i indikativno je i mnogo toga govori da je katastrofalna potvrda SIP-a stigla sa sjednice održane već 23.svibnja.
Politički analitičar Srećko Latal ističe kako je izvjesno da će odgađanje izbora ponovno biti najavljeno ukoliko do kraja lipnja ne bude usvojen državni proračun, vjerojatno i neće, ali da će se tehnički nedostaci lako prevazići ukoliko bude političke volje.

-Izbornim zakonom je predviđeno da se izbore može odgoditi ako na određenom izbornom mjestu ili u izbornoj jedinici nije moguće provesti izbore na dan kad se održava redovne izbore. U zakonu jasno stoji da to može, s tim da se ti odgođeni izbori moraju obaviti najranije sedam a najkasnije mjesec dana nakon dana redovnih izbora. Stoga mi nije jasan datum odgode, 15. studeni, jer SIP je mogao organizirati izbore i prije no što istekne mjesec dana. Kada je u pitanju financiranje izbornih aktivnosti, država nije ispunila svoju obvezu. Ono što kod mene stvara zabunu je ovo odlaganje izbora, jer znamo da je u travnju SIP BiH uputio prijedlog dopuna Izbornog zakona BiH koje bi omogućile odlaganje izbora u slučaju elementarnih nepogoda, a to nije prošlo parlamentarnu proceduru. Sada odjednom ne treba mijenjati Izborni zakon BiH a onda se odlaže izbore temeljem jednog članka kojeg se može ekstenzivno tumačiti, riječi su Vehida Šehića, bivšeg člana Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH i predsjednika Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, koja nadgleda izborne procese u BiH.

Neshvatljivo pasivna oporba

Na koncu potpuno je neshvatljiva pasivnost i promatračka uloga oporbenih stranaka. Bilježi se tek poneka blaga sporadična opaska na poigravanja vladajućih stranaka. Zašto  netko nije, primjerice, zatražio da se izbori održe ranije od zakonskog roka, u srpnju ili kolovozu, ako se već želi mijenjati Izborni zakon. Sve upućuje da tada neće biti opakog COVID-a 19 za razilku od sredine studenog, mjeseca kada epidemiolozi već upozoravaju i strahuju od drugoga vala. Nije isključeno da ugroženi i uplašeni vlastodršci računaju na pomoć i toga zla.

Izvor: dnevni.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

KAMPANJA ZA IDIOTE: Dizanje tenzija bez ikakve vizije!

U Bosni i Hercegovini u tijeku je još jedna predizborna kampanja. Iako su ovoga puta radi o općinskim i gradskim izborima gdje bi trebale dominirati teme lokalnog karaktera, lideri nacionalnih stranaka ponovo ostavljaju dojma kao da se radi o nekakvom ‘sudbonosnom’ izlaskom na birališta koje će odlučivati o sudbonosnim državnim i nacionalnim temama.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Trenutno vladajuće stranke kao što su SNSD, SDA, HDZ I DF čitavu predizbornu kampanju pokušavaju svesti na dizanje nacionalnih tenzija na pričama o razdruživanju i spašavanju BiH (SNSD, SDA DF), te o fingiranom sukobu oko Izbornog zakona (SDA, DF i HDZ).
U njihovim kampanjama koju vode četvorica čelnih ljudi koje je netko nedavno nazvao ‘Braćom Dalton’ (Komšić, Izetbegović, Dodik i Čović) nema ni riječi o lokalnim problemima građana niti o rješavanju ključnih životnih problema u lokalnim sredinama. Sigurni smo čak da ni oni sami pojma nemaju tko su im zaista kandidati na lokalnim razinama niti kakve programe nude. Jer, evidentno…, takvi programi niti ne postoje.

‘Braća Dalton’ furaju sve po starom

U njihovim izjavama nema ni traga pričama o ‘budućnosti’ na lokalnoj razini. Umjesto toga ponovno je na djelu samo prizivanje duhova prošlosti i eventualno ponegdje ‘krpljenje’ rupa na cestama. Potpuno je jasno da stranke vladajuće četvorke koju vode spomenuta ‘Braća Dalton’ nemaju ni vizije  ni ideje već su se po tko zna koji put opredijelili na dizanje tenzija.

Očigledno, smatraju da će još jednom ‘upaliti’ i oprobani i dosad uspješni recept koji ničemu ne služi osim da se aktualni neuspješni lideri pod svaku cijenu zadrže u vlasti i nastave krojiti sudbinu njihovim fingiranim svađama izmučene građane Bosne i Hercegovine.
Pri tome, smatraju da će pod svakodnevnom međusobnom kanonadom raznih optužbi, laži, izmišljanja i prijetnji građani lako zaboraviti da sve analize govore da je sadašnje Vijeće ministara BiH najneučinkovitije od kada postoji ovakva BiH.

Također, smatraju da će građani zaboraviti da nova Vlada Federacije BiH ni dvije godine nakon prošlih izbora nije niti formirana, te da joj nedostaje više ministara. Umjesto toga Federacijom vlada skupina ljudi koji nemaju čak ni podršku u federalnom Parlamentu ni na jednom ključnom pitanju.

Računaju, također i na to da će građani zaboraviti da u pojedinim županijama nove Vlade uopće nisu formirane zbog unutarstranačkih borbi za fotelje.

Bizarne situacije

Također, cijelu kampanju koja je ovih dana dolazi do svoje polovine trajanja obilježava niz bizarnih situacija povezanih s epidemijom koronavirusa.
Tako primjerice, imamo situaciju da Sebija Izetbegović svakodnevno poziva građane na poštivanje epidemioloških mjera, a da stranka kojoj je njezin suprug na čelu (SDA) svakim  novim danom održava po jedan ogroman predizborni skup kršeći sve mjere na koje se doktorica Izetbegović poziva.

Također, Milorad Dodik u kampanji se odlučio na pokazivanje mišića, pa je tako dan nakon što je DNS izašao iz koalicije na Nešićeva vrata pokucao MUP. Dodik je, uz to, faktički na svoju ruku zatvorio škole u Republici Srpskoj  unatoč svim preporukama od strane struke da za takvo nešto nema potrebe. Ali, u njegovom slučaju sve se svelo na jednu dobro poznatu bahatu krilaticu: ‘Mogu što hoću, jer ja sam vaš Bog’.

Da ne bi bili usamljeni u apsurdnim potezima u okviru ove kampanje prvoj dvojici se pridružio i Dragan Čović, koji kampanju svoje stranke svodi na hodanje po opustošenim općinama gdje je veći broj ljudi u Njemačkoj nego na svojim kućnim adresama, zaboravljajući ili ignorirajući činjenicu da su svi iselili upravo za vrijeme vladavine njegovog HDZ-a.
Da ne bi bio izuzetak od navedenih, i lider DF-a (Željko Komšić), kao da se stavio u ulogu predsjednika druge stranke, odnosno SDA, pa tako obilazi načelnike iz SDA dajući im podršku i djeluje kao zamjena Bakiru Izetbegoviću dok se on nalazi u samoizolaciji.

Fiktivni sukobi

Kada pogledamo sve zajedno, nitko nije bio naivan da bi od ovakvih vladajućih lidera očekivao konkretne vizije, programe, projekte, ali iskorištavanje lokalnih izbora u svrhu dizanja nacionalnih tenzija i priskrbljivanje osobnih političkih poena na prizemnoj retorici ovaj put prelazi svaku mjeru.

Očigledno, igraju na samo jednu kartu, a to je: Da će svojim fiktivnim sukobima još jednom homogenizirati svoje birači, a prljavom kampanjom ogaditi ljude od masovnog izlaska na izbore, pogotovo u uvjetima korone.

Na građanima je odgovornost moći rasuđivanja… J. S.

Izvor: dnevni.ba

Nastavi čitati

Preporuka

GRAHOVAC: “Dodik je postao problem sebi i Republici Srpskoj, srpskom etnosu

– On je već problem mnogima. Građani Srbije uočavaju – dokle više Dodik. Dodik je postao problem sebi i Republici Srpskoj, srpskom etnosu. On uočava da je višak svuda. On neće postati američki igrač, ali on je potrošen”, dodao je Grahovac.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Grahovac o Dodiku

Blagoje Grahovac, penzionisani general i geopolitički analitičar, rekao je večeras u Pressingu da Republika Srpska nikada neće izaći iz Bosne i Hercegovine komentarišući sve učestalije najave Milorada Dodika, lidera SNSD-a, o ”razdruživanju”.

Gost emisije je rekao da je to ”zavaravanje srpskog etnosa u BiH”.

”To je zavaravanje sebe i zavaranje srpskog etnosa u BiH. Ne vjerujte u tu priču, Republika Srpska nikada neće izaći iz Bosne i Hercegovine. Bosni i Hercegovini je potrebna vladavina prava, nema razdruživanja. Dodik će uskoro postati sopstveni problem. On je već problem mnogima. Građani Srbije uočavaju – dokle više Dodik. Dodik je postao problem sebi i Republici Srpskoj, srpskom etnosu. On uočava da je višak svuda. On neće postati američki igrač, ali on je potrošen”, dodao je Grahovac.

Hoće li ishod izbora u Americi promijeniti politiku ove velesile prema BiH?

”Neće to naročito promijeniti, rekao sam – da je sreće da Bernie Sanders ostane kandidat. Ako ne on, onda će pobijediti Donald Trump. Zašto? Amerika je svjesna da je to učmao sistem i da postaje problem za sebe. Da li će promijeniti situaciju prema nama ako BIden pobijedi? Ne, naročito. Siguran sam da će Srbiji biti postavljeni strožiji zahtjevi za priznanje Kosova. To je završen posao samo što u Srbiji nema nijedan političar toliko snage da realnost saopšti sebi i drugima. To je gotovo. Šta će se desiti poslije izbora? Neće se promijeniti interes Amerike prema Balkanu, bit će pojačan interes”, rekao je gost Pressinga.

O Dejtonu i njegovim eventualnim promjenama…

”Da BiH nije zarobljena od svojih političara, Dejtona se niko ne bi sjećao. Profunkcionisaće jer će građani BiH, kada počnu da ih mijenjaju, političare će mijenjati svakih pola godina. Mijenjati vlast – to će biti poželjno pomodarstvo u Bosni i Hercegovini. Profunkcionisaće, ali sa zakašnjenjem jer će građani vrlo brzo shvatiti da se s ovakvim političarima više ne može”, procijenio je on.

Naglasio je da očekuje da će ”Aleksandar Vučić na vlasti ostati još godinu i po dana”. Zašto?

”Navijam da ostane godinu i po dana i kada profunkcioniše ovaj program američki za Srbiju i Kosovo, a to će se desiti u martu, a siguran sam da će u julu dobiti zahtjev da promijeni Ustav i da u preambuli izbriše da je Kosovo dio Srbije. Nakon toga će biti priznanje Kosova. Pošto on to neće imati snage da prevali, on je ograničio i sljedeći mandat. Na treći april 2022. godine. On tačno zna kako će to ići terminski i pošto neće biti u stanju da prihvati Kosovo, tražit će referendum i oni će ga odbiti”, najavio je Grahovac.

Grahovac je govorio i o ostalim aktuelnim temama, Uskoro donosimo video kompletnog razgovora.

Za Milorada Dodika je rekao da je kabadahijski političar, a Dragana Čovića ocijenio je opasnim.

U nastavku su komentari ostalih regionalnih lidera.

Milorad Dodik: Kabadahijski političar koji mora ići.

Dragan Čović: Neiskren, opasan.

Izvor: N1

Nastavi čitati

Preporuka

Dr. Anto Ivić: Bosna nije oslobođena, već oružjem porobljena

Osvrt Mustafe Cerića, bivšeg reis-ul-uleme u BiH, predsjednika Svjetskog bošnjačkog kongresa, na devetnaesti Molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i sedamnaesto vojno hodočašće na Bobovac 24. listopada ove godine (uoči spomendana smrti bosanske kraljice Katarine), na prvi pogled mogao bi izgledati kao dobronamjeran poziv na molitveno i duhovno zajedništvo pripadnika svih konfesionalnosti u Bosni i Hercegovini, da detaljnijim čitanjem ne otkriva niz proturječnosti i nelogičnih konstrukcija s političkim ciljevima.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Za Bosansko kraljevstvo koje je postojalo 86 godina (1377.-1463.), Cerić u kolumni za portal Pressmedia.ba piše: „Dolaskom Osmanlija u Bosnu, bosanska kraljevina je ukinuta tako što je Bosna postala dio univerzalne osmanske carevine.“

Pogled na prošlost ocjenjuje: „Nema apsolutne suglasnosti ni oko jedne, pa tako ni oko bosanske historije o tome tko oslobađa a tko porobljava jednu zemlju, kraljevinu ili državu. Uvijek je bilo i uvijek će biti da je neko za jedne osloboditelj, dok je za druge porobljivač.“

Ovim se ne samo promiče teza da je Bosna oslobođena osmanlijskom invazijom, već se relativizira ono što je opće poznato. Osmanlije su u svojoj ekspanzionističkoj politici usmjerenoj prema Europi, vojno osvojile ove krajeve, a njihov vođa sultan Mehmed II. s ponosom nosio je ime „El-Fatih“ – Osvajač, a ne Osloboditelj. Bosanska Kraljevina nije ukinuta, nego silom i oružjem osvojena i porobljena. Bosanski kralj je ubijen i pored obećanja da će mu biti pošteđen život ako preostale utvrde mirno preda, što je učinio, ali time život nije sačuvao.

U „univerzalnoj osmanskoj carevini“ kako je Cerić naziva, možemo reći da nije provodila veliki pritisak u cilju islamizacije, niti je ona bila izrazita, dok im je god „za vratom puhao“ ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin, a središnja Bosna bila pogranično područje prema još neosvojenom hrvatsko-ugarskom teritoriju. Tek 60 godina nakon pada Bosanskog Kraljevstva, tj. padom Srebreničke, a zatimi Jajačke banovine, islamizacije je potaknuta terorom i rigoroznim zakonima. Posljedica takvog „univerzalizma“ je bila da od gotovo 500 poznatih katoličkih crkava koje su postojale na području koje danas zauzima Bosna i Hercegovina, do kraja 17. stoljeća nisu porušene ili pretvorene u džamije samo 5 crkava!

Među predosmanskim crkvama bile su i tri na Bobovcu. Nalazile su se unutar bobovačke fortifikacije kao i jedan od ukupno sedam kraljevskih dvorova bosanskih vladara. Crkve, kao i dvor, uništeni su u turskom razdoblju.

Nadalje, Cerić veli: „Bobovac ima i svoj duhovni značaj u smislu sjećanja na vjeru i tradiciju drevnih Dobrih Bošnjana ‘Bono Homini’, koji su imali svoju Bosansku crkvu – ni istočnu ni zapadnu, ni hrišćansku ni kršćansku, već svoju ‘krstjansku’.“

Nije jasno kako to Bobovac, a napose ostatci njegovih crkava, od kojih je jedna i restaurirana, podsjećaju i na što drugo osim na ono što jesu. Upravo na tom mjestu prilikom hodočašća i danas se slavi sv. misa.

Dobri Bošnjani – „bonoHomini“ nisu nikakva etnička ili vjerska skupina, odnosno pripadnici Bosanske crkve, nego oznaka za društveni status kojeg treba promatrati u europskom kulturološkom krugu. Budući da autor teksta nije povjesničar, shvatljivo je nerazumijevanje tih termina, ali nikako i opravdano pogrešno tumačenje.

Jezičnim promjenama i palatalizacijom, katolici od kraja 19. stoljeća sebe nazivaju „kršćani“, dok su se ranije nazivali „krstjani“. Dakle, ovdje je riječ ili o temeljnom neznanju ili o manipulaciji koja ima za cilj dokazati neku jezičnu posebnost, ali bez argumenta.

Pišući o „crkvi bosanskoj“ i osvrtu na pojavu katara, albigenza, paterana, babuna i bogumila u Europi, Cerić previđa da je Bosna bila dio kršćanskog duhovnog prostora Europe i da je dijelila duhovna kretanja i pojave na tom prostoru, sa specifičnostima kao i u drugim područjima. Dakle, Bosna nije bila na Mjesecu, na kojeg je sletio „osloboditelj“ El-Fatih.

S konstatacijom da Bobovac „nije izgubio svoj povijesni i simbolički značaj u smislu drevne tradicije bosanskog kraljevstva i bosanske državnosti“, možemo se uvjetno složiti, ali s napomenom da je od tradicije srednjovjekovne Bosne jedini kontinuitet do danas zadržan jedino u postojanju Franjevačke provincije Bosne Srebrene kroz sva ta stoljeća. (Jedan od franjevačkih samostana povezan je upravo s Bobovcem). Osmanlijske provincije nisu imale nikakvu državnost, pa tako niti one koje su nosile ime Bosne ili Hercegovine.

Indikativno je da Cerić našu zajedničku domovinu naziva Bosna. Mi živimo u međunarodno priznatoj državi Bosni i Hercegovini, nastaloj spajanjem dviju povijesnih pokrajina, Bosne i Hercegovine – ranije Huma. Hrvati katolici imaju potpuno pravo moliti se za svoju domovinu upravo na mjestu gdje su molili i njihovi pretci prije nego što su Osmanlije svojom osvajačkom politikom ne samo porušile njihove bogomolje, već i izmijenile etničku i konfesionalnu strukturu ovog područja.

Cerićev stav da: “nema nitko pravo Bobovac prisvajati samo sebi ni nacionalno, ni državno, ni duhovno zato što simbol Bobovca pripada jednom vlasniku, a to je Bosna i njeni autohtoni Bošnjaci/Bosanci različitih vjera, Bosna koja nikad nije bila ni hrvatska ni srpska, ni turska, ni austrougarska, ni jugoslovenska, već isključivo i samo bosanska“, upravo negira temelje na kojima Bosna i Hercegovina jedino može i postojati, a to je da bude država i Hrvata, i Srba i Bošnjaka (ranije Muslimana).

Ne ulazeći u elaboraciju nastanka suvremenih nacija, činjenica je da Hrvati kao narod nemaju potrebu svoj identitet graditi u 21. stoljeću, jer je on ovdje nastajao i razvijan još od vremena nastanka islama na Bliskom istoku. Gotovo 1.100 godina je od uspostave Hrvatskog Kraljevstva i to upravo na području koje je danas dio Bosne i Hercegovine. Unatoč stavovima poput Cerićevih, uvažavajući BiH i kao domovinu drugih, Hrvati su uvijek smatrali i smatrat će bosanske kraljeve i kraljice svojim, napose se sjećajući spomendana smrti kraljice Katarine, koja je upravo spašavajući glavu pred El-Fatihom svoje konačno utočište našla u Rimu, gdje je i umrla 25. listopada 1478. godine. | HMS

NAPOMENA: Autor teksta je doktor povijesnih znanosti. Doktorirao je na Sveučilištu u Zadru. Autor je i koautor 13 knjiga o migracijama stanovništva u vrijeme Osmanlijske okupacije Bosne i Huma.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x