Kontaktirajte nas na:

Društvo

LAUC UPOZORAVA: Širenje neopravdanog straha i panike jedan je od najgorih zločina

Znanstvenik Gordan Lauc upozorio je na to da mediji namjerno šire paniku o posljedicama korone. Jadan od takvih lažnih vijesti je tvrdila da i asimptomatski covid-19 ostavlja teške posljedice na kardiovaskularni sustav Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

“U svakom ratu širenje neopravdanog straha i panike jedan je od najgorih zločina. Ratno profiterstvo je odmah iza toga. Najveći i najdulji rat koji vodimo je rat čovjeka s patogenima pa je šteta što u tom ratu ne vrijede ista pravila, već ovdje u medijskom prostoru, a često i među onima koji donose odluke, dominiraju širitelji straha i panike…

Kako su se „eksponencijalni rast“, „svi ćemo pomrijeti“, „raspad zdravstvenog sustava“, a već pomalo i „opasni novi sojevi“ pokazali neistinitima, zastrašitelji su se prebacili na „long covid“ i strašne dugoročne posljedice koje će SARS-CoV-2 ostaviti na naše srce, mozak i testise.

Postoji jako dobar razlog zašto je neopravdano širenje straha i panike kazneno djelo. Psihološka komponenta rata često je važnija od objektivne snage neke vojske. Kada se jednom proširi strah, jako je teško dokazati da za njega nema osnove. Nažalost pojedini znanstvenici su u ovoj pandemiji odigrali ružnu ulogu, jer su nedovoljno dobrim studijama (u kojima su uglavnom pobrkali postojeću predispoziciju s posljedicama) dolili ulje na vatru tog straha.

Primjerice objavljeno je (a dobili su i veliku medijsku pozornost) više radova koji su upozoravala da čak i asimptomatski covid može ostaviti jako teške posljedice na naš kardiovaskularni sustav. Srećom postoji i dobra znanost koja stvari sagledava objektivno. To traje malo dulje, no istina na kraju ipak prevlada.
Jučer su u najboljem kardiološkom časopisu „Circulation“ objavljeni rezultati velike studije u kojoj su pratili malo manje od 20,000 mladih sportaša. Među njima je njih 3,018 u nekom trenutku bilo pozitivno na SARS-CoV-2. Nakon opsežnih pretraga zaključili su da je bilo kakav rizik kariovaskularnih komplikacija kod mladih ljudi iznimno mali. Sve što su naši su bili tipični simptomi viroze (kod 1,774 od 3,018 zaraženih, preostalih 1,244 nisu imali nikakve simptome).

SARS-CoV-2 nije bezazlen virus i kod starijih osoba doista može uzrokovati teški oblik COVID-19. No teški oblik kod mladih je iznimno rijedak i uglavnom je povezan, ili s rijetkim mutacijama koje inaktiviraju naše prirodne mehanizme obrane protiv virusa, ili s gojaznošću koja je i sama po sebi veliki teret za naš respiratorni i cirkulacijski sustav”, napisao je Lauc.

Izvor: teleskop.hr

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Društvo

Milijarderi Strüngmann: Bez njih ne bi bilo BioNTech cjepiva

Bračni par Şahin i Türeci, koji je razvio cjepivo BioNTecha protiv korone, u međuvremenu su “teški” 7,1 milijardu dolara. Ali, tko su bili ljudi koji su u njih vjerovali na samom početku, mnogo prije pandemije korone?

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Photo: Proizvodnja cjepiva protiv korone u pogonima BioNTecha (REUTERS)

U rujnu 2007. znanstveni bračni par Uğur Şahin i Özlem Türeci predstavili su Thomasu Strüngmann svoj startap Ganimed koji istražuje novu vrstu lijekova protiv raka, koristeći postupak genetskog inženjeringa zasnovan na takozvanoj mesidžer ribonukleinskoj kiselini (mRNA).

Nakon što je Thomas kratko telefoniao sa svojim bratom Andreasom, vratio se u konferencijsku salu i rekao: „Uradićemo to”.

Braća blizanci i njihovi suinvestitori pridružili su se Ganimedu s izuzetno visokom sumom od 150 milijuna eura. Time je položen kamen temeljac za suradnju s ljudima koji ubrzo potom osnovali BioNTech sa sjedištem u njemačkom gradu Mainzu.

13 godina kasnije: BioNTech proizvodi prvo zapadno i za sada najefikasnije cjepivo protiv Kovida 19.

U pravlu takve male firme, start upovi, ne raspolažu ni novcem niti kapacitetima da svoj uspješni proizvod izvedu na tržište – što podrazumijeva kliničke studije, najskuplji dio u razvoju novih lijekova. Zbog toga se start upovi udružuju s većim igračima – u slučaju cjepiva protiv Kovida19 i BioNTecha to je bio američki farmacetuski div Pfizer, kojeg je 1849. u New Yorku osnovao Nijemac Karl Pfizer i kineski Fosun.

U poslednjih nešto više od godinu dana BioNTech-Pfizer je proširio proizvodne kapacitete, nedavno zatražio odobrenje svog cjepiva za djecu od 12 do 15 godina, a u izradi su i studije i za sasvim malu djecu, počeviši od beba starosti 6 mjeseci.

Bračni par njemačkih znanstvenika turskog podrijetla u međuvremenu se ubraja u milijardere: magazin Forbes procjenjuje da su teški oko 7,1 milijardu dolara. Ali, tko su bili ljudi koji su u njih vjerovali na samom početku, mnogo prije pandemije korone?

Obitelj Strüngmann

Jednojajčani blizanci Andreas i Thomas Strüngmann imaju 71 godinu i odavno su postali višestruki milijarderi i to baš od zarade u farmaceutskoj industriji.

Rođeni su 16. veljače 1950 u gradu Mülheim an der Ruhr. Otac im bio okulist koji je 1956. osnovao Durachemie, malu firmu za proizvodnju generika – lijekova kojima je istekla licenca i koji se onda mogu proizvoditi na isti način kao originalni lijekovi, ali se prodaju pod drugim imenom i po mnogo nižoj cijeni. Otac Ernst Strüngmann je prvi na njemačko tržište plasirao takav jedan antbiotik.

Pošto najstariji sin Johan nije htio preuzeti očevu firmu, već je otvorio svoju liječničku ordinaciju u Münchenu, uskočili su blizanci – sa svojih tada 29 godina.

Andreas, koji je doktorirao na medicini u SAD-u, uglavnom je odgovoran za znanstveni dio posla, za odobrenja i proizvodnju, dok je Thomas, koji je doktorirao ekonomiju u Njemačkoj, odgovoran za tržište i vanjsku komunikaciju.

Već nakon sedam godina prodaju Durachemie za 100 milijuna tadašnjih njemačkih maraka i osnivaju te 1986. godine Hexal. Trebalo im je 20 godina da od te firme naprave najvećeg proizvođača generika u Europi. Hexal su 2005. prodali za 5,6 milijardi eura švicarskoj kompaniji Novartis.

Potom se povlače iz operativnog biznisa, više ne vode firme – postaju investitori. Žive na mondenom jezeru Tegernsee u Bavarskoj, nedaleko Münchena. Andreas ima dvoje dece, a Thomas četvoro.

U jednom intervjuu za Manager Magazin blizanci su rekli da je to što imaju šestoro djece bio razlog za prodaju Hexala: „Hexal je bio jedna velika cjelina, nojevo jaje. Da bi ga mogli podijeliti na šestoro dece, morali bi ga razbiti. Dakle, naš plan je bio da od nojevog jajeta napravimo puno kokošjih jaja, jer ih je lakše podijeliti.”

Hiperaktivni Doktoresi

A kakvi su ljudi braća milijarderi? U Hexalu su ih dva desetljeća uglavnom nazivali samo „doktoresi”. U knjizi „Hexal kapitalizam, uspon braće Strüngmann” iz 2006. autorka Heide Neukirchen piše: „Nisu se mogli disciplinirati i svega su se poduzimali. Sve ih je zanimalo. Pritom nisu bili sujetni. Radovali su se svojim dobrim idejama, ali su i zaposlene uvijek poticali da isprobaju nove stvari. Kompanija je u potpunosti bila prilagođena njihovim osobnostima – i svi zaposleni su ih slijedili.”

„Menadžment neke koproracije u pravilu funkcionira prije svega metodom kontrole, dok mi vodimo s povjerenjem i osobnom odgovornošću. Time se potiče poduzetnički duh – za razliku od bavljenja instrumentima kontrole ili borbe protiv hijerarhija”, rekao je Thomas Strüngmann u jednom intervjuu.

Neukirchen kaže da je „Hexal ovaj problem upravljanja, gdje su glavni ljudi kompanija jači od organizacije, dijelio s mnogim drugim firmama koje vode karizmatični vlasnici – kao što je to na primjer bio Apple u vrijeme Stevea Jobsa. Ljudi kao oni su fantastični generatori ideja – ali svojom blistavom kreativnošću predstavljaju i veliki rizik za svoje kompanije.”

Hrabri investitori i vizioneri

Spremnost na rizik je ostala i nakon što su postali investitori. Uglavnom su ulagali u biotehnolgiju koja je već „uništila” ogroman novac investirora, pogotovo početkom tisućljeća – istražavanja mogu potrajati jako dugo i često nikada ne dovedu do rezultata.

Zato je zanimljivo nakon dosta godina pročitati što je Thomas Strüngmann izjavio za Manager Magazin2008.

Ustvrđujući da se blizanci naročito zanimaju za kronično neuspješnu njemačku biotehnolgiju, te da su uz suosnivača softwearske firme SAP Ditmara Hoppea najveći investitori na tom polju, taj list se upitao: Je li to novi hobi milijardera?

Thomas je na to odgovorio da se tu radi o „ispravnom angažmanu za strpljive investitore kao što smo mi. I nesumnjivo je to jedna od ključnih tehnologija narednih godina. U određenom smislu, tek smo na početku novog inovacijskog ciklusa. Tradicionalno znanstveno istraživanje je iscrpljeno na nekim poljima djelovanja, posebno kada se sve češće mora voditi računa o troškovima. Već više od pola novih odobrenih lijekova dugujemo radu uglavnom malih biotehnoloških kompanija. A taj odnos će sigurno i dalje naglo rasti.”

Na pitanje kako biraju firme u koje ulažu, Thomas kaže da im se „mnogo ljudi direktno javlja. Ovde u Münchenu imamo malu obiteljsku kancelariju Athos, sa sedam ljudi, koja upravlja našim imetkom. Koristimo i vanjske savjetnike. Tako dolaze ideje. A imamo i investicioni odbor koji zajedno s nama odlučuje treamo li investirati. To sve može ići vrlo brzo. Mi uvijek ulažemo samo u ljude, a ne u proizvode ili projekte”.

San je – lijek protiv raka

Braća Strüngmann očigledno ne odustaju od posebno odabranih, rizičnih investicija. Sljedeća je minhenski laboratorij za leukemiju MLL.

Vizija osnivača MLL-a je zapanjujuće slična viziji osnivača BioNTecha Şahina: jednog dana će svaki pacijent s karcinomom biti liječen lijekom po njegovoj mjeri, prilagođenim njegovim individualnim potrebama.

Thomas Haferlach, direktor MLL-a osnovanog 2005., kaže da „predstoji skok u tehnolgiji koji je sličan onom od telefona s jbrojčanikom do pametnog telefona.”

Svake godine samo u Njemačkoj od leukemije oboli oko 14.000 ljudi. Uspjeh terapije u velikoj mjeri zavisi od vremena i točnosti dijagnoze. To je polje djelovanja Minhenskog laboratorija za leukemiju (MLL). Otprilike 200 zaposlenih analizira uzorke od oko 60 pposto svih pacijenata s leukemijom u Njemačkoj – više od 80 000 godišnje.

Prema dobro upućenim izvorima, braća Strüngmann, koji su u njemačke biotehnološke firme prije pandemije uložili najmanje pola milijarde eura, razmišljaju o mogućem manjinskom udjelu u MLL-u.

U intervjuu prije 12 godina braća kojoj pripada pola akcija BioNTecha, firme čija se vrijednost sada procjenjuje na 24 milijarde dolara, rekli su što žele:

„Razviti lijek protiv raka koji ne samo da produžava život, već i pobjeđuje tumor. Takav lijek bi bio apsolutni vrhunac, trešnja na torti.”

Izvor: dw.com

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Društvo

Zarada na korona-testovima se mjeri milijardama

Ako se mora na put, nema druge – treba obaviti PCR test za koronu. A on košta i u Njemačkoj će ga vjerojatno napraviti laboratorij Synlab. Posao ide tako dobro da su izašli na burzu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

U većini zemalja, ako se želi prijeći državna granica potrebno je predočiti negativni test na koronavirus. Najbolje “pravi”, dakle PCR test: Na primjer u Hrvatsku se putnici puštaju i s negativnim “brzim” testom, ali u roku od 10 dana je potrebno opet ići na testiranje. Da bi se izbjegla gnjavaža, zato je najbolje odmah na PCR test.

Realnost jest da vas, osobito među državama Schengena i mada je obveza, jedva tko i pita, imate li test dok je jasno kako cestama samo prolazite kroz tu zemlju. Inače bi se neminovno stvorile beskrajne kolone na granicama, piše Deutsche Welle.

Ali u Njemačkoj, ako se odlučite na “pravi” test, i cijene su vrlo različite: od sedamdesetak pa do znatno više 100 eura. Za četveročlanu obitelj koja kreće na put – to je već mali kapital jer se opet mora testirati i prije povratka.

Izbor – koji to zapravo nije

Kad se tako odabere mjesto u Njemačkoj kamo će se ići na testiranje, zapravo je velika vjerojatnost kako će vaš uzorak biti obrađen u jednom od ovdašnjih 20 – od ukupno 47 laboratorija tvrtke Synlab. To je tvrtka koju je još 1998. osnovao liječnik laboratorijske medicine Bartolomäus “Bartl” Wimmer još pod nazivom “Synlab Udruga neovisnih laboratorijskih liječnika”.

Tvrtki je i prije ove pandemije išlo dobro jer nude čitav spektar laboratorijskih pretraga, kako za liječnike tako i za veterinare. Ali korona je tek ispala blagodat za tvrtke takve vrste: prošle godine je provela 11,6 milijuna PCR testova i samo to im je stvorilo 620 milijuna eura prometa od ukupno 2,6 milijardi prometa čitavog koncerna. Za nas nesretna 2020. je tom koncernu tako donijela porast prometa od čitavih 38%.

Ove godine računaju na novi porast od 17% jer neumorno šire ponudu, pogotovo kad je riječ o koroni. Već nude i testove kod kojih se uzorak ne uzima štapićem iz nosa ili ždrijela, nego se analizira tekućina s kojom je osoba isprala grlo – što je naravno mnogo ugodnije. Tu je i test za mališane: takozvana “testna lizalica” koja će sigurno naći mušterije kad na primjer treba testirati čitav dječji vrtić ili osnovnu školu.

Milijarde – a stižu i dalje

Synlab iz Münchena je uvjerljivo najveći njemački laboratorij. Sljedeći konkurent je Bioscientia iz Ingelheima koja ostvaruje promet od jedva 280 milijuna eura. Ali konkurencija vreba iz inozemstva – i Bioscientiju je “progutao” australski gigant u području laboratorijske pretrage Sonic Healthcare, a u Europi su trenutno najveći švicarski koncern Unilabs i francuski Eurofins Scientifics.

Francuzi, makar u Njemačkoj još imaju samo dva laboratorija, također imaju razloga biti zadovoljni koronom. Samo u prvom kvartalu ove godine su ostvarili promet od 1,6 milijardi eura, plus od 41%.

A oni već jesu izlistani na burzi i vrijednost dionica Eurofins Scientific je trenutno negdje oko 15,8 milijardi eura.

To je put kojim je sad krenuo i njemački Synlab. Doduše prvi dan prometa dionicama im je donio “samo” četiri milijarde eura, znatno manje nego što su planirali. Razlog tome je i što su cijenom dionica od 18 eura počeli na donjoj granici predviđene vrijednosti, a i tako na burzi možda nisu točno znali, što je ta tvrtka doista – jer od 27,5 milijuna dionica je gotovo 7 milijuna ostalo neprodano.

Bez laboratorija se neće moći…

No u Synlabu su uvjereni kako će se to brzo pročuti. Samoj tvrtki od tog prihoda treba stići oko 400 milijuna eura s kojima želi podmiriti dugove i širiti se akvizicijom drugih laboratorija. “Za 2021. smo kod našeg organskog rasta već ostvarili izuzetno dobar početak i od siječnja već dogovorili devet akvizicija”, kaže direktor financija minhenskog laboratorija, Sami Badarani za prvi program njemačkog radija i televizije ARD.

Korona je naravno odlična za njihov posao, ali potencijala ima i bez nje: “Sve je više stanovnika naše planete i sve je starije. Obje te činjenice su dobre za nas”, kaže direktor uprave Mathieu Floreani za DW.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Društvo

Poznati rezultati testiranja na koronavirus svih 5.000 sudionika koncerta u Barceloni

Poslije rock koncerta sa 5.000 prisutnih koji je kao test održan 27. ožujka u Barceloni, nema znakova zaraze, priopćili su danas organizatori.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dva tjedna nakon tog koncerta, svi sudionici su bili podvrgnuti PCR testiranju i „ne postoji nijedan znak da je došlo do prenošenja virusa tijekom događaja, što je i bio cilj ove studije“, rekao je na konferenciji za tisak liječnik Josep Maria Llibre.

Publika, koja je prije koncerta bila podvrgnuta antigenskim testovima, nosila je FFP2 maske.

Prema riječima liječnika, samo šest pozitivnih slučajeva od 5.000 posjetitelja otkriveno je dva tjedna nakon koncerta, a organizatori su sigurni da se za „četiri od ovih šest slučajeva prenošenje virusa nije dogodilo tokom koncerta“.

„Optimiziranom ventilacijom, antigenskim testiranjem i nošenjem maske možemo garantirati siguran prostor“, dodao je on.

Pored testova i FFP2 maski, ventilacija kao i prihvatni kapaciteti na kritičnim mjestima, poput toaleta, bili su strogo kontrolirani.

Organizatori su željeli da pokažu da su koncerti mogući i pored pandemije, a ovo iskustvo je jedno od rijetkih koje se u Europi dogodilo na sadašnjoj muzičkoj sceni.

Drugi takav koncert održan je početkom ožujka u Nizozemskoj sa 1.300 posjetitelja.

Isti tim istraživača je još u prosincu organizirao pilot projekat u dvorani u Barceloni sa 500 posjetitelja koji su prethodno testirani. Nekoliko dana kasnije, niko se nije zarazio korona virusom.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x