Kontaktirajte nas na:

Politika

KRŠEVAN ANTUN DUJMOVIĆ: “Hrvati u BiH su u teškom položaju – ne uživaju podršku ni jedne velike sile”!

Na prostoru Bosne i Hercegovine tradicionalno se sukobljavaju interesi velikih sila već stoljećima i prelamaju interesne sfere suprotstavljenih civilizacija. Prvi svjetski rat krenuo je iz Sarajeva, a raspad Jugoslavije i nastanak moderne BiH u vihoru rata, opet je privukao pažnju velikih sila prema ovoj zemlji nakon decenija zatišja. Upravo je rat u BiH uvukao određen broj velikih sila u BiH, kaže za mostarski portal HMS Krševan Antun Dujmović sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

-U međunarodnoj zajednici danas dolazi do novih žarišnih točaka uslijed poremećaja globalnog poretka – razvodnjavanja transatlantskog zajedništava, gubitka zapadne dominacije i jačanje novih regionalnih i globalnih igrača prvenstveno u Aziji. Područje sukoba velikih sila koje se proteže od Pacifika, a preko centralne Azije i Bliskog istoka, ulazi i do jugoistočne Europe i naročito prostora BiH. Pored novih žarišta u svijetu, ono što je naročito važno za BiH su i unutarnji problemi u Europskoj uniji, uzrokovani Brexitom i različitim stajalištima država članicama o ključnim pitanjima – poput budućnosti europske integracije i ustroja EU, migrantske krize i politike proširenja. Pitanja su ovo koja se izravno reflektiraju i na BiH koja se našla na rubu EU, a s kojim nakon ulaska Hrvatske u Uniju 2013. dijeli i gotovo tisuću kilometara granice- kazao je Dujmović.

Prema njegovim riječima, ovakva međunarodna situacija u kojoj slabe integracijski procesi a rastu tenzije i sukobi, i u kojoj EU nema jasno viziju svog razvoja a kamoli volju da prima nove zemlje u svoje članstvo, naročito je opasna za Hrvate u BiH. Broj Hrvata se, kako u apsolutnom tako u relativnom smislu, kontinuirano smanjuje i danas iznosi samo oko 15 posto, a utjecaj druga dva naroda, naročito Bošnjaka, jača. Uz to, u ovom trenutku, ne nazire se niti jedan relevantni regionalni ili globalni igrač odnosno velika sila koja bi izravno podupirala Hrvate u BiH ili barem imala sluha za njihove interese. S obzorom da Srbi i Bošnjaci imaju ovakvu podršku sila u svijetu, pozicija Hrvata je još nepovoljnija.

-Kako bi se ispravno procijenio odnos velikih sila prema Hrvatima u BiH, potrebno je sagledati sve države koje imaju interese ili su na bilo koji način prisutne u ovoj zemlji, njihove ciljeve i sredstva kojima se služe kako bi ih ostvarili. Prije svega treba sagledati područje Bliskog istoka, jer s ovog područja dolazi najveći dio zemalja koje imaju interes u BiH, a možemo ih podijeliti na Tursku, arapske zemlje i Iran. Turska je tijekom premijerskog, a naročito predsjedničkog mandata Recepa Tayyipa Erdoğana uvelike napustila svoje euroatlantske ambicije te se usmjerila na širenje svojeg utjecaja na Bliskom istoku i Balkanu, uključujući i BiH, te razvija koncept koji se kolokvijalno naziva Osmanskim carstvom 2.0. Turski interesi u BiH nisu samo ekonomski, nego i kulturni, te stoga izuzetno prijemčljivi za Bošnjake koji rado prihvaćaju zaštitnički odnos Turaka. Jačaju i veze između Turske i Srbije koja je Turcima zanimljiva kao investicijska destinacija, naročito nakon posjete predsjednika Erdoğana srbijanskom predsjedniku Vučiću tijekom 2019. Tom prilikom dogovorena je i izgradnja autoputa između srbijanske i bosanskohercegovačke prijestolnice, a radovi su povjereni kompaniji Taşyapı, turskom građevinskom gigantu. Kako Srbija patronizira bosanskohercegovačke Srbe, ovakva situacija realno znači snažnu podršku prije svega Bošnjacima, a onda i Srbima u BiH, pri čemu hrvatska komponentna ostaje najranjivija. Arapske zemlje, prije svega Saudijska Arabija, također imaju pokroviteljski stav prema Bošnjacima, a arapski kapital se prvenstveno ulaže u predjele Federacije BiH nastanjenje Bošnjacima. Uz to Arapi smatraju BiH poželjnom destinacijom za svoje privremeno ili trajno nastanjivanje, naročito pripadnici srednjeg sloja kojima je BiH cjenovno prihvatljivija u odnosu na zapadnu Europu. Primjeri su arapska naselja u okolini Sarajeva u Hadžićima i Tarčinu. Uz Arape, bošnjački položaj u BiH jačaju i Iranci koji su na ovim prostorima prisutni još od ratnih dana. Ubojstvo generala Iranske revolucionarne garde Qasema Soleimanija početkom prošle godine u Iraku još jednom je skrenulo pažnju javnosti na veze BiH i Irana.

Sa posebnom pozornošću treba pratiti prisutnost Kineza u BiH koji je pristupio kineskoj inicijativi ”Pojas i put.” Kinezi nemaju određene preferencije prema nekom od tri konstitutivna naroda u BiH, međutim, kako Kina sve više sustiže SAD na mjestu vodeće globalne sile, tako će sve više nastojati pojačavati svoj utjecaj u istočnoj Europi, uključujući i BiH. Kinezima je naročito zanimljiv energetski sektori BiH, pa je tako termoelektranu Stanari kod Doboja izgradila kineska kompanija Donfang uz kredit Kineske razvojne banke. Kako se energetski resursi BiH uvelike nalaze na područjima nastanjenima Srbima i Bošnjacima, može se očekivati i da će Kina biti naklonjenija upravo njima.

Veze Banje Luke i Moskve su jake, kao što su jake veze Beograda s Kremljem. U tom pogledu, politička i ekonomska podrška Rusa je izrazito jasna, a jačanje veza BiH Hrvata s Rusima preko Banje Luke i eventualni pozitivan učinak ovih veza na bosanskohercegovačke Hrvate su vrlo dvojbeni.

SAD je uza sve promijene u svijetu i dalje vodeća vojna, gospodarska i politička sila u svijetu, a svoje interese za regiju pokazuje i inicijativom za stvaranje sporazuma između Kosova i Srbije. Nedvojbeno je da SAD podržava euroatlantski put BiH, i da će pritom suzbijati jačanje utjecaja Rusije ili Kine. Međutim, još od rata u devedesetima, Amerika je prije svega blagonaklona prema Bošnjacima, bez obzira na njihove veze s npr., američkim neprijateljem Iranom, ili s Turskom s kojom su naročito od 2016. znatno pogoršani odnosi. Hrvatima u BiH ne pomaže ni savezništvo Hrvatske sa SAD u okviru NATO-a, niti promjene demokratskih ili republikanskih administracija u Bijeloj kući. U tom smislu ne treba očekivati ni potporu stvaranju trećeg, hrvatskog entiteta u BiH od Amerike koja se strogo drži Daytona. Nastojanje BiH Hrvata za zajedničkom platformom s Republikom Srpskom, ili za jačanjem veza s Moskvom preko Banja Luke, naići će na američku opstrukciju.

I visoki predstavnik Europske unije u BiH Valentin Inzko nema previše sluha za položaj Hrvata u BiH te je osudio inicijativu za osnivanje trećeg entiteta. EU u BiH prije svega zanima stabilnost institucija i provođenje reformi, i zapravo nema nikakve preferencije prema bilo kojem od tri konstitutivna narodna u BiH. Sagledavajući odnose EU prema BiH, Hrvatima u BiH ne pomaže naročito niti članstvo Republike Hrvatske u EU, niti jačanje veza između Bošnjaka i islamskih zemalja, kao niti veze Banje Luke i Moskve. Gledajući pojedinačno velike sile Europe, u BiH interes u određenoj mjeri imaju Ujedinjena Kraljevina i Njemačka. Britanija će se u BiH i dalje povoditi za američkim planovima., što jer evidentno i u slučaju drugih zemalja zapadnog Balkana, npr. Kosova.

Njemačka, kao dominantna država članica Unije, naročito nakon izlaska Britanaca, također nema preferencija među tri konstitutivna naroda, ali su zato gotovo svi građani ove zemlje ujedinjeni u pozitivnom stavu prema ovoj zemlji i njenom utjecaju u BiH.

Može se reći da će europske prijestolnice, prije svega Berlin i Pariz, imati više sluha za Bošnjake i Srbe, koji su u dominantni u odnosu na Hrvate u BiH, odnosno politički ”relevantniji.” Ipak, ulazak BiH u EU imao bi izrazito pozitivan učinak na status Hrvata u BiH, i donekle smanjio utjecaj drugih velikih sila koje podržavaju Srbe ili Bošnjake. Međutim, kako BiH ima tek status potencijalnog kandidata za članstvo u EU, a politika proširenja se nalazi na začelju trenutnih europskih prioriteta, ovaj scenarij će pričekati.

Može se zaključiti kako Hrvati u BiH, kao dio hrvatskog etničkog korpusa koji pripada zapadnom civilizacijskom krugu, ne uživa nikakvu ”pozitivnu” diskriminaciju ili vidljivu zaštitu zapadnih sila, što više, najveća sila Zapada naklonjenija je Bošnjacima u odnosu na Hrvate i naročito u odnosu na Srbe. S druge strane, sile iz redova islamskih zemalja i pravoslavna Rusija, nedvosmisleno i konkretno podržavaju Bošnjake odnosno Srbe- zaključuje mr.sc. Krševan Antun Dujmović, iz Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) dodajući kako u međuvremenu, Hrvati u BiH će se morati prije svega oslanjati na same sebe i na podršku Republike Hrvatske, bez mogućnosti relevantne podrške velikih sila.

5 2 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Od posljedica srčanog udara preminuo gradonačelnik Zagreba Milan Bandić

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić preminuo je u noći sa subote na nedjelju u Zagrebu u 66. godini

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Preminuo Milan Bandić

Bandiću je pozlilo kasno navečer te ga je Hitna prevezla u bolnicu Sveti Duh. Pokušali su ga reanimirati, ali bezuspješno. Vijest su potvrdili iz Grada Zagreba.

“U dubokoj tuzi obavještavamo sugrađanke i sugrađane, suradnike, prijatelje, zagrebačku i hrvatsku javnost da je iznenada, danas, 28. veljače u 66. godini života od posljedica srčanog udara preminuo gradonačelnik Grada Zagreba gospodin Milan Bandić.

Živio je za svoj grad, za Zagrepčanke i Zagrepčane koji su mu u svemu što je radio bili na prvom mjestu, za posao koji je s ljubavlju i energijom, unoseći cijeloga sebe – bez ostatka, obavljao 21 godinu. O detaljima, terminu  pogreba, održavanju komemorativnog skupa, kao i ostalim informacijama vezanim uz ovu tužnu vijest, javnost ćemo obavijestiti naknadno.

Počivao u miru”, napisali su iz Grada.

Milan Bandić rođen je 1955. godine u zaseoku Bandića Brig u općini Grude. Nakon srednje i osnovne škole u Grudama otišao je studirati u Zagreb. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti. Uz studij je i radio na istovaru šećera i ugljenja te žbukanju pročelja gradskih zgrada. Nakon fakulteta je odslužio vojni rok i zaposlio se u zagrebačkom Ledu.

Tamo je radio do 1983. kada se kao stručno-politički radnik zaposlio u Općinskom komitetu SKH Peščenica.

Politička karijera pokrenula se 1993. godine kada postaje sekretar gradske organizacije SDP-a, a dvije godine kasnije postaje zastupnik u Gradskoj skupštini. Predsjednik zagrebačkog SDP-a postao je 1997. godine, a bio je i član u Glavnom odboru te stranke.

Prvi put je izabran za gradonačelnika na vanrednim izborima 2000. godine. Unatoč aferi nakon što je pokušao podmititi policajca koji ga je uhvatio kako vozi pod utjecajem alkohola, 2005. i 2009. je ponovo izabran za gradonačelnika.

Do objave kandidature za predsjednika Republike Hrvatske, 5. novembra 2009. godine, bio je član SDP-a, a tada je automatski izbačen iz stranke.

Na parlamentarnim izborima 2011. kandidarao se s nezavisnom listom naziva Stijena.

Peti put je izabran za gradonačelnika Zagreba 2013. godine, a njegova je lista, pojedinačno gledajući, osvojila najviše mandata u Gradskoj Skupštini.

Stranka Milan Bandić 365 – Stranka rada i solidarnosti, osnovana je 2015. godine, a kao član iste stranke je 2017. opet izabran za gradonačelnika Zagreba. Stranka je ujedno osvojila i najviše mandata u Skupštini.

Index.hr / 24sata.hr

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

Karolina Vidović Krišto tvrdi: Plenković je običan maneken, duboka država je zarobila Hrvatsku

Karolina Vidović Krišto je  ponovno ustvrdila da  je premijer Andrej Plenković samo politički maneken dok  krucijalne odluke donosi “duboka država”:  Post Karoline Vidović Krišto prenosimo u cijelosti.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Karolina Vidović Krišto

“Andrej Plenković je na dvije konferencije za medije vrlo nervozno, pa čak i agresivno tumačio kako Damir Vanđelić ne će biti ravnatelj Fonda za obnovu, jer je on samo privremen, a privremen znači da je kratkog vremenskog trajanja, da bismo sada saznali kako će Vanđelić biti imenovan za ravnatelja Fonda na mandat od 4 godine.
Kada prvi čovjek izvršne vlasti i vladajuće stranke s takvom sigurnošću nešto najavi, a dogodi se suprotno, bilo bi uobičajeno da je dao jasno objašnjenje za promjenu odluke ili je morao podnijeti ostavku. U parlamentarnoj demokraciji odgovornost i transparentnost su obveza. Javnost mora znati tko donosi odluke. Plenković je ovom situacijom u potpunosti izgubio autoritet!

Poznat je slučaj kada je friško izabrani kancelar Gerhard Schroeder najavio porezne reforme, a predsjednik njegove stranke i tadašnji ministar financija Oskar Lafontaine je tu najavu relativizirao, što je rezultiralo ostavkom predsjednika stranke i ministra financija, te njegovim privremenim napuštanjem politike. Stvar je u potpunosti jednostavna. Autoritet prvog čovjeka izvršne vlasti ne može biti pod upitnikom.
Svi oni koji do sada nisu željeli vjerovati, sad imaju dokaz da su Andrej Plenković, kao i većina vodećih osoba koji obnašaju državne dužnosti, samo „manekeni“, a odluke donosi netko drugi. I to su sada vrlo grubo demonstrirali, te na taj način autoritet predsjednika stranke i Vlade u potpunosti narušili.

Te strukture, to jest duboka država, nemaju milosti kada su u pitanju proračunska sredstva hrvatskih građana, te se pozicije kao što je šef Fonda za obnovu Zagreba ne prepuštaju nikakvom slučaju. Uz ovu se poziciju vežu milijarde, a iz prošlosti znamo kako se milijarde hrvatskih građana troše. Važni nacionalni projekti koji su svakom razumnom čovjeku bitni, kao što je, sjećamo se, bila izgradnja autocesta, medijski se tako konstruira da se takve investicije ne smiju propitkivati. I onda imamo situaciju da se za jednu cestu, na primjer zadarsku spojnu cestu, plati toliko da su se mogle sagraditi dvije. Ovakve mega-korupcije uvijek se provode uz opsežnu medijsku zaštitu i pravosudno ne-činjenje. Obnova Zagreba i Banovine nakon potresa jest prioritet broj jedan ali to ne smije biti nova cestogradnja i bezočna pljačka.

Medijsko praćenje slučaja spomenutog Vanđelića te netransparentnost vladinih poteza pri formiranju Fonda za obnovu, upozoravaju da se ponovno sprema pogodovanje i korupcija. Zašto nije raspisan međunarodni natječaj za čelnu osobu? Kakve reference ima taj Vanđelić? Obnovu treba voditi osoba koja ima iskustva u vođenju složenih i velikih građevinskih projekata, a to Vanđelić nema. Mediji ga sustavno prikazuju kao velikog domoljuba koji sve što radi radi iz ljubavi prema domovini. Ali, pogledajmo činjenice njegovog djelovanja.
Vanđelić je u ime Adrisa provodio preuzimanje Croatia osiguranja, te su na taj način hrvatski porezni obveznici oštećeni za minimalno 4 milijarde kuna. Dalje, kao predsjednik Nadzornog odbora INE bespogovorno sudjeluje u zatvaranju rafinerije u Sisku te sudjeluje u sramotnom sporazumu s MOL-om po kojem se hrvatska nafta više ne prerađuje u našim rafinerijama već u MOL-ovim u Mađarskoj. Najnoviji poslovni podaci pokazuju da INA ima gubitak u 2020., ali zato MOL ima dobit.
Vanđelić je i predsjednik savjeta državne agencije za nadzor financijskih i osiguravajućih društava HANFA. Kako je isti i član Nadzornog odbora Croatia osiguranja, a HANFA bi trebala nadzirati Croatia osiguranje, to znači da on samog sebe nadzire. Apsurd!

U promociji Vanđelića konstantno se ponavlja činjenica kako je bio branitelj i zatočenik srbijasnkog logora. Tu činjenicu treba duboko poštovati! Ali ovdje treba izreći i sljedeće – nitko nema pravo, bez obzira na svoje zasluge u stvaranju Hrvatske, sudjelovati u korupciji i u razaranju hrvatskog društva, jer to je čin – domoljubnim rječnikom govoreći – izdaje.
Vanđelić je sudjelujući u privatizaciji Croatia osiguranja bio dionik najveće privatizacijske pljačke u novijoj hrvatskoj povijesti.
Nije potrebno biti znanstvenik ili sociolog kako bismo znali da stanje korupcije društvo čini depresivnim i tjeskobnim. Kad uzmemo broj suicida koji su počinili hrvatski branitelji, i kad uzmemo svakodnevnu argumentaciju najzaslužnijih za hrvatsku slobodu, a to su hrvatski branitelji, a koja glasi – „nismo se borili za nepravednu Hrvatsku, već smo se borili za uređenu i pravednu Hrvatsku“, onda je jasno da je ta sveopća korupcija, kao i bezakonje koje omogućuje tu korupciju, glavni uzročnik te depresije.
Svatko tko sudjeluje u korupciji ili tolerira korupciju i ne sprječava je, gubi pravo pozivati se na domoljublje i na bilo kakve zasluge za domovinu.
Tko donosi odluke u hrvatskoj državi? Jesu li to oni koji imaju (kakav, takav) izborni legitimitet, ili je to duboka država? Na kojim je to izborima bio taj Vanđelić, i od koga je on legitimiran, to jest, odakle on crpi svoju moć da ga se Plenković kao predsjednik Vlade boji?

I ovdje ponovno dolazimo do pitanja transparentnosti i temeljima na kojima hrvatsko društvo počiva. A ono već desetljećima živi na manipulacijama i skrivanju te nerasvjetljavanju činjenica iz prošlosti. Mi ni danas ne znamo zašto je Sanader odstupio, a svaka afera, koja može ugroziti vladajuće strukture, medijski se prikriva, a pravosuđe koje treba afere rasvijetliti i utvrditi činjenice, sudjeluje u prikrivanju nezakonitosti, jer su i sami dionici tog netransparentnog korupcionaškog sustava.
Možda duboka država misli da je Vanđelićevim imenovanjem postigla još jednu pobjedu. Ali grdno se varaju. Svakoj nepravdi dođe kraj, a s obzirom na pozitivne reakcije na borbu protiv nepravde, koje doživljavam svakodnevno, hrvatski narod se više ne će dati obmanjivati.
Na raščišćavanju privatizacije Croatia osiguranja započet ćemo uspostavu vladavine prava u Hrvatskoj, i budimo sigurni da ćemo uspjeti. Pravda je ponekad spora ali je dostižna, a Hrvati su i opasnije protivnike pobjeđivali, pa će pobijediti i ovu pohlepnu, nemoralnu duboku državu”, ističe Karolina Vidović Krišto.

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

HDZ-ovci u Orašju sa Milasom

Načelnik općine Orašje Marijan Oršolić bio je domaćin sastanka predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, predstavnika izvršne vlasti HDZ-a BiH na lokalnoj razini, državnog tajnika Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonke Milasa i zastupnika u Hrvatskom saboru Nikole Mažara.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

hdzeovci

– Cilj sastanka bio je ojačavanje lokalnih sredina, te uvezanost lokalnih sredina, županija, federalne i državne vlade, što bi u konačnici trebalo donijeti realizaciju brojnih projekata i programa i projekata prekogranične suradnje koji bi ovom prostoru kao i drugim omogućili kvalitetniji život i bolji standard – kazao je načelnik Oršolić.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović podsjetio je da se sastanak u ovom formatu održava svakih mjesec do mjesec i pol dana, a domaćin sljedećeg sastanka bit će Kiseljak 15. travnja, priopćio je Ured za informiranje HDZ-a BiH.

– Danas smo razgovarali o svim problemima lokalne samouprave da vidimo kako možemo, i kroz koordinaciju s višim razinama vlasti u BiH, pomoći da se realiziraju svi projekti koje smo u kampanjama u zadnjih pet-šest mjeseci obećavali našem glasačkom tijelu od Posavine do juga Hercegovine. S druge strane, s nama su ovdje i naši dragi prijatelji koji čine strukturu Vlade Republike Hrvatske zbog projekata koji se vežu za financiranje s te razine vlasti – kazao je Čović.

Na sastanku je analizirana i aktualna politička situacija u BiH te su prezentirani rezultati razgovora s međunarodnim institucijama i predstavnicima Stranke demokratske akcije (SDA) o procesu izmjena Izbornog zakona BiH.

– Teme su bile i pandemija koronavirusa, nabavka cjepiva te migranati. Drago mi je da smo danas mogli u ovakvoj atmosferi osjetiti da će biti realizirano sve ono što je obećano i sve što smo planirali da će biti dio planova i naših općina i gradova, ali i naših županija, entitetske i državne vlasti – dodao je Čović.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske, kroz politiku programa i projekata, čini sve kako bi položaj hrvatskog naroda u BiH, odnosno njegov svakodnevni život bio što bolji.

– U tom kontekstu odradili smo dosta projekata, planiramo to i dalje činiti na zadovoljstvo svih, a i raditi neke iskorake, kao što je nacionalni program, odnosno program koji će se odnositi na Hrvate u Bosni i Hercegovini, na jedinice lokalne samouprave, po čijim detaljima i drugim oblicima i okvirima ćemo se dalje dogovoriti. Mislim da će to biti doista ono čemu težimo svi, a to je pokazivanje zajedništva, pripadnosti istom narodu i inicijativa i aktivnosti koje će doprinijeti da ljudi ostaju na mjestima svog rođenja, odnosno da tu žive i rade i stvaraju sve ono što je potrebno za dobar život – kazao je Milas, navodi se u priopćenju.

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x