Kontaktirajte nas na:

Društvo

KORONA VIRUS POSTAO GLOBALNA OPASNOST: ‘Cijeli svijet mora biti na oprezu’

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je na hitnom sastanku epidemiju koronavirusa proglasila globalnom opasnošću. Sastanak WHO-a, odnosno njegova Odbora za izvanredne situacije, sazvan je dan nakon što su se njegovi čelnici vratili iz Kine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Kinu su pohvalili zbog dosadašnjeg odgovora na epidemiju, no pritom su izrazili i veliku zabrinutost zbog širenja virusa s čovjeka na čovjeka u nekoliko drugih zemalja.

Novi stupanj uzbune znači da se koronavirus smatra velikom opasnošću za javno zdravlje na međunarodnoj razini. Dosad je potvrđena zaraza 8.100 ljudi i oko 170 smrtnih slučajeva.

“Glavni razlog podizanja stupnja uzbune nije ono što se događa u Kini, nego situacija u drugim državama”, izjavio je direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus te je da je zabrinut zbog mogućnosti brzog širenja epidemije na države sa slabijim zdravstvenim sustavima.

WHO je u srijedu, dan prije hitnog sastanka, pozvao cijeli svijet da djeluje protiv novog koronavirusa, kojim se već zarazilo više osoba nego SARS-om, dok su stotine stranaca evakuirane iz Wuhana, epicentra epidemije.

“Nastavak rasta broja slučajeva i dokazi o prijenosu s čovjeka na čovjeka izvan Kine vrlo su zabrinjavajući. Iako su brojke izvan Kine i dalje relativno male, imaju potencijal za puno veću epidemiju”, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a, po povratku iz Pekinga.

“Cijeli svijet mora biti na oprezu, cijeli svijet mora djelovati”, izjavio je Michael Ryan, direktor Programa za izvanredne zdravstvene situacije WHO-a.

dnevno.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Društvo

Kućna izolacija šteti imunološkom sustavu

Izolacija utječe na psihičko stanje i slabi imunoloüki sustav, kaže za DW profesor psihijatrije Manfred Spitzer. „Izlazak na svjež zrak jača imunološki sustav. Najbolje tamo gdje nema nikoga, recimo u šumu“

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

izolacija koronavirus

U borbi protiv širenja koronavirusa mnoge zemlje su uvele zabrane kretanja ili kontakta i na različit način ograničile društveni život. Čak i tamo gdje ostanak kod kuće nije propisan zakonom, ljudi iz straha rijetko ili nikada ne izlaze na ulicu.

No to nije uvuijek svrsishodno, smatra Manfred Spitzer, profesor psihijatrije na Sveučilištu u Ulmu i šef tamošnje psihijatrijske klinike. „Znamo da karantena – kao ultimativni oblik zabrane kretanja – stvarno može dovesti do psihičkih poremećaja čak i kod sasvim zdravih ljudi.“ „Postoje dugoročna istraživanja koja pokazuju da je nakon karantene veća učestalost anksioznosti, poremećaja sna ili čak posttraumatskog poremećaja. Tu nema razlika između starijih i mlađih, ili muškaraca i žena. Svi mogu time biti pogođeni“, kaže Spitzer. „Zato je preporuka da se takve mjere uvode samo kada su uistinu nužne.”

U razgovoru za DW profesor kaže da je najvažnije oružje koje čovjek ima u borbi protiv koronavirusa njegov vlastiti imunološki sustav. „Znamo što ga jača – jedna od stvari je izlazak na svježi zrak. Najbolje naravno tamo gdje nema nikoga, recimo u šumu. Znamo da redovno šetanje šumom u trajanju od jednog, ili bolje, dva sata dokazano jača imunološki sustav. A ostanak u kući mu šteti. To je posebno važno za prodice s djecom.“

Spitzer je autor knjige „Samoća – nepriznata bolest: bolna, zarazna, smrtonosna“. Na pitanje koje se često postavlja ovih dana, mogu li društvene mreže biti zamjena za društveni kontakt, kaže: „Gledam kritički na društvene mreže, ali one su u ovim vremenima svakako način da se održi kontakt. Molim Vas, nemojte samo danonoćno pratiti budalaštine koje se šire tamo.“

Ovaj ugledni psihijatar kaže da je trenutno telefon verojatno „najbolji društveni medij” koji sada imamo na raspolaganju, jer obično telefoniramo s ljudima koje poznajemo. „Twitter i Facebook nisu toliko dobri. Ne čine nam dobro toliki nepoznati ljudi s kojima se tamo susrećemo.”

Izvor: dw.com

Nastavi čitati

Društvo

DJECA IM JOŠ IDU U ŠKOLU: Šveđani imaju sasvim drukčiju strategiju borbe protiv koronavirusa

U usporedbi s kompletnom Europom (osim Bjelorusije), Švedska i danas živi relativno normalno.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Švedska kafići

Osnovne škole i vrtići rade, većina zaposlenih dolazi na radna mjesta ili radi od kuće, sve su trgovine otvorene, javni prijevoz nije ukinut, a većina ugostiteljskih objekata te drugih uslužnih djelatnosti isto još niti ne razmišlja o zatvaranju.

Tek je u petak  premijer Stefan Löfven objavio kako više nisu dopuštena javna okupljanja s više od 50 sudionika, ali to se ne odnosi na okupljanja ljudi u trgovačkim centrima, javnom prijevozu ili radnim mjestima na kojima je nemoguće drukčije organizirati proizvodne procese.

Švedska strategija borbe protiv globalne zaraze, podijelila je znanstvenike i javnozdravstvene stručnjake širom svijeta, ali i u samo Švedskoj, dok građani smatraju kako je ova metoda ispravna.

Naime, 62 posto Šveđana vjeruje da se njihova zemlja s pandemijom nosi “dobro ili jako dobro”, a samo 13 posto smatra da su metode i mjere “loše ili jako loše”.

“Švedska mora odmah promijeniti smjer kako bi izbjegla katastrofalan razvoj sličan onome što se događa u Italiji. Švedska je samo koji tjedan iza Italije. Ondje je cijela zemlja zatvorena, isto kao Francuska, Španjolska, pa čak i Njemačka. Takva mjera dat će rezultata za nekoliko tjedana. Zašto oklijevati?” pitaju se u svom zajedničkom istupu u dnevnom listu Dagen Nyheteru doktor filozofije Stefan Hanson i docentica epidemiologije na Institutu Karolinska Claudia Hanson.

Annika Linde, bišvi glavni državni epidemiolog,  ovako je objasnila švedski pristup pandemiji:

“U moderno doba još nismo imali ovakvu pandemiju i zato ne znamo što je ispravno, a što nije. Zavod za javno zdravstvo odlučio se za strategiju koja je dugoročno možda najbolja, postupno popuštanje pred pandemijom i istodobna zaštita rizičnih skupina. Mnogo toga ukazuje da će virus oslabiti tijekom ljeta i potom se vratiti najesen. Tada će se ova strategija isplatiti. Ako se do jeseni zarazi 60 posto Šveđana, imat ćemo vrlo malo problema u odnosu na zemlje koje su sada potpuno zatvorile svoje zajednice”, rekla je Linde, koja je glavna državna epidemiologinja bila od 2005. do 2013. godine, prenosi Index.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI EKSPERTI: “Ako nastavimo ovako, za 12 do 18 mjeseci, većina nas će i dalje biti živa, ali će naša ekonomija biti mrtva”

Covid-19, najopasnija pandemija u zadnjih sto godina, izazvala je i zdravstvenu i ekonomsku krizu. Strategije koje su vlade usvojile s ciljem ublažavanja te dvije pojedinačne krize su kontradiktorne i postoji rizik od katastrofalnog, dugoročnog neuspjeha.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

prazne police

Socijalno distanciranje je vanredna mjera koja će spasiti živote, ali zato uzrokuje stanku skoro svih ekonomskih aktivnosti. Tokom najgoreg dijela Velike ekonomske krize, odnosno Velike depresije koja je počela 1928., 25 posto radne snage je ostalo bez posla. Prije nekoliko dana, 17. marta, američki ministar finansija Steven Mnuchin upozorio je Kongres da bi stopa nezaposlenosti uskoro mogla dostići 20 posto, pišu Paul Romer koji je za 2018. godinu dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju i Alan M. Garber, ljekar i ekonomista u analizi za New York Times.

Od tada su vijesti iz ekonomije zlokobne. Sve veći broj stanovnika u SAD-u, jedan od četiri, mora da ostane u izolaciji.

Garancije na zajmove i direktni novčani transferi spriječit će bankrot i neplaćanje duga, ali te mjere ne mogu vratiti rezultat koji se izgubi kada socijalno distanciranje onemogući ljudima da proizvodu robu i pružaju usluge.

Romer i Garber kažu da bismo zaštitili naš način života, u narednih nekoliko mjeseci moramo smisliti pristup koji će istovremeno ograničiti širenje virusa, ali će također omogućiti ljudima da nastave svoje dnevne aktivnosti.

Oni navode da trebamo koristiti dvije strategije koje se komplementarne. Prva bi bila testiranja koja će preciznije odrediti socijalno distanciranje. Druga se oslanja na zaštitnu opremu koja sprečava prenošenje virusa. Usvajanje tih strategija će zahtijevati veliko povećanje kapaciteta za testiranje na koronavirus i porast proizvodnje lične zaštitne opreme.

Resursi, a ne naučna otkrića, su ti koji su potrebni da se prošire kapaciteti za testiranje na virus. Ako se posvetimo proširenju resursa, kažu dvojica ekonomista, tehnološke inovacije će nastaviti smanjivati cijenu i povećavat će brzinu postojećih testova. Na mnogim lokacijama potrebno je i po nekoliko dana da bi se dobili rezultati testova. U subotu je američka Agencija za hranu i lijekove saopćila da će dati dozvolu kompaniji Cepheid da počne prodavati test koji daje rezultate za 45 minuta. Druge firme i istraživačke grupe (među njima Sherlock Biosciences i Njemački centar za istraživanje infekcije) rade na sličnim alternativama. Mnoge bolnice razvijaju vlastite testove.

Ovi noviji testovi mogli bi biti jeftiniji i u tolikoj mjeri dostupniji da će biti moguće više puta testirati sve, a ne samo one koji imaju simptome. Česti testovi omogućit će da se identificiraju i izoliraju ljudi od onih koji su zarazni dan prije pojave simptoma.

Romer i Garber kažu da bismo mogli taj proces početi tako što bi pregledavali širu javnost na sedmičnoj osnovi. Možda bi imalo smisla svakodnevno testirati radnike zdravstvene zaštite i hitne pomoći. Za tako nešto trenutno ne postoje kapaciteti, ali sve što bi bilo potrebno da se to dogodi je da federalna vlada napravi testove na koronavirus.

Testovi za otkrivanje antitijela na novi koronavirus takođe su dostupni. Ako oporavak od bolesti daje imunitet, kao što se čini da je to slučaj sa SARS-om i MERS-om, ovi testovi će identificirati osobe kojima izloženost virusu ne bi naštetila niti bi izložili nekog drugog zarazi. Neće im trebati dodatna ispitivanja.

I osobe sa imunitetom i one koje nemaju virus mogle bi se vratiti na posao i nastaviti svakodnevne aktivnosti.

Dvojica ekonomista savjetuju da moramo dati i zaštitnu opremu svima koji nemaju antitijela, jer će drugi predstavljati rizik za njih. Malo je ljudi koji su više izloženi opasnosti od zaraze od ljekara, medicinskih sestara i onih koji se brinu o zaraženim pacijentima. U Italiji je zaraženo 20 posto zdravstvenih radnika.

Rasprostranjena ispitivanja pomoći će da se identificiraju pacijenti koji su zaraženi, a vlada ih može podstaći da se izoluju, ali neki neće poslušati.

Svaki zdravstveni radnik trebao bi imati jednostavan i brz pristup maskama, rukavicama, zaštitnim odijelima i štitnicima za lice.

Sve dok je rizik od zaraze i dalje visok, potrebna nam je zaštitna oprema koju će svako ko radi u trgovini, i svako ko tamo kupuje, nositi bez prevelikog opterećenja. Trebali bismo postaviti ambiciozan cilj da u roku od dva mjeseca 25 posto svih radnika nosi zaštitnu opremu, a u roku od četiri mjeseca 75 posto radne snage.

Konvencionalni fiskalni odgovor na skali koja nam treba da bi izbjegli ekonomsku krizu zahtijevao bi trilione dolara budžetske potrošnje. Ulaganje u zaštitnu opremu i testove bio bi daleko jeftiniji, bolji način za podsticanje ekonomije od davanje gotovine ili drugih vrsta novčanih transfera.

Dugoročno gledano, pišu Romer i Garbr, vjerovatno ćemo imati bolje mogućnosti, možda će to biti vakcina ili efikasniji lijekovi. Također će u jednom momentu imunitet stada, kada je dovoljan broj ljudi otporan na neku bolest da ona ne predstavlja opasnost za izbijanje epidemije, učiniti koronavirus krizom kojom se lako može upravljati.

Ali, kako navode dvojica ekonomista, ne možemo sebi priuštiti čekanje i nadanje. Poznati britanski ekonomista John Maynard Keynes jednom je rekao kako smo dugoročno gledano svi mrtvi. Ako nastavimo sa trenutnom strategijom suzbijanja zasnovanom na neselektivnom socijalnom distanciranju, za 12 do 18 mjeseci, većina nas će i dalje biti živa, ali će naša ekonomija biti mrtva. | S.B.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno