Kontaktirajte nas na:

Društvo

KORONA VIRUS POSTAO GLOBALNA OPASNOST: ‘Cijeli svijet mora biti na oprezu’

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je na hitnom sastanku epidemiju koronavirusa proglasila globalnom opasnošću. Sastanak WHO-a, odnosno njegova Odbora za izvanredne situacije, sazvan je dan nakon što su se njegovi čelnici vratili iz Kine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Kinu su pohvalili zbog dosadašnjeg odgovora na epidemiju, no pritom su izrazili i veliku zabrinutost zbog širenja virusa s čovjeka na čovjeka u nekoliko drugih zemalja.

Novi stupanj uzbune znači da se koronavirus smatra velikom opasnošću za javno zdravlje na međunarodnoj razini. Dosad je potvrđena zaraza 8.100 ljudi i oko 170 smrtnih slučajeva.

“Glavni razlog podizanja stupnja uzbune nije ono što se događa u Kini, nego situacija u drugim državama”, izjavio je direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus te je da je zabrinut zbog mogućnosti brzog širenja epidemije na države sa slabijim zdravstvenim sustavima.

WHO je u srijedu, dan prije hitnog sastanka, pozvao cijeli svijet da djeluje protiv novog koronavirusa, kojim se već zarazilo više osoba nego SARS-om, dok su stotine stranaca evakuirane iz Wuhana, epicentra epidemije.

“Nastavak rasta broja slučajeva i dokazi o prijenosu s čovjeka na čovjeka izvan Kine vrlo su zabrinjavajući. Iako su brojke izvan Kine i dalje relativno male, imaju potencijal za puno veću epidemiju”, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a, po povratku iz Pekinga.

“Cijeli svijet mora biti na oprezu, cijeli svijet mora djelovati”, izjavio je Michael Ryan, direktor Programa za izvanredne zdravstvene situacije WHO-a.

dnevno.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Društvo

MIROSLAV RADMAN O SVJETSKOJ HISTERIJI OKO KORONE: Možda je netko odlučio da se napravi neki eksperiment

Naš znanstvenik, molekularni biolog prof. dr. sc. Miroslav Radman prije tri tjedna konačno je primio orden Reda Legije časti, što je najviše francusko odlikovanje koje je ustanovio još Napoleon. A prof. Radmana bilo bi najbolje zapravo zvati znanstvenikom-filozofom jer rijetko koji njegov kolega može sagledati svijet na njegov, rekli bismo holistički, način.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Miroslav Radman o koronavirusu

“Ovo je priznanje plemićka titula. Nećete dobiti Legiju časti ako ste genijalni znanstvenik ili nešto drugo, ali imate reputaciju da ste neki muljator. Ovo priznanje kaže vam da ste častan i produktivan čovjek koji je učinio nešto važno za društvo, a to je u mojem slučaju znanost”, rekao je Radman o primljenom priznanju u intervjuu za Večernji list.

On je nedavno objavio i knjigu “Kod besmrtnosti”, ali nije prevedena na hrvatski o čemu kaže da ne želi biti uključen u reklamu za samog sebe “jer mi je to dosadno, a nije ni dostojanstveno”.

Prof. Radman u nekoliko je navrata već komentirao aktualnu epidemiju. Iako član Vladina znanstvenog savjeta, ipak daje bitno različite izjave od kolega, prenosi Direktno.

“U svakom pothvatu dobro je početi od najšireg pogleda pa tek onda ići u detalje – vjerodostojnim podacima i činjenicama dolaziti do detalja. Ako u detalje odete prebrzo, možete se strašno lako izgubiti u džungli detalja. Primjerice, dobro je prisjetiti se da u većini zemalja svake godine umire otprilike jedan posto populacije, a i rađa se otprilike jedan posto populacije. Dakle, Hrvatska ima otprilike 51-52.000 mrtvih godišnje.

Dok sad razgovaramo, podaci su da imamo ukupno,  nešto više od 400 umrlih od Covida-19. Koliko bi od ovih 400 ljudi bilo umrlo i bez korona virusa, nikada nećemo saznati, a uglavnom su bili stari i bolesni”, kazao je Radman.

Komentirao je i dnevni broj novozaraženih. “Mogu reći da, ako želite da nikada ne bude više od tisuću novozaraženih dnevno (pa makar svi na kraju pomrli od Covida-19), napravite dnevno maksimum 999 testova… Ovom neslanom šalom obratio bih se svjetskoj struci. Izgleda kao da pomagala (tehnologije) uništavaju kompetenciju i zdrav razum njihovih konzumenata”, oštar je ovaj znanstvenik.

No, što je s ovih više od 50.000 mrtvih godišnje, zašto smo se koncentrirali samo na ovih 400, pita se Radman i dodaje da veće resurse stavljamo oko 400 mrtvih nego oko 50.000. “Samo mi se čini da je sve to disproporcionalno, da smo ovog puta mi, ili netko drugi, odlučili da se plašimo. A kada je bila svinjska gripa, u Francuskoj je ubila sličan broj ljudi, samo nitko o tome nije pisao ni govorio. Kada prođe ova godina, volio bih znati kolika je bila globalna smrtnost u Hrvatskoj i drugim zemljama i spreman sam na iznenađenja”, kazao je.

“Možda je netko odlučio da se napravi neki eksperiment s javnim mnijenjem, koliko je lako ili teško mijenjati navike. Ili manipulirati ljudima, ne znam, tko bi to znao! Ali, doista jest disproporcionalno s obzirom na druge, realne opasnosti od kojih se umire stotinu ili tisuću puta više kada govorimo o brojkama. Naviknuti se da umre 50.000, a ne naviknuti da umre još 400, vrlo je zagonetno”, konstatirao je Radman.

Kazao je da, nažalost, ne nudi nikakva rješenja, ali da mu se čini “da smo jako neusklađeni u reakcijama na opasnosti”. “Postoje i interesi koji nisu čisti interesi javnog zdravstva, utječu i na znanstvenike i na znanost: odjednom ima više novca za 400 mrtvih ljudi nego što ima novca za onih 50.000. To su čudne igre i ja ih ne razumijem, naravno da me kopka je li ova pomutnja inscenirana ili spontana. Nemam odgovor”, kaže.

Kazao je i da mu iskustvo govori da je sve više ljudi nezadovoljno unatoč svim danjašnjim gadgetima. Sve to steknete, a sreće nema, kaže.

“Moj je dojam da bi ljudi željeli da se društvo resetira, kao računalo, da bi najviše voljeli da se društvo isključi pa da ujutro zdravije, interesantnije i efikasnije krene ispočetka. To se resetiranje u prošlosti tipično događalo putem velikih ratova. Nakon Drugoga svjetskog rata vidjelo se kakva je to devastacija, kakve su to tragedije, da su se ljudi počeli prizivati pameti i pitati se – što je važno. A važno je za svakoga od nas biti živ. Kako bi to resetiranje izgledalo? Čini mi se da se je akumuliralo previše detalja koji ne izgledaju dobro, pa bismo sad jednim potezom željeli promijeniti društvo i svi biti sretni u njemu. To nije vjerojatno, ali to resetiranje kao kada se nakon pijanstva polijete hladnom vodom i sve se čini boljim, ne izgleda kao potreba za nečim novim, nego nečim boljim. Jer, promjena ne znači uvijek i promjenu nabolje”, zaključio je ovaj ugledni znanstvenik.

Nastavi čitati

Društvo

Svjetska banka: BiH će zahvatiti najveća recesija od rata

Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina, navodi se u saopćenju Svjetske banke na osnovu rezultata Redovnog ekonomskog izvještaja.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Svjetska banka o BiH

Za 2020. projicira se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti.

Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje, navodi se.

“Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini”, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

“BiH se suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade.”

Drugi val odgađa oporavak u regiji

Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020, saopćili su iz Svjetske banke.

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7 procentnih poena manje od prognoza iz aprila.

Drugi, snažan val pandemije od sredine juna, odgađa ekonomski oporavak u regiji.

Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, također umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma, navedeno je u saopćenju.

Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja.

Do juna je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.

Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.

“Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije”, kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

“Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak.”

Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije.

Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.

Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva.

Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.

“Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava.

Ova nesretna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza”, kaže Linda Van Gelder.

Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Europske unije (EU).

Izvor: voanews.com

Nastavi čitati

Društvo

KARDINAL PULJIĆ NA BOBOVCU: I sami ćemo nestati ako među nama bude nesloge

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić pozvao je danas katolike iz Bosne i Hercegovine da ostanu privrženi kako svojoj vjeri, tako i toj zemlji kao svojoj domovini u koju su duboko ukorijenjeni.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

kardinal Puljić u Bobovcu

Tokom molitvenog dana za domovinu i sedamnaestog hodočašća na ostacima srednjovjekovnog grada Bobovac u srednjoj Bosni, koji okuplja katolike pripadnike Ministarstva odbrane, oružanih i redarstvenih snaga BiH, kardinal Puljić je u propovijedi tokom misnog slavlja kazao kako katolicima sada valja ponovo probuditi ljubav prema korijenima i obnoviti zavjet da će ostati uz vjeru svojih otaca i na svojoj grudi, prenosi Raport.ba.

“Za domovinu treba imati dušu i mi smo došli s dušom za ovu domovinu moliti”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Molitveni pohod Bobovcu pokrenuo je upravo kardinal Puljić u znak sjećanja na 25. oktobar 1478., dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosače, s ciljem ujedinjenja u molitvi za lične potrebe, za vlastiti narod i domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali i za sve ljude i narode koji u njoj žive.

Sagrađen sredinom 14. stoljeća, grad Bobovac je bio najznačajnija utvrda srednjovjekovne Bosne. Bio je stolno mjesto bosanskog bana Stjepana II Kotromanića koji je poduzeo prve korake na njegovoj izgradnji, a zatim i bosanskih kraljeva od Tvrtka I do Stjepana Tomaša. Porušen je nakon turske okupacije Bosne.

Vrhbosanski nadbiskup podsjetio je kako je Katarina Kosača udajom za pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša na simboličan način čvrsto povezala Hercegovinu s Bosnom, a život je posvetila domovini i katoličkoj vjeri podižući brojne crkve.

Kao kraljica majka, što je titula koju joj je dao kralj Stjepan Tomašević, nakon pada bosanskog kraljevstva 1463. bila je prisiljena na bijeg, a utočište je našla u Rimu, dok su njezinu djecu zarobili Turci i potom ih islamizirali.

Kardinal Puljić je podsjetio na izvore koji govore o tome da je Kosača umrla “svisnuvši od boli za svojom djecom i zemljom”, ostavivši naslijeđe svojoj djeci ako se vrate katoličkoj vjeri, a ako ne, sve svoje nasljedstvo prepustila je Svetoj Stolici.

To su, kako je kazao vrhbosanski nadbiskup, bile i ostale historijske činjenice pa se ne smije dopustiti da neko zbog interesa dnevne politike danas prekraja prošlost.

“Važno je čuvati prošlost, jer se postaje svjestan sebe i svog identiteta, jer mir počiva na istini i pravdi”, kazao je kardinal Puljić istaknuvši kako ni srednjovjekovna Bosna nije pala odjednom, jer je i prije 1463. godine bila duboko podijeljena tako što su moćnici Osmanskog carstva u nju godinama unosili neslogu i tako je na kraju urušili: “Bude li takve nesloge i danas, i sami ćemo nestati.”

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x